Arhivska oznakaHR-HDA-1059
NaslovMatasović, Josip (arhivski fond, 1847-1990)
Vrijeme nastanka1847-1990 g.
RazinaKlasifikacijaK..K.3. - Osobni arhivski fondovi
SadržajGradivo iz ostavštine Josipa Matasovića većinom je vezano uz njegov višegodišnji znanstveni i sveučilišni rad na području pomoćnih povijesnih znanosti te kulturne i gospodarske povijesti Hrvatske, kao i njegov uređivački rad koji se poglavito odnosi na njegov časopis za kulturnu povijest južnih Slavena "Narodna Starina". Također je u znatnoj mjeri zastupljeno gradivo koje se tiče članova obitelji Josipa Matasovića, prvenstveno njegovih roditelja Mije i Mariette, posvojene kćeri Katarine te sestre Anđele i šogora Vicka Dračevca. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice i dozvole, vojna, stambena i mirovinska dokumentacija, biobibliografija i dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (izvještaji, svjedodžbe, sastavci i bilješke).
Srednjoškolska nastavno-prosvjetna djelatnost J. M. odnosi se na njegovo službovanje kao predavača u školama u Zagrebu i Vinkovcima te obavljanje dužnosti izaslanika Ministarstva prosvjete Kraljevine SHS/Jugoslavije na maturalnim ispitima i nadzornika srednjih škola. Gradivo se sastoji od dekreta i korespondencije vezane uz službovanje te materijala za predavanja, popisa učenika i njihovih seminara te razne dokumentacije vezane uz rad škola koje je Matasović nadzirao (evidencije učenika i nastavnika, bilješke o stanju, korespondencija, odgovori nastavnika na Matasovićeva pitanja i sl.).
Budući da je J. M. tijekom svog radnog vijeka bio zaposlen u muzejima i tijelima državne uprave, a također je bio aktivan i u komisijama, savjetima i društvima, fond sadržava i određenu količinu gradiva s tim u vezi, prije svega korespondenciju; rješenja; zapisnike i slično. Gradivo koje se odnosi na djelatnost J. M. kao sveučilišnog profesora na Sveučilištima u Skopju i Zagrebu sastoji se od rješenja i korespondencije vezane uz službovanje; dokumentacije vezane uz rad katedri; bilješki; koncepata i sličnih materijala za predavanja te opsežnih evidencija o studentima u vidu popisa; zapažanja i seminarskih radova.
Rad J. M. kao ravnatelja Državnog arhiva u Zagrebu obuhvaća kartični dnevnik sa svakodnevnim kratkim bilješkama o radu Arhiva; službenu korespondenciju i dokumentaciju vezanu uz službovanje J. M. te planove rada; sistematizacije i nacrte arhivskog zakonodavstva.
Najveći dio fonda obuhvaća gradivo koje se odnosi na znanstveno-istraživački rad J. M. Ova se cjelina odnosi na pomoćne povijesne znanosti, razne teme iz kulturne i društvene povijesti (primjerice, praznovjerje, moda, duhan, povijest novinarstva, promet, seljaštvo i dr), gospodarsku, crkvenu, kulturnu i diplomatsku povijest Hrvata, kao i pojedine teme i osobe iz hrvatske povijesti (hrvatski gradovi, obitelj Jelačić, Vojna krajina, Hrvatski sabor…) te povijest Južnih Slavena. Gradivo ove cjeline sastoji se većinom od novinskih članaka; bilježaka; uputa i ispisa iz literature i arhivskog gradiva; tekstova raznih autora; ilustracija i fotografija te prijepisa isprava.
Uređivački rad J. M. prvenstveno je vezan za već spomenuti časopis "Narodna Starina". Ova opsežna cjelina svjedoči o djelatnosti J. M. kao pokretača i glavnog urednika časopisa, a obuhvaća raznovrsno gradivo vezano za uređivanje, administraciju, distribuciju i pretplatu časopisa (korespondencija, bilješke, koncepti, popisi, probni otisci, reklame, itd.), kao i autorske tekstove J. M. i drugih suradnika časopisa. Ova serija također sadrži i materijale vezane uz Matasovićev rad na nedovršenom i neobjavljenom izdanju "Annua" Baltazara Adama Krčelića.
Matasovićev autorski rad u prvom redu obuhvaća gradivo njegovih samostalnih knjiga, članaka u tisku, suradnju na leksikografskim izdanjima te njegov književni i prevoditeljski rad. Tu su uglavnom rukopisi ili koncepti rukopisa tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ilustracije, kritike i sl.).
U svojoj znanstvenoj djelatnosti J. M. je sudjelovao u radu manjeg broja znanstvenih skupova u inozemstvu, pa jednu manju cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice; izlaganja i dopisi s tim u vezi.
Poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije J. M. također čini sastavni dio ovog fonda. Pritom je potrebno naglasiti da je među korespondentima prisutan i veći broj istaknutih osoba tog vremena poput Antuna Gustava Matoša, Ivana Gorana Kovačića, Ivane Brlić-Mažuranić, Mile Budaka, Nikole Mandića, Antuna Barca, Vase Bogdanova, Ivana Beuca, Ivana Bojničića, Ise Kršnjavog, Franje Bučara, don Frane Bulića, Josipa Buturca, Milana Ćurćina, Vinka Foretića, Milovana Gavazzija, Branimira i Marijane Gušić, Ferde i Ljudmila Hauptmanna, Zlatka Herkova, Constantina Jiričeka, Ljube i Igora Karamana, Antona Korošca, Bogdana Krizmana, Miroslava Krleže, Emilija Laszowskog, Vladka Mačeka, fra Dominika Mandića, Josipa Nagyja, Lubora Niederlea, Grge i Viktora Novaka, Ante Pavelića mlađeg, Frana Supila, Jaroslava Šidaka, Ferde Šišića, Dragutina Tadijanovića, Ćire Truhelke, Mate Ujevića, Branka Vodnika, Luje Vojnovića, Bartola Zmajića i drugih.
Treba spomenuti i fotografije njega i njegove obitelji, suradnika, prijatelja i nepoznatih osoba, kao i pozivnice na različite javne prigode te osmrtnice članova obitelji i drugih pojedinaca.
Zamjetan dio gradiva odnosi se i na bliže i dalje članove obitelji Matasović. Pri tome se ističe gradivo Mije i Mariette Matasović, oca i majke J. M, koje obuhvaća njihovu osobnu dokumentaciju (iskaznice i potvrde, školovanje, mirovina i smrt), službovanje Mije Matasovića kao kotarskog predstojnika u Fojnici (zapisnici, presude, rješenja i sl.), djelovanje Mariette Matasović u hrvatskom društvu 'Napredak' u Fojnici (godišnji izvještaji, korespondencija i sl.); dokumentaciju vezanu za obiteljski vinograd u Klokočevniku, te imovinsku i ostavinsku dokumentaciju. Ovdje se nalazi i njihova privatna, a manjim dijelom i poslovna korespondencija, koja je u slučaju Mije Matasovića očuvana u većoj količini. Gradivo koje se odnosi na Katarinu Matasović, posvojenu kćer J. M, sastoji se od manje količine osobne dokumentacije i korespondencije, koja se najvećim dijelom sastoji od izraza sućuti povodom smrti J. M. Slične cjeline (osobni dokumenti, službovanje, imovina, korespondencija) sačuvane su i za većinu ostalih članova obitelji J. M, sestru Anđelu i šogora Vicka, baku po majci Jozefinu, strica Luku, njegovu kćer Slavu i supruga Božidara, te pratetu i praujaka po majci Paulinu i Kostu Plavšića. Vrlo mala količina korespondencije odnosi se na Matasovićevog nećaka Ivicu Berana, a mali dio čini pisma koja su neidentificirani članovi uže ili šire obitelji J. M. uputili drugim neidentificiranim članovima obitelji.
Količina18 Metar
Vrsta gradivaJezikPismoLatinicaĆirilica (makedonska)ĆirilicaĆirilica (srpska)
PosjednikLicencaOznaka arhivaHR-HDA
PovijestGradivo fonda kupljeno je od Katarine Matasović (akv. 24/1991) i Nenada Lipanovića (akv. 8/2006). Jedan komad gradiva izdvojen je iz akv. 44/2006. (HR-HDA-1946. Čolak Nikola) te iz akv. 20/2021 (HR-HDA-2131. Glavina Frano). Prilikom sređivanja fonda izdvojeno je 1,1 d/m i 21 fotografija: u druge fondove i zbirke HDA (67. Bansko vijeće; 445. Brodska graničarska pukovnija; 629. Cehovi; 699. Obitelj Bedeković-Komorski; 714. Obitelj Fodroczy; 881. Zbirka rukopisa; 902. Kartografska zbirka; 907. Zbirka stampata; 994. Zbirka Kalendara; 1425. Zbirka fotografija različite provenijencije; 1443. Zbirka portreta 19. i 20. stoljeća; 1964. Obitelj Deželić; osobni fondovi 799. Rudolf Horvat; 812. Đuro i Martin Pilar; 833. Đuro Šurmin; 1020. Miroslava Despot, 1765. Josip Predavec; 1801. Razne osobe) te Knjižnicu HDA (cjeloviti brojevi časopisa i novina te separati).
Status dostupnostiJAVNO
NapomeneOpća napomenaDio gradiva se čuva i u NSK (fond br. 326, svež. 1).Napomena o izlučivanjuSukladno Odluci od 22. listopada 2009. (klasa: 036-04/09-01/07, urbroj: 565-19-09-4) izlučeno je oko 5,8 d/m gradiva bez trajnog značenja, uglavnom multiplikata, fragmenata, različitih tiskovina promidžbenog karaktera, računa, novinskih isječaka, fotografija te gradiva koje se ne može kontekstualizirati ili je provenijencijom stvaratelja bez trajnog značenja.Napomena o sređenostiArhivistički sređeno
Vrsta zapisaVrsta sadržaja