Rezultati pretrage

Hemeroteka obuhvaća članke koji se referiraju na sve vidove javnog života na otocima Korčuli, Lastovu i zapadnom dijelu poluotoka Pelješca. Ponajviše se odnosi na otok Korčulu. Riječ je o člancima dnevnika, tjednika i mjesečnika (Narodni list – Zadar, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija - Split, Večernji list, Vjesnik, Radničke novine, Borba, Polet, Oko, Školske novine, Danas – Zagreb, Dubrovački vjesnik – Dubrovnik, Delo, Dnevnik, Teleks – Ljubljana, Politika, Politika ekspres, Ilustrovana politika, Borba, Turističke novine, Privredni pregled, Večernje novosti, Kekec, Nin, Sport, Rad, 4. jul, Front, Praktična žena, Ekonomska politika, Intervju – Beograd, Pobjeda – Titograd, Oslobođenje, Privredne novosti, Zadrugar, Zajednica – Sarajevo, Nova Makedonija – Skopje, Dnevnik – Novi Sad, Glas – Banja Luka, Naš čas – Velenje, Novi list – Rijeka, Napred – Valjevo, Brodski list – Slavonski Brod, Naša riječ – Zenica, Večer – Maribor, Glas Slavonije – Osijek, Jedinstvo – Priština, Kozarski vjesnik – Prijedor...). Najveći broj članaka je u formi press clipping izrezaka Novinske dokumentacije Beograd datiran osamdesetih godina 20. st.

Gradivo u fondu cjelovito dokumentira životni put i profesionalni rad muzičkog pedagoga, dirigenta i skladatelja Jospia Brnobića Humskog. Osobnu dokumentaciju čine školske svjedodžbe (Hum, Pazin, Kastav), dokumentacija vezana uz studij u Ljubljani te dokumentacija vezana uz radni odnos (Pazin, Čepić, Ljubljana, Bihać, Skoplje, Beograd, Vršac, Rijeka 1913/1960), rukopis biografije i popis glazbenih djela. Unutar cjeline gradiva „Djelatnost“ stvaratelja čuvaju se notni zapisi (vježbe za vrijeme studija,.školske ritmičke vježbe, instrumentacije), školska pravila i nastavni planovi i programi te dokumentacija vezana uz rad glazbenih tečajeva, autorski pedagoški radovi i autorske skladbe te radovi drugih autora u rukopisu i prijepisima. Unutar cjeline „Prepiska“ čuvaju se razna uvjerenja i zahvale, a unutar cjeline „Slikovna dokumentacija“ čuvaju se fotografije. U cjelini „Štampata“ čuvaju se isječci iz novina vezani uz glazbenu kritiku, glasila pjevačkih društava, i drugi glazbeno-književni prilozi, te šapirografirani i tiskani muzički radovi te plakati i druge tiskovine (programi, prospekti) vezane uz rad kulturnih udruženja te razne priredbe, manifestacije i koncerte.

Autograf skladbe za mješoviti zbor. Partitura, 6 str., na kraju: "Zgb, 10. I 39". Na nasl. str. bilješka: "NB! Kod razmnožavanja molim da mi društvo dade 20 komada, a na moj trošak još 80 komada, u svemu 100."

Fond sadrži knjige i spise nastale u razdoblju od 1945. do 1990. godine. Neka obavijesna pomagala datirana su do 1993. godine i nije ih bilo moguće fizički razdvojiti. U periodu od 1945. do 1967. godine nalaze se evidencije različitih provenijencija (npr. Evidencija stranih državljana, Registar izdanih osobnih karata, Kazneni upisnici i slično) kada je stvaratelj bio u sastavu kotarskih tijela uprave nadležan za unutrašnje poslove. U razdoblju od 1967. godine, kada je stvaratelj djelovao kako samostalno tijelo općinske uprave, nalaze se obavijesna pomagala i spisi nastalih radom stručnih odjela OSUP-a Bjelovar kao što su urudžbeni zapisnici, registri, upisnici upravnog postupka UP/I, popisi akata, dosjei udruženja građana, predmeti upisa promjena u matične knjige i drugo. Posebno treba istaknuti Kaznene evidencije umrlih osoba i Predmete kaznenog upisnika nastale radom Odjela za kaznene poslove. Posebnu seriju čini financijska dokumentacija koju čine završni računi.

Fond sadržava dokumente Sveučilišnog komiteta SKH Zagreb koji su rezultat rada i suradnje Komiteta i njegovih radnih tijela s GK SKH Zagreb, ostalim fakultetima i visokoškolskim ustanovama, tijelima vlasti, društvenim i društveno-političkim organizacijama, CK KPH i CK KPJ.

Fond sadrži gradivo nastalo radom Sindikata kroz njegova tijela upravljanja te radna tijela sektore i komisije. U gradivu se nalaze planovi i izvješća o radu, okružnice, analize, statistički pregledi i korespondencija.

Fond sadržava spise Saveza i njegovih radnih tijela i spise koji su odraz suradnje s ostalim društveno-političkim organizacijama, kulturnim i strukovnim institucijama i udruženjima u SRH i SFRJ. Sadrži materijale kongresa NFH i NFJ, redovnih i izvanrednih sjednica, konzultativnih i radnih sastanaka Glavnog odbora/Republičke konferencije, Predsjedništva, Sekretarijata i raznih ostalih radnih tijela Saveza koji obiluju analizama, diskusijama, zapisnicima sa sjednica, zaključcima, odukama, mišljenjima i preporukama, godišnjim planovima i programima rada Saveza i njegovih tijela. Osim toga, fond sadrži sinteze i analize kao rezultate anketa i dugogodišnjih znanstvenih istraživanja (u okviru kojih je Savez surađivao s raznim znanstvenim institutima i centrima u SRH). Najopsežniji su materijali koji su pristizali iz organizacija Saveza (oblasnih, okružnih, kotarskih, gradskih, općinskih odbora i ostalih odbora), a sadrže redovna mjesečna i godišnja izvješća o radu, organizacijskim, kadrovskim i ostalim pitanjima, izlaganja i zaključke sa stručnih skupova, savjetovanja, javnih tribina, razne tematske analize i diskusije i sl. Fond sadrži i audio zapise kongresa, sastanaka, sjednica i intervjua (sjećanja) o Oktobarskoj revoluciji i II. svjetskom ratu na magnetofonskim vrpcama.

Gradivo iz ostavštine Rudija Supeka većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području sociologije i psihologije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, liječnička i mirovinska dokumentacija, dokumentacija o razvodu od prve supruge Dubravke rođ. Čaldarović, dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (svjedodžbe, bilješke, rukopisi disertacije). Gradivo koje se odnosi na djelatnost R. S. kao sveučilišnog profesora, posebice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se od njegovih bilješki i tekstova za predavanja, kao i rješenja o namještenju; popisa studenata te rukopisa habilitacijske radnje. Ovdje se nalaze i materijali koji su vezani za članstvo R. S. u raznim ocjenjivačkim komisijama, poglavito za izbor pojedinaca u viša znanstvena zvanja te ocjene magistarskih radnji i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i gradivo koje se odnosi na interdisciplinarnu studijsku grupu Čovjek i sistem u kojoj je R. S. bio jedan od aktivnih sudionika. Znanstveno-nastavni rad R. S. na drugim ustanovama obuhvaća materijale vezane uz njegov rad u Institutu za društvene nauke Sveučilišta u Beogradu, Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te gradivo koje se odnosi na njegov rad na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Autorski rad R. S. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih samostalnih ili u suatorstvu nastalih knjiga i članaka u zemlji i inozemstvu, suradnju u zbornicima, leksikografskim izdanjima i udžbenicima, predgovore ili pogovore, kao i njegov književni rad. Tu su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijal vezan uz njih (dopisi i slično). Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz razne stručne časopise koje je tijekom godina osnivao i uređivao, kao i uz zbornike. Značajan segment njegova znanstvenog rada bilo je i njegovo sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se dio njegove ostavštine sastoji od dopisa; ugovora i drugih materijala vezanih uz to. Također treba spomenuti i raznovrsne materijale koji se tiču znanstvenih istraživanja R. S, od kojih se tematski razlikuju oni vezani uz Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, omladinske brigade i radne akcije, radničko samoupravljanje te nacistički koncentracijski logor Buchenwald u kojem je R. S. bio zatočen tijekom Drugog svjetskog rata. Recenzentski rad R. S. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne sociološke, psihološke, filozofske i druge rukopise. Budući da je R. S. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, komisijama i udrugama, fond sadržava i znatnu količinu raznovrsnog gradiva s tim u vezi. U svojoj znanstvenoj djelatnosti R. S. je sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja R. S. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao na raznim raspravama i tribinama, tako da gradivo sadrži i razne tekstove i pozivnice. Poveća količina poslovne i privatne korespondencije R. S. također čini sastavni dio ovog fonda. Sačuvane su i nagrade i priznanja koje su R. S. dodijeljena tijekom godina. R. S. je tijekom godina dao i brojne intervjue u tisku, od kojih je jedan dio sačuvan unutar fonda. Treba spomenuti i brojne fotografije njega i njegove obitelji, prijatelja, suradnika, sa raznih putovanja i dr., kao i audio i video zapise vezane uz stručnu djelatnost R. S. i njegovu smrt. Manji dio fonda sačinjava gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji R. S. Gradivo vezano uz drugu suprugu, Vesnu Kolarić-Kišur, obuhvaća korespondenciju sa prvim suprugom Miroslavom Juvančićem; potvrde o osiguranju stana i porezu; materijale vezane uz studij sociologije; liječničku dokumentaciju i fotografije. Gradivo koje se odnosi na Rudija Srđana i Olgu, sina i kći R. S. iz prvog braka, sastoji se najvećim dijelom od školskih svjedodžbi i pisama.

Serija obuhvaća gradivo koje se odnosi na znanstvene skupove kojima je tijekom godina B. H. prisustvovao u zemlji i inozemstvu (242 jedinice). Gradivo većinom obuhvaća pozive za sudjelovanje, tekstove B. H. ili drugih sudionika, korespondenciju, okružnice, popise sudionika, programe rada, upute, obavijesti, sažetke, novinske članke, plakate i sl. Ako nije drukčije naznačeno, organizator se nalazi u mjestu održavanja znanstvenog skupa.

Fond sadrži privatnu i poslovnu dokumentaciju te dokumentaciju o profesionalnoj djelatnosti Vladimira Berdovića, dok manji dio osobne dokumentacije i korespodencije pripada Sofiji i Slobodanu Berdović. Najvažniji dio ostavštine čine notni zapisi (rukopisni i tiskani), ukupno 969 skladbi, te glazbene kritike koje je pisao za Radio Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre, glazbene časopise i dnevnu štampu. Tu su također i vrijedna stručna tiskana izdanja, katalozi, časopisi, stihovi i libreta raznih autora te plakati i bogata zbirka fotografija.

Gradivo fonda tvore spisi, knjige i drugi materijali nastali radom Državnog arhiva u Zagrebu, u razdoblju od 1907. do 2016. godine. Spisi se odnose na sve segmente rada Arhiva, od normativnih akata do izlučivanja gradiva kod stvaratelja: korespondencija sa nadređenim i srodnim ustanovama, izvješća o radu, planovi rada, okružnice, upute za rad, nabava opreme i sredstava, opremanje spremišta, personalni spisi, plaće i beriva, pregledi kadrova, upitnici i ankete, dostava/posudba spisa sudskim i drugim službenim tijelima, preuzimanje gradiva, obavijesti o događanjima, izlučivanje (škartiranje) spisa kod stvaratelja/imatelja i u samom Arhivu, investiciono održavanje, pokretna i nepokretna imovina, popravci, računi, honorarni službenici, vanjski suradnici, razmjena i nabavka publikacija, statistički podaci, pozivi na sastanke, zapisnici sastanaka, korespondencija sa strankama i korisnicima (uvjerenja, izvadci i sl.), nadzor stvaratelja/imatelja, stanari u zgradi Opatička – Demetrova, nadzori i revizije Arhiva od strane nadležnih tijela, nabava i trebovanja, doznake, prostor za Arhiv i za gradivo, izvješća i očitovanja, potvrde, reversi, savjetovanja, skupovi, tečajevi, snimanje filmova u Arhivu, publikacije Arhiva, izložbe Arhiva, kulturna suradnja, prijedlozi zakona i propisa, posjeti Arhivu – arhivisti, đaci, studenti, knjižnica Arhiva, pozivi na sastanke raznih tijela / komisija / vijeća / savjeta…

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Zbirka sadrži izvornike i preslike raznih dokumenata u vezi s radom Komunističke partije Jugoslavije između dva rata: materijali I. partijske konferencije KPH, okružnice partijskim ćelijama i članovima, proglasi, preporuke, upute o radu, članske iskaznice, statut KPJ, dozvola za održavanje kongresa u Vukovaru, "Obznana", rezoluciju III. zemaljske konferencije KPJ, statut SKOJ-a, članske iskaznice SKOJ-a, rezoluciju VI. zemaljske konferencije SKOJ-a i dr.

Gradivo fonda sadrži prijave podataka o počinjenoj ratnoj šteti od strane okupatora (talijanskog i njemačkog) za kotare: Buje, Buzet, Cres, Kanfanar, Labin, Lošinj, Motovun, Opatija, Pazin, Poreč, Vodnjan, Grad Pazin, Pula. Nadalje upute za obavljanje postupka procjene štete, određene cjenike robe, visine nadnica za procjenjivanje, popis osoblja Komisije na poslovima procjene, podatke o sindikalnoj podružnici Komisije, zapisnike za poginule, nestale, osakaćene, bolesne, lišene slobode po lučkim kapetanijama: Cres, Mali Lošinj, Piran, Plomin,Raša, Rijeka,Rovinj, podatke za lučka zastupništva i urede. Gradivo sadrži i prijave lišenja života po kotarevima, podatke o žrtvama čiji je zdravstveni i tjelesni integritet bio povrijeđen od strane okupatora, tako da trpe posljedice fizičkog zlostavljanja, ranjavanja, sakaćenja, silovanja i dr., obuhvaćena su i lica lišena slobode, zadržana u zatočeništvu, internirana, odvedena na prisilni rad, prisilno mobilizirana, zatim podatke o oštećenjima na javnim zgradama, stambenim, gospodarskim, hotelsko ugostiteljskim objektima, vodovodnim i električnim postrojenjima, te podatke o štetama na poljoprivrednim zemljištima, šumama, stoci, žitaricama, industrijskom bilju.

U fondu se nalazi nekoliko dokumentacijskih cjelina: o organizaciji rada škole (opći spisi i uredske knjige, računovodstvena dokumentacija, isplatne liste i personalni dosjei zaposlenih; normativni akti, spisi Radne zajednice) kao i dokumentacija o polaznicima škole (od I. do XV. generacije), završni radovi polaznika, izvješća o radu, rukopisi predavanja i materijali raznih skupova, okruglih stolova, dokumentacija časopisa "Kumrovečki zapisi".

Gradivo sačuvano u fondu uglavnom se odnosi na Šidakov autorski, uređivački, istraživački i predavački rad te djelovanje u različitim institucijama i tijelima. Sačuvana je razmjerno malena količina gradiva koje se odnosi na osobni život i školovanje Jaroslava Šidaka te njegove supruge Rozalije Pintar. Unutar cjeline koja se odnosi na Šidakov autorski rad nalaze se tiskana izdanja i bilješke vezane uz knjige Problem 'bosanske crkve' u našoj historiografiji od Petranovića do Glušca, Hrvatska povijest za 8. razred srednjih škola i Povijest hrvatskog naroda 1860-1914, zatim tiskani prilozi i bilješke te ugovori o radu vezani za suradnju na Historiji naroda Jugoslavije I, Historijskom zborniku i drugim zbornicima i časopisima. Sačuvano je i gradivo vezano za uređivački i recenzentski rad u spomenutom Historijskom zborniku, zatim na izdanju knjige Pregled povijesti hrvatskog naroda od najstarijih dana do godine 1873. i na Enciklopediji Jugoslavije te jedan manji dio gradiva sa Šidakovim kraćim osvrtima i recenzijama na niz izdanja uglavnom iz njegovog znanstvenog područja. Gradivo koje se odnosi na Šidakov rad na Filozofskom fakultetu sastoji se od bilješki za predavanja; materijala vezanih za rad na znanstveno-istraživačkom projektu 'Povijest hrvatskog naroda' te razmjerno malene količine gradiva vezanog za rad Odsjeka za povijest. Osim toga, unutar ove cjeline je i značajna količina gradiva koja se odnosi na Šidakovo djelovanje u različitim komisijama za odabir kandidata u različita zvanja, uglavnom unutar matičnog Odsjeka. Unutar cjeline koja se odnosi na Šidakov znanstveno-istraživački rad sačuvani su arhivski dokumenti; studije; opsežne bibliografije; bilješke i novinski članci vezani za teme i povijesne ličnosti koje je autor intenzivno istraživao: pitanje bogumila i 'bosanske crkve', djelovanje Jurja Križanića, Baltazara Adama Krčelića, Janeza Ivana Trdine, Imbre Tkaleca i drugih. Jaroslav Šidak bio je aktivan u mnogim institucijama i državnim tijelima pa je sačuvan dio gradiva (uglavnom izvještaja o radu, korespondencije te referata i radnih materijala) vezan za djelovanje u Povijesnom društvu Hrvatske, Jugoslavensko-čehoslovačkoj komisiji za povijest, Komisiji za istoriju naroda Jugoslavije III, Savjetu za naučni rad, Jugoslavenskoj komisiji za suradnju s UNESCO-om, Savezu historičara Jugoslavije, Odboru za dodjelu nagrada naučnim radnicima Republičkog fonda za naučni rad i drugima. Unutar ove cjeline je i gradivo vezano za izdavanje Spomenice u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu (1969-1970), čiji je Šidak glavni organizator i urednik. Unutar posebne cjeline sačuvano je i gradivo vezano za sudjelovanje na više znanstvenih i stručnih skupova. Od gradiva vezanog za osobni život sačuvani su osobni dokumenti njega i njegove supruge: školske svjedodžbe i doktorska diploma; njegove studentske bilješke; nekoliko nagrada i priznanja te razmjerno malena količina korespondencije.

Zbirka stranih dokumentarnih filmova sastoji se od dvije zasebne cjeline i sadrži filmove iz razdoblja 1935-1980. Prva se cjelina odnosi na njemačke propagandne žurnale (Degeto Weltspiegel), a druga na Filmske novosti iz razdoblja 1950-1980 Zbirka njemačkih žurnala Degeto Weltspiegel sadrži 93 naslova koji su posvećeni ustroju njemačke vojske, a pojedini žurnali govore o djelatnosti Hitlera i njegovih suradnika. Zbirka filmskih žurnala "Filmske novosti" (1945-1980) sadrži 491 naslov. Za snimanje ključnih političkih, društvenih, gospodarskih, kulturnih i sportskih zbivanja na području bivše Jugoslavije, osnovana je savezna institucija Filmske novosti koja je imala predstavništva u svakoj republici, a pojedine tematske brojeve, koji su se odnosili na ključne događaje u tadašnjem SK ili neke druge političke događaje snimali su snimatelji iz Beograda. Godine 1985. ostvaren je dogovor s predstavnicima Filmskih novosti da se presnime svi žurnali koji se odnose na politički, kulturni i gospodarski živor Hrvatske u razdoblju od 1950. do 1989. godine. Ovaj projekt realiziran je do kraja 1989. uz pomoć Ministarstva kulture.

Fond sadržava: spise nastale radom Društva i njegovih radnih tijela i spise nastale kao rezultat suradnje s članovima i ostalim književnim i srodnim kulturnim društvima i udruženjima u Hrvatskoj i svijetu.

Fond sadržava rukopise autorskih tekstova F. G; razne bilješke; ispise iz literature; fotokopije dokumenata; hemerotku i druge slične materijale koje je F. G. koristio pri znanstveno-istraživačkome radu (o Dubrovniku, Pelješcu, iz iseljeničke Hrvatske revije, o dalmatinskim vinima, Makarskoj, zdravstvu u Makarskoj za vrijeme austrijske vladavine, Makarskoj tijekom NOB-a, ispisi sa sjednica makarskog općinskog vijeća, bogumili i crkva bosanska, znameniti pojedinci (Đuro Auguštinović, Ilija Smiljanić, Jerolim Vidulić, Đorđe Politeo i dr.), ispisi iz Liber Vindis, bilješke o Jakši Ravliću, obitelj Gundulić, kmetovi općine Trpanj i u Dalmaciji, o književniku Đuri Viloviću, prijepisi iz trpanjske matice rođenih 1763-1883, o Andriji Artukoviću, Juliju Makancu, Kerubinu Šegviću, Alojziju Stepincu, starom Zagrebu, Židovima i Hrvatima, redarstvu, o srpskom mentalitetu; prijepisi zapisnika sjednica Matice ilirske i pisama u vezi s njom, o serežanima, o Josipu Gržaniću (također i izvorna fotografija studija Amalia), rodoslovlja trpanjskih obitelji, strojopisni prijepisi i prijevodi turskih isprava); korespondenciju; gradivo koje se odnosi na Družbu 'Braća hrvatskog zmaja', na HDA i arhivistiku, prozivanje F. G. u tisku 1985. zbog političke nepodobnosti; recenzije udžbenika Dragomira Džoića 'Osnovni pojmovi uvoda u pravo'. Osim toga, sačuvani su i tekstovi drugih autora (fotokopija teksta Nenada Vekarića 'Sporovi krivično-pravnog karaktera', računalni tekst Voje Kundičevića o Makarskoj, računalni ispis Milivoja Žanetića 'Crkvena zvona i prilike u Makarskoj i makarskom primorju za francuske okupacije', Jorjo Tadić o međunacionalnim odnosima Dubrovnika i dr; separati raznih autora, uglavnom povijesne tematike; razni turistički prospekti i karte te dnevnik F. G. od svibnja do prosinca 1990. i dr.

Gradivo fonda sadrži dokumentaciju o djelatnosti B. Gušića u JAZU (mišljenja, recenzije i dr.) kao i o međuakademijskoj djelatnosti. Sačuvano je i gradivo o njegovom javno-kulturnom, publicističkom, stručnom i predavačkom angažmanu: njegovi radovi, radio i TV prilozi; predavanja i razni govori; odjeci o tome u tisku; odlikovanja, fotografije; korespondencija; ugovori; zapisnici sa sastanaka; novinski isječci i dr. Zasebne su cjeline antropogeografska građa za planiranje s područja planinarstva i nacionalnih parkova, njegovi radovi u rukopisima te tiskom objavljeni radovi B. Gušića. Iz nerazvrstanih akvizicija uložen je jedan svežanj i jedan kutija gradiva. Riječ je o prijepisima arhivskog gradiva i dijelova strojopisnog ispisa iz "Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung" te bilješke, tekstovi i novinski članci vezani uz tematiku Istre i Rijeke.