Rezultati pretrage

Isječci s tekstovima o radu i značaju Iva Vojnovića i vijesti o njegovoj smrti. Količina: 38 listova

Gradivo sadrži objavljenu mapu njemačke poezije koje je prevela V. P, kao i koncepte poezije koju je prevela s bugarskog, francuskog, njemačkog, poljskog, ruskog i talijanskog jezika i koji su većinom neobjavljeni. Također se ovdje nalazi i manja količina njene poezije koju su drugi preveli na bugarski, njemački, slovenski i talijanski jezik.

Zbirka obuhvaća uglavnom dionice, založnice i pripadajuće kupone hrvatskih novčarskih zavoda, dioničkih društava i zadruga iz razdoblja 1846-1944. godine, ali i druge. Od hrvatskih zavoda obuhvaćeni su: Prva Hrvatska štedionica, Hrvatska dionička vjeresijska banka u Zagrebu, Dalmatinska banka d.d. u Zagrebu, Narodna banka Kordun d.d. u Slunju, Banka za trgovinu, obrt i industriju d.d. u Zagrebu, Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka u Zagrebu, Hrvatska zemaljska banka d.d. u Zagrebu, Jugoslavenska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska banka za promet nekretninama d.d., Banka i štedionica za Primorje u Sušaku, Narodna banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska poljodjelska banka d.d. u Zagrebu, Slavonska agrarna štedionica d. d. Osijek, Hrvatska banka d.d. u Zagrebu, Središnja privredna i zadružna banka d.d.d u Zagrebu, Zagrebačka banka d.d. u Zagrebu, Dobrovoljačka banka d.d. u Zagrebu, Međunarodna banka d.d. u Zagrebu, itd. Od dioničkih društava i zadruga zbirka sadrži dionice sljedećih: Zagrebačka dioničarska pivovara i tvornica slada, Zagreb; Gospodarska tvornica mesnate robe i masti dioničarskog društva u Zagrebu, Prva hrvatska tvornica stearina, svijeća i sapuna d.d., Ogulin-Lika d.d. za industriju drva, "Hortus" Prva hrvatska tvornica konzerva d.d. Zagreb, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, "ISIS" dioničarsko društvo za industriju i promet droga i kemikalija, Zagreb, Zagorska šumska industrija d.d., Kemička tvornica d.d. u Osijeku, Titanit d.d. za kemičku industriju, Zagreb, "Slavia" dioničarsko društvo za industriju drva, Industrija žeste dioničko društvo u Zagrebu; Dioničarsko društvo za eksploataciju drva d.d., "UNION" paromlinsko dioničarsko društvo u Osijeku, Narodna šumska industrija d.d. u Zagrebu, Jugoslavensko petrolejsko d.d. u Zagrebu, Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d., Prvo hrvatsko slavonsko dioničko društvo za industriju šećera u Osijeku, itd. Zbirka sadrži i manji broj dionica novčarskih zavoda ili dioničkih društava s područja bivše Jugoslavije iz razdoblja do 1946. godine, stare mađarske dionice različite provenijencije iz razdoblja 1870-1919, austrijske dionice 1864-1922 i dionice drugih zemalja: Srbije, Poljske, Rusije, Bugarske, Belgijskog Konga, iz razdoblja 1881-1939. godine.

Serija sadrži nekoliko rukopisnih i tiskanih etnoloških karata (s prikazima rasprostranjenosti nekih običaja u Poljskoj, brananja (usitnjavanja) zemljišta u Austriji, rasprostranjenja božićnog drvca u Njemačkoj, uporabe rala u Bugarskoj te uporabe žira u prehrani stanovništva na balkanskom području).

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Gradivo fonda čine knjige, spisi, stampata, prospekti i fotografije. Nastalo je djelovanjem Gradske plinare 1862. - 1945. Svojim djelovanjem dala je značajan doprinos industrijskom i uopće gospodarskom razvoju grada Zagreba i Hrvatske. Plin se počeo koristiti u širokoj namjeni u domaćinstvima, javnoj i gradskoj rasvjeti. Sačuvano arhivsko gradivo od prvorazredne je važnosti za povjesničare i znanstvene istraživače. Registraturnih pomagala nema. Sačuvana je i dokumentacija o osnivanju i likvidaciji, zapisnici upravnih tijela, dokumentacija o izgradnji objekata, matične knjige zaposlenika i računska dokumentacija Gradske plinare. Posebnu vrijednost čine nacrti, prospekti i fotografije Gradske plinare.

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Gradivo fonda čine rukopisi B. Jurišića ("Mali enciklopedijski rječnik", "Iz hrvatske jezikoslovne povijesti", "Studija o Kvaterniku", "Predavanje o Kvaterniku"); korespondencija; isječci iz novina i novine; knjige te strojopisni prijepisi novina Hrvatskog sabora iz 1848. godine.

Serija sadrži iznimno opsežnu službenu (jer privatnih pisama uopće nema) korespondenciju M. Gavazzija s brojnim domaćim i inozemnim etnolozima, kulturnim antropolozima i stručnjacima iz drugih područja, kao i dopisivanje s domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama i izdavačkim kućama. Dopisivanje s nekolicinom korespondenata trajalo je iznimno dugo. Najduži je vremenski opseg imalo dopisivanje sa slovenskim etnologom Vilkom Novakom (56 godina, od 1935. do 1991), a puno ne zaostaje niti dopisivanje s kulturnim povjesničarom Vladimirom Tkalčićem (49 godina, od 1921. do 1970). Korespondencija s V. Novakom je i najbrojnija (478 pisama), a od ostalih treba spomenuti dopisivanje s etnolozima Milenkom S. Filipovićem (383 pisma), Nikom Kuretom (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom (239 pisama) i Borisom Orelom (194 pisma). Pored primljenih dopisa, Gavazzi je sačuvao i koncepte vlastitih odgovora na ista, pa se može reći da se radi o gotovo potpunoj korespondenciji stvaratelja fonda. Korespondencija broji oko 11900 pisama i koncepata Gavazzijevih odgovora te veći broj različitih priloga koji su dio korespondencije. Sačuvani su dopisi ukupno 1369 korespondenata.

Gradivo sadrži osobnu dokumentaciju A. Kozine (uglavnom članske iskaznice); materijale vezane za istraživanje povijesti obitelji Kozina i obiteljskog rodoslovlja; autorske radove A. Kozine (ponajviše objavljene); radove drugih autora o njegovoj djelatnosti (članci iz tiska); materijale vezane za suradnju sa znanstvenicima i muzealcima (korespondencija sa suradnicima); različite materijale o Krapini i poznatim ličnostima podrijetlom iz toga grada (Ljudevit Gaj); izvorne dokumente iz 18. i 19. st.; razne tiskovine (plakati, novinski isječci, špalte) te bibliotečno gradivo tematski vezano uglavnom uz Krapinu i Zagorje.

Gradivo ove cjeline uključuje tematske mape (tradicijska ornamentika i seljačko umijeće), periodiku ("Bilten Etnološkog društva Jugoslavije", "Seljačka sloga", "Sveta Cecilija", "Naše more", "Glas radne zajednice za Etnološki atlas" i dr.), članke iz domaćih i inozemnih novina i časopisa vezane za običaje, folklor i folklorizam, brošure i prospekte ("Naputak za povjerenike Etnografskog odjela Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu", prospekt izložbe "Vrijeme, grad i ljudi" i dr.), programe priredaba (Matineja Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata, Smotra hrvatske seljačke kulture i dr.), plakate (poziv na Gavazzijeva predavanja, I. smotra etnografskog i folklornog filma i dr.), pozivnice za izložbu i promociju knjige, neispisane razglednice te naslovnice i stranice iz knjiga.

Zbirka stampata sadrži razne tiskovine, vremenski i tematski strukturirane. Unutar vremenske razdiobe, koja teče od 1718. godine, slijedi tematska (kultura, prosvjeta, zdravstvo, gospodarstvo, trgovina, politička zbivanja itd.). Najstariji stampat u Zbirci je proglas o saniranju poštanske službe iz 1718. godine, kojega slijede proglasi o obvezama u vezi snabdijevanja vojske, mjerama protiv dezertera, urbarijalnoj regulaciji, promjenama u upravi i i sl. od sredine 18. do sredine 19. st., proglasi i obavijesti o zbivanjima, nemirima i neredima 1848. godine i pozivi na mir, proglasi o preuzimanju vlasti, obavijesti o proslavama rođendana članova vladarskih obitelji, oglasi o obilježavanju raznih proslava i obljetnica, vježbama, sletovima, predavanjima, humanitarnim akcijama, proglasi ili obavijesti o smrti javnih osoba, štrajkovima i izborima između dva svjetska rata, programi kuturnih i sličnih priredbi i pozivi na sudjelovanje u njima (koncerti, kazališne predstave, pučke zabave i sl.), obavijesti o sportskim događajima i priredbama, obavijesti o dražbama, oglasi o održavanju Zagrebačkog zbora, zdravstvenim, sanitarnim i veterinarskim mjerama, maksimiranju cijena i sl. naročito u ratnim i poratnim godinama (1914-1918, 1941-1945), partizanski i ustaški proglasi iz razdoblja 1941-1945: obavijesti o rasnim mjerama, smrtnim presudama, amnestiji, pozivi za predaju, priključenje ustaškoj ili partizanskoj vojsci, partizanskim priredbama, sakupljanju žita itd., letci sidikalnih organizacija iz razdoblja 1919-1941, SKOJ-evski, omladinski i studentski leci 1920-1940, obavijesti o izborima nakon Drugoga svjetskog rata, plakati vezani uz Domovinski rat i izbore 1990. i razne druge tiskovine.

Fond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija. Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu. Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.

Gradivo fonda sadrži materijale vezane za stručne skupove (programi, radovi, bilješke, korespondencija i dr.) na kojima je sudjelovao B. Bratanić; materijale vezane za "Etnološki atlas Europe" i "Etnološki atlas Jugoslavije"; materijale vezane za uredništva, projekte i publikacije na kojima je surađivao; rukopisne radove i bilješke vezane za njih; korekcije publikacije "Oraće sprave u Hrvata"; etnološke karte; razne bilješke; crteže; fotografije; skice; korespondenciju; bilješke, crteže i fotografije u vezi oraćih sprava te separate raznih autora s posvetama B. Brataniću, djelomično na temu oraćih sprava.

Zbirka sadrži fotografije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata, snimke raznih vojnih postrojbi, ratne mornarice Austro-Ugarske, fotografije hrvatskih časnika u austrougarskoj vojsci i ostale ratne teme iz razdoblja od 1914. do 1918. godine.

U gradivu fonda čuvaju se osobni dokumenti Marijane Gušić, kao i njezini prilozi za biografiju. Vezano uz njezin rad u Etnografskom muzeju tu je dokumentacija koja je nastala njezinim rukovođenjem Muzejom, radom na terenu, kroz postave etnografskih zbirki, otvaranje muzeja i izradu kataloga te vezano uz izložbe nastale uz pomoć i u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu. Zasebna su cjelina njezini etnografski radovi (monografije, članci i studije, recenzije, mišljenja, ocjene, prikazi, prijedlozi i osvrti te drugi objavljeni radovi u rukopisima). U okviru njezine javne znanstveno-kulturne djelatnosti sačuvala su se njezina predavanja i referati; dokumentacija nastala radom u JAZU; razni radio i televizijski te folkloristički prilozi; njezin rad u Društvu za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije te u uredništvu časopisa "Kaj". Zasebna je cjelina njezine korespondencije, s ustanovama kao i sa brojnim fizičkim osobama.

Zbirka sadrži 1 319 fotografija (1 312 pozitiva, 6 negativa na staklu, 1 negativ), a podijeljena je na serije u kojima se nalaze ženski, muški i dječji studijski portreti, skupni studijski portreti, ženski, muški i skupni spontani (vanjski) portreti, školski skupni portreti, skupni portreti udruga i ostali motivi. Fotografije su snimljene u razdoblju od 1850. do 1972. godine. Fotografije zbirke snimili su sljedeći fotografi: Aberle, Franz; Adéle; Adler, M.; Albini, Stjepan; Angerer, L. & V.; Arnold, Ferd.; Aschwanden, M.; Bahrynowicz, T.; Batinić, J.; Bauer, Francois; Beer, Alois; Begović; Beisman, Andrija; Bertel, Eduard; Bidischini, Enrico; Bonivento, G.; Borović, A.; Brauner, A.; Breslmeyr, Josef; Brodszky, M.; Brucka, M. (?); Brüder, Paul; Buchwald; Bude, Leopold; Bugarović, Ljubo; Cenič, Mirko; Cvenić, M.; Čirić – Erdoglija, K.; Ćapanda, Stevan; Danica; David, J.; De Jongh Freres; Dimitrijević, P.; Diwald, J.; Drory, E.; Eckert, H.; Elvira; Esser, Jos. – Koenen, Jos; Exner, Julius; Exner, Károly; Fähnisch; Ferber, J.; Fischer, Emil; Fryuta, Ivan; Funk ili Hunk, Antonio; Gejer, Dragutin; Gemes (?); Gericke, Paul; Goldberger, Rezsö; Goszleth, István; Goudstikker, Inh. Sophia; Gutmann, Ludvig; Hanfstängl, Franz; Hay, Sigmund; Heingartshofer, K.; Heiszig, E.; Henner, B.; Hruška, J.; Huber, A.; Hueber, Leopold; Indszenty, M.; Jahudka, Josef; Jech, Carl; Jech, F.; Jelufsich, E.; Jelussich; Jenčik, V.; Jg. Funck; Jobst; Jovanović, Milan; Kiler, Branko; Klein J.; Klösz. Gy.; Knauer, Julius; Knebel, Jenö; Knittel, Georg; Koelo; Köhler & Saemann; Koller, Károly; Kozmata, Ferencz; Kraatz, Fritz; Krapek, Heinrich; Kremer; Krzinanek, Rudolf; Krziwauek; Kuba, F.; Kuntarić, Dr. Đuro; Kurfiss, G.; Laforest, Franz; Lafranchini, H. pl.; Landau, Alexander; Lechner, Franz; Lechner, R. (Wilh. Müller); Legradić, Fred; Letzter S.; Liška, Boh. L.; Lobenwein, V.; Löwy, J.; Mai; Makart, Hans; Marin, Rudi; Mártonfy, Gy.; Mayer, Albert; Mayer, Ferd.; Mayer, György; Merčep; Merkado és Kemény; Miletić, Antun; Mosinger; Niederhoff, R. F.; Oblt. L. David, copie Ch. Scolik; Othmar v. Türk; Pátz, Hermin; Peštanac, Sava; Pete, Gyula; Petr…(?), Stjepan; Petrović; Pietzner; Pietzner, C.; Pirka, Josef; Pleyers, W.; Pokorny; Posseit Smichov; Prodanović, S.; Prömmel & Steiner; Rajšić, N.; Rechnitzer, János; Rechnitzer, Ottokar; Richter, S.; Ritz; Rosenblütha, W.; Rottmayer, J. B.; Samson; Schädler, A.; Scheffler N. J.; Schlotter, I.; Schöfer, Eugern; Scholik, Charles; Schrecker, J.; Schrecker, M.; Schröder, Karl; Schulterer, Slavko; Sedlaček, Ant.; Seiler; Sellin, Erich; Singer, Josef; Stagl, F.; Standl, Ivan; Stefany; Stefany, Otto; Stetkiewicz, B.; Stojanovits, T.; Strelisky; Stühler; Sviričević, Franjo; Szallopek, Nicola v.; Szege; Székely, Madár (?); Szigeti, Henrik; Šimić, M.; Špoljarić; Šušak; Varga, G. & I.; Varnai, Ludwig; Vegner; Vogl és Pabar; Wanderer, Hans; Wegner; Wegner, Martin; Weinberger, Heinrich; Weiner, Adolf; Zámečník, J. a Tomáš, J.; Zentner, S. Zbog velikog broja stvaratelja (fotografa) ove zbirke točnije njih 176 neće biti istraženi biografski podaci. Spomenuti fotografi djelovali su širom Europe i to u sljedećim državama: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Engleska, Italija, Rusija, Grčka, Švicarska, Austrija, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Ukrajina, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija te u SAD-u. Veliki broj fotografa imao je vlastiti atelier dok je jedan manji broj to radio u privatne svrhe. Djelovali su od 1850. do 1972. godine. Fotografije koje su snimali bile su uglavnom studijski ili spontani (vanjski) portreti

Gradivo iz ostavštine Josipa Matasovića većinom je vezano uz njegov višegodišnji znanstveni i sveučilišni rad na području pomoćnih povijesnih znanosti te kulturne i gospodarske povijesti Hrvatske, kao i njegov uređivački rad koji se poglavito odnosi na njegov časopis za kulturnu povijest južnih Slavena "Narodna Starina". Također je u znatnoj mjeri zastupljeno gradivo koje se tiče članova obitelji Josipa Matasovića, prvenstveno njegovih roditelja Mije i Mariette, posvojene kćeri Katarine te sestre Anđele i šogora Vicka Dračevca. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice i dozvole, vojna, stambena i mirovinska dokumentacija, biobibliografija i dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (izvještaji, svjedodžbe, sastavci i bilješke). Srednjoškolska nastavno-prosvjetna djelatnost J. M. odnosi se na njegovo službovanje kao predavača u školama u Zagrebu i Vinkovcima te obavljanje dužnosti izaslanika Ministarstva prosvjete Kraljevine SHS/Jugoslavije na maturalnim ispitima i nadzornika srednjih škola. Gradivo se sastoji od dekreta i korespondencije vezane uz službovanje te materijala za predavanja, popisa učenika i njihovih seminara te razne dokumentacije vezane uz rad škola koje je Matasović nadzirao (evidencije učenika i nastavnika, bilješke o stanju, korespondencija, odgovori nastavnika na Matasovićeva pitanja i sl.). Budući da je J. M. tijekom svog radnog vijeka bio zaposlen u muzejima i tijelima državne uprave, a također je bio aktivan i u komisijama, savjetima i društvima, fond sadržava i određenu količinu gradiva s tim u vezi, prije svega korespondenciju; rješenja; zapisnike i slično. Gradivo koje se odnosi na djelatnost J. M. kao sveučilišnog profesora na Sveučilištima u Skopju i Zagrebu sastoji se od rješenja i korespondencije vezane uz službovanje; dokumentacije vezane uz rad katedri; bilješki; koncepata i sličnih materijala za predavanja te opsežnih evidencija o studentima u vidu popisa; zapažanja i seminarskih radova. Rad J. M. kao ravnatelja Državnog arhiva u Zagrebu obuhvaća kartični dnevnik sa svakodnevnim kratkim bilješkama o radu Arhiva; službenu korespondenciju i dokumentaciju vezanu uz službovanje J. M. te planove rada; sistematizacije i nacrte arhivskog zakonodavstva. Najveći dio fonda obuhvaća gradivo koje se odnosi na znanstveno-istraživački rad J. M. Ova se cjelina odnosi na pomoćne povijesne znanosti, razne teme iz kulturne i društvene povijesti (primjerice, praznovjerje, moda, duhan, povijest novinarstva, promet, seljaštvo i dr), gospodarsku, crkvenu, kulturnu i diplomatsku povijest Hrvata, kao i pojedine teme i osobe iz hrvatske povijesti (hrvatski gradovi, obitelj Jelačić, Vojna krajina, Hrvatski sabor…) te povijest Južnih Slavena. Gradivo ove cjeline sastoji se većinom od novinskih članaka; bilježaka; uputa i ispisa iz literature i arhivskog gradiva; tekstova raznih autora; ilustracija i fotografija te prijepisa isprava. Uređivački rad J. M. prvenstveno je vezan za već spomenuti časopis "Narodna Starina". Ova opsežna cjelina svjedoči o djelatnosti J. M. kao pokretača i glavnog urednika časopisa, a obuhvaća raznovrsno gradivo vezano za uređivanje, administraciju, distribuciju i pretplatu časopisa (korespondencija, bilješke, koncepti, popisi, probni otisci, reklame, itd.), kao i autorske tekstove J. M. i drugih suradnika časopisa. Ova serija također sadrži i materijale vezane uz Matasovićev rad na nedovršenom i neobjavljenom izdanju "Annua" Baltazara Adama Krčelića. Matasovićev autorski rad u prvom redu obuhvaća gradivo njegovih samostalnih knjiga, članaka u tisku, suradnju na leksikografskim izdanjima te njegov književni i prevoditeljski rad. Tu su uglavnom rukopisi ili koncepti rukopisa tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ilustracije, kritike i sl.). U svojoj znanstvenoj djelatnosti J. M. je sudjelovao u radu manjeg broja znanstvenih skupova u inozemstvu, pa jednu manju cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice; izlaganja i dopisi s tim u vezi. Poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije J. M. također čini sastavni dio ovog fonda. Pritom je potrebno naglasiti da je među korespondentima prisutan i veći broj istaknutih osoba tog vremena poput Antuna Gustava Matoša, Ivana Gorana Kovačića, Ivane Brlić-Mažuranić, Mile Budaka, Nikole Mandića, Antuna Barca, Vase Bogdanova, Ivana Beuca, Ivana Bojničića, Ise Kršnjavog, Franje Bučara, don Frane Bulića, Josipa Buturca, Milana Ćurćina, Vinka Foretića, Milovana Gavazzija, Branimira i Marijane Gušić, Ferde i Ljudmila Hauptmanna, Zlatka Herkova, Constantina Jiričeka, Ljube i Igora Karamana, Antona Korošca, Bogdana Krizmana, Miroslava Krleže, Emilija Laszowskog, Vladka Mačeka, fra Dominika Mandića, Josipa Nagyja, Lubora Niederlea, Grge i Viktora Novaka, Ante Pavelića mlađeg, Frana Supila, Jaroslava Šidaka, Ferde Šišića, Dragutina Tadijanovića, Ćire Truhelke, Mate Ujevića, Branka Vodnika, Luje Vojnovića, Bartola Zmajića i drugih. Treba spomenuti i fotografije njega i njegove obitelji, suradnika, prijatelja i nepoznatih osoba, kao i pozivnice na različite javne prigode te osmrtnice članova obitelji i drugih pojedinaca. Zamjetan dio gradiva odnosi se i na bliže i dalje članove obitelji Matasović. Pri tome se ističe gradivo Mije i Mariette Matasović, oca i majke J. M, koje obuhvaća njihovu osobnu dokumentaciju (iskaznice i potvrde, školovanje, mirovina i smrt), službovanje Mije Matasovića kao kotarskog predstojnika u Fojnici (zapisnici, presude, rješenja i sl.), djelovanje Mariette Matasović u hrvatskom društvu 'Napredak' u Fojnici (godišnji izvještaji, korespondencija i sl.); dokumentaciju vezanu za obiteljski vinograd u Klokočevniku, te imovinsku i ostavinsku dokumentaciju. Ovdje se nalazi i njihova privatna, a manjim dijelom i poslovna korespondencija, koja je u slučaju Mije Matasovića očuvana u većoj količini. Gradivo koje se odnosi na Katarinu Matasović, posvojenu kćer J. M, sastoji se od manje količine osobne dokumentacije i korespondencije, koja se najvećim dijelom sastoji od izraza sućuti povodom smrti J. M. Slične cjeline (osobni dokumenti, službovanje, imovina, korespondencija) sačuvane su i za većinu ostalih članova obitelji J. M, sestru Anđelu i šogora Vicka, baku po majci Jozefinu, strica Luku, njegovu kćer Slavu i supruga Božidara, te pratetu i praujaka po majci Paulinu i Kostu Plavšića. Vrlo mala količina korespondencije odnosi se na Matasovićevog nećaka Ivicu Berana, a mali dio čini pisma koja su neidentificirani članovi uže ili šire obitelji J. M. uputili drugim neidentificiranim članovima obitelji.

Gradivo Narodnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) obuhvaća dokumente vezane uz uspostavu Narodnog vijeća i Države SHS, među ostalim o pokretu narodnih slojeva sela i grada, političkim i ekonomskim prilikama i zahtjevima radništva, pobunama seljaštva, napadima na imanja, trgovce, seoske zelenaše, dokumente s podacima o stavovima građanskih stranaka prema tome pokretu, spise o situaciji na granicama prema Italiji i Mađarskoj, situaciji u Rijeci, zaposjedanju tih krajeva po Talijanima, teroru nad stanovništvom, preuzimanju mornarice. Dio spisa odnosi se na djelovanje županijskih, kotarskih i općinskih organa vlasti, rad mjesnih odbora Narodnog vijeća, socijalističke elemente u odborima, sukobe mjesnih odbora s organima uprave. Sačuvani su i spisi vezani uz vanjsko-političku situaciju: note radi očuvanja teritorija od talijanske okupacije i molbe za vojnu pomoć upućene upućene silama Antante, obavijesti o preuzimanju mornarice, priznanju Narodnog vijeća od strane srpske vlade, pozdravni brzojavi, među njima i pozdravni brzojav W. Wilsona i sl. Spisi Središnje kancelarije sadržavaju personalne predmete tj. molbe za namještenje, dodjelu pomoći i razne tužbe, pozdravne brzojave koje su pojedine oblasti slale Narodnom vijeću povodom njegova osnutka kao i pozdravne brzojave kojima se pojedinci, poduzeća i oblasti podvrgavaju vrhovnoj vlasti Narodnoga vijeća i stavljaju na raspolaganje, izvješća mjesnih odbora o osnivanju i djelovanju, dojave o stvaranju narodnih straža i stanju javne sigurnosti. Telefonske i brzojavne vijesti odnose se na stanje javne sigurnosti na pojedinim područjima, akcije zelenog kadra, pobune seljaka, situaciju u Trstu i Dalmaciji i sl. Sačuvana su i izvješća Odsjeka za narodnu obranu o stanju javne sigurnosti u zemlji, personalni predmeti pojedinih časnika, spisi o pobuni u Zagrebu 5. prosinca 1918. i drugo, računi i proračuni Narodnog vijeća, dostavne knjige za povjerenike i poštanska knjiga.

Fond sadrži gradivo koje se odnosi na gospodarenje obiteljskim posjedima, parnične spise koji se tiču vlasništva nad zemljom, brojnu računsku dokumentaciju, 154 komada pisama, fragmente školskih bilježnica i rukopisa, bilješke i raznovrsne sastavke. Osim toga, u fondu se nalazi i gradivo koje se odnosi na Sofiju Ballasko, štićenicu Karla Škrlca i na vlastelinstvo Sofije Ballasko kojim je Karlo Škrlec upravljao dok je bio njezin skrbnik.

Gradivo je fragmentarno. 1.Dva spomenara, osvrti gostiju ( 1908 - 1929; 1930 - 1936 ) 2.Prospekti 3. Turističke novine

Najopsežniji i najznačajniji dio gradiva čine arhivalije Stjepana Radića, a unutar fonda nalaze se i materijali njegove supruge Marije (rođ. Dvorak), kćeri Milice (ud. Vandekar, kasnije Devčić), sina Vladimira, brata Antuna te nećaka Pavla i njegove supruge Ane. Gradivo je fragmentarno sačuvano. Nešto osobnih i službenih dokumenata sačuvano je kod svakog od stvaratelja, ali prilično oskudno. Stanje je slično i s radovima članova obitelji Radić, pogotovo ako se uzme u obzir zavidan opus Antuna i Stjepana te donekle i Pavla. Ponajbolje je sačuvana korespondencija i to ona između Stjepana i Marije odnosno članova njihove uže obitelji. Značajnije je sačuvano i dopisivanje Stjepana i Marije s drugim korespondentima. Od ostalog gradiva su sačuvani fragmentarno već spomenuti osobni i službeni dokumenti, radovi članova obitelji, radovi drugih autora o članovima obitelji (Stjepan i Antun) te nešto fotografija.

Gradivo iz ostavštine Andrije Štampara najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji rad na području poboljšanja javnog zdravstva i higijene u domovini i u svijetu. Fond u najvećoj mjeri sadržava tri vrste gradiva: korespondenciju, dnevnike i fotografije. Razmjerno su dobro sačuvani Štamparovi osobni dokumenti (iskaznice, putovnica, uvjerenja, potvrde, vojna i mirovinska dokumentacija i dr.) te gradivo u vezi njegove smrti (nekrolozi, novinski članci, govori i dr.). Od manjih cjelina prevladavaju one koje se odnose na njegovo školovanje (svjedodžbe, prijepisi diplome i dr.); liječničku karijeru 1912-1918. (prijepisi dekreta, službena korespondencija, obavijesti, izvješća i dr.); javnozdravstveno službovanje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (službena korespondencija, prijepisi dekreta, novinski članci i dr.); članstvo u akademijama (diplome, odluke i dr.) i hemeroteka (novinski članci u kojima se spominje Štamparov rad na poboljšanju javnog zdravstva, njegovi intervju i izjave, obljetnice rada, karikature i dr.), a sačuvana je i manja količina Štamparovih bilješki o zdravstvenoj zaštiti majčinstva i male djece, kao i nekim drugim temama. Štamparovi dnevnički zapisi o međunarodnom javnozdravstvenom angažmanu tijekom 1930-ih donose njegove dojmove s putovanja po Europi, Rusiji, SAD i Kini. Ovaj je segment Štamparove djelatnosti dodatno upotpunjen novinskim člancima iz stranog tiska, te tekstovima i izvještajima Štampara i drugih osoba. U manjoj je mjeri sačuvana i cjelina gradiva koja se odnosi na Štamparovu sveučilišnu profesorsku karijeru, prvenstveno kao predavača socijalne higijene i medicine na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu (službena korespondencija, dekreti, planovi i programi i dr.) te dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i rektora zagrebačkog sveučilišta, a treba spomenuti i brojna predavanja iz socijalne medicine i higijene koja je Štampar tijekom 1930-ih održavao u zemlji i inozemstvu. Potonja cjelina gradiva sadržajno obuhvaća novinske članke; pozivnice; plakate; službenu korespondenciju i dr. Štamparovo djelovanje i ključna uloga pri osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije dokumentirano je kroz sačuvane zapisnike; bilješke i novinske članke. Štamparov autorski rad prvenstveno obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih objavljenih knjiga i suradnje u novinama i časopisima. Tu su sačuvani tiskani primjerci knjiga i autorskih članaka, kao i koncepti dva vjerojatno neobjavljena teksta. Drugu veću cjelinu gradiva u fondu čini Štamparova korespondencija, većinom poslovna, u vremenskom rasponu 1907/1947. Manji dio korespondencije čini njegova prepiska sa članovima obitelji, prvenstveno drugom suprugom Desankom. Štamparov je pionirski rad na području socijalne medicine još za njegovog života honoriran brojnim nagradama i priznanjima, od kojih su neka sačuvana i u fondu (odluke, potvrde, diplome, hemeroteka i dr.). U istoj su seriji sačuvani i materijali (knjige, govori, izvješća i dr.) drugih autora u kojima se spominje Štampar, knjige i separati u kojima su mu autori napisali posvetu, kao i pjesme u stihovima koje su drugi spjevali njemu u čast. Treća značajna cjelina gradiva su fotografije (pozitivi). Među najstarijima su one Štamparova oca Ambroza na tečaju učiteljske škole u Petrinji iz 1880. te A. Štampara kao dječaka sa starijim sestrama. U manjoj su mjeri zastupljene privatne fotografije, a neusporedivo su brojnije fotografije s putovanja po svijetu, Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, konferencije Svjetske zdravstvene organizacije i drugih stručnih skupova, fotografije u vezi poboljšanja životnih uvjeta na selu, A. Štampara s raznim osobama i nekoliko fotografija raznih osoba s njihovom posvetom Štamparu. Manja količina sačuvanoga gradiva odnosi se na Štamparovu drugu suprugu Desanku Ristović-Štampar i obuhvaća njen prijepis fakultetske diplome; dekrete o službovanju u Školskoj poliklinici u Zagrebu; molbu za odlazak u mirovinu te 13 komada korespondencije.