Rezultati pretrage

Isječci s tekstovima o radu i značaju Iva Vojnovića i vijesti o njegovoj smrti. Količina: 38 listova

Ewa konobari u jednom kafiću na obali. Ignorira napadne mušterije i šutke obavlja svoj posao. Jednog dana uspostavlja kontakt sa zanimljivim dečkom, koji otvoreno pokazuje interes, ali Ewa je jako suzdržana… Čvrsto strukturiran kratki film, zvučna pozadina je glasnija od većine onoga što će izgovoriti glavni likovi, a osobito glavna junakinja.

Gradivo obuhvaća razdoblje od 1917. do 2011. Od svog osnutka 1979. Hrvatska kinoteka (danas Hrvatski filmski arhiv) započela je uz filmsko gradivo sustavno prikupljati i filmske plakate. Među otkupljenim plakatima posebno je vrijedna zbirka filmskih plakata iz 20-tih i 30-tih godina koja služi kao jedini izvor za istraživanje stranih filmova prikazanih u Hrvatskoj. Pored plakata iz ranog razdoblja europskog i hrvatskog filma koje čine posebnu vrijednost ove zbirke, filmski distributeri sustavno su uz kopije filmova predavali filmske plakate. Prilikom prestanka rada dvorane Kinoteke u Kordunskoj 1, Filmoteka 16 predala je vrijednu zbirku plakata klasičnih djela filmske umjetnosti, iz razdoblja 50-tih do 70-tih godina. U suradnji s filmskim producentima dugometražnih igranih filmova rekonstruirani su filmski plakati za sve hrvatske dugometražne igrane filmove.

Zbirka obuhvaća uglavnom dionice, založnice i pripadajuće kupone hrvatskih novčarskih zavoda, dioničkih društava i zadruga iz razdoblja 1846-1944. godine, ali i druge. Od hrvatskih zavoda obuhvaćeni su: Prva Hrvatska štedionica, Hrvatska dionička vjeresijska banka u Zagrebu, Dalmatinska banka d.d. u Zagrebu, Narodna banka Kordun d.d. u Slunju, Banka za trgovinu, obrt i industriju d.d. u Zagrebu, Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka u Zagrebu, Hrvatska zemaljska banka d.d. u Zagrebu, Jugoslavenska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska banka za promet nekretninama d.d., Banka i štedionica za Primorje u Sušaku, Narodna banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska poljodjelska banka d.d. u Zagrebu, Slavonska agrarna štedionica d. d. Osijek, Hrvatska banka d.d. u Zagrebu, Središnja privredna i zadružna banka d.d.d u Zagrebu, Zagrebačka banka d.d. u Zagrebu, Dobrovoljačka banka d.d. u Zagrebu, Međunarodna banka d.d. u Zagrebu, itd. Od dioničkih društava i zadruga zbirka sadrži dionice sljedećih: Zagrebačka dioničarska pivovara i tvornica slada, Zagreb; Gospodarska tvornica mesnate robe i masti dioničarskog društva u Zagrebu, Prva hrvatska tvornica stearina, svijeća i sapuna d.d., Ogulin-Lika d.d. za industriju drva, "Hortus" Prva hrvatska tvornica konzerva d.d. Zagreb, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, "ISIS" dioničarsko društvo za industriju i promet droga i kemikalija, Zagreb, Zagorska šumska industrija d.d., Kemička tvornica d.d. u Osijeku, Titanit d.d. za kemičku industriju, Zagreb, "Slavia" dioničarsko društvo za industriju drva, Industrija žeste dioničko društvo u Zagrebu; Dioničarsko društvo za eksploataciju drva d.d., "UNION" paromlinsko dioničarsko društvo u Osijeku, Narodna šumska industrija d.d. u Zagrebu, Jugoslavensko petrolejsko d.d. u Zagrebu, Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d., Prvo hrvatsko slavonsko dioničko društvo za industriju šećera u Osijeku, itd. Zbirka sadrži i manji broj dionica novčarskih zavoda ili dioničkih društava s područja bivše Jugoslavije iz razdoblja do 1946. godine, stare mađarske dionice različite provenijencije iz razdoblja 1870-1919, austrijske dionice 1864-1922 i dionice drugih zemalja: Srbije, Poljske, Rusije, Bugarske, Belgijskog Konga, iz razdoblja 1881-1939. godine.

Serija sadrži nekoliko rukopisnih i tiskanih etnoloških karata (s prikazima rasprostranjenosti nekih običaja u Poljskoj, brananja (usitnjavanja) zemljišta u Austriji, rasprostranjenja božićnog drvca u Njemačkoj, uporabe rala u Bugarskoj te uporabe žira u prehrani stanovništva na balkanskom području).

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Gradivo fonda čine knjige, spisi, stampata, prospekti i fotografije. Nastalo je djelovanjem Gradske plinare 1862. - 1945. Svojim djelovanjem dala je značajan doprinos industrijskom i uopće gospodarskom razvoju grada Zagreba i Hrvatske. Plin se počeo koristiti u širokoj namjeni u domaćinstvima, javnoj i gradskoj rasvjeti. Sačuvano arhivsko gradivo od prvorazredne je važnosti za povjesničare i znanstvene istraživače. Registraturnih pomagala nema. Sačuvana je i dokumentacija o osnivanju i likvidaciji, zapisnici upravnih tijela, dokumentacija o izgradnji objekata, matične knjige zaposlenika i računska dokumentacija Gradske plinare. Posebnu vrijednost čine nacrti, prospekti i fotografije Gradske plinare.

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Gradivo fonda čine rukopisi B. Jurišića ("Mali enciklopedijski rječnik", "Iz hrvatske jezikoslovne povijesti", "Studija o Kvaterniku", "Predavanje o Kvaterniku"); korespondencija; isječci iz novina i novine; knjige te strojopisni prijepisi novina Hrvatskog sabora iz 1848. godine.

Serija sadrži iznimno opsežnu službenu (jer privatnih pisama uopće nema) korespondenciju M. Gavazzija s brojnim domaćim i inozemnim etnolozima, kulturnim antropolozima i stručnjacima iz drugih područja, kao i dopisivanje s domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama i izdavačkim kućama. Dopisivanje s nekolicinom korespondenata trajalo je iznimno dugo. Najduži je vremenski opseg imalo dopisivanje sa slovenskim etnologom Vilkom Novakom (56 godina, od 1935. do 1991), a puno ne zaostaje niti dopisivanje s kulturnim povjesničarom Vladimirom Tkalčićem (49 godina, od 1921. do 1970). Korespondencija s V. Novakom je i najbrojnija (478 pisama), a od ostalih treba spomenuti dopisivanje s etnolozima Milenkom S. Filipovićem (383 pisma), Nikom Kuretom (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom (239 pisama) i Borisom Orelom (194 pisma). Pored primljenih dopisa, Gavazzi je sačuvao i koncepte vlastitih odgovora na ista, pa se može reći da se radi o gotovo potpunoj korespondenciji stvaratelja fonda. Korespondencija broji oko 11900 pisama i koncepata Gavazzijevih odgovora te veći broj različitih priloga koji su dio korespondencije. Sačuvani su dopisi ukupno 1369 korespondenata.

Gradivo sadrži osobnu dokumentaciju A. Kozine (uglavnom članske iskaznice); materijale vezane za istraživanje povijesti obitelji Kozina i obiteljskog rodoslovlja; autorske radove A. Kozine (ponajviše objavljene); radove drugih autora o njegovoj djelatnosti (članci iz tiska); materijale vezane za suradnju sa znanstvenicima i muzealcima (korespondencija sa suradnicima); različite materijale o Krapini i poznatim ličnostima podrijetlom iz toga grada (Ljudevit Gaj); izvorne dokumente iz 18. i 19. st.; razne tiskovine (plakati, novinski isječci, špalte) te bibliotečno gradivo tematski vezano uglavnom uz Krapinu i Zagorje.

Mlađi brat dolazi kući nakon mnogo vremena. On je majčin miljenik, obrazovan je, živi i radi u gradu. Stariji brat živi s majkom i vodi o njoj svakodnevnu brigu. Ljut je zbog dolaska mlađeg brata jer tvrdi da ih on iskorištava. Svatko ima svoju verziju priče kako bi prikrio stvarnost.

Mladom vatrogascu je umrla žena. Budući da je veliki vatrogasni bal zakazan za večer prije sprovoda nitko ne dolazi na sam sprovod, zbog čega vatrogasac gubi razum…

Robert i Tomek zajedno penju. Ali se dogodi nesreća u kojoj Robert pogiba. Tomek odlazi natrag u grad kako bi obavijestio Robertovu majku o nesreći.

Gradivo ove cjeline uključuje tematske mape (tradicijska ornamentika i seljačko umijeće), periodiku ("Bilten Etnološkog društva Jugoslavije", "Seljačka sloga", "Sveta Cecilija", "Naše more", "Glas radne zajednice za Etnološki atlas" i dr.), članke iz domaćih i inozemnih novina i časopisa vezane za običaje, folklor i folklorizam, brošure i prospekte ("Naputak za povjerenike Etnografskog odjela Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu", prospekt izložbe "Vrijeme, grad i ljudi" i dr.), programe priredaba (Matineja Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata, Smotra hrvatske seljačke kulture i dr.), plakate (poziv na Gavazzijeva predavanja, I. smotra etnografskog i folklornog filma i dr.), pozivnice za izložbu i promociju knjige, neispisane razglednice te naslovnice i stranice iz knjiga.

Zbirka stampata sadrži razne tiskovine, vremenski i tematski strukturirane. Unutar vremenske razdiobe, koja teče od 1718. godine, slijedi tematska (kultura, prosvjeta, zdravstvo, gospodarstvo, trgovina, politička zbivanja itd.). Najstariji stampat u Zbirci je proglas o saniranju poštanske službe iz 1718. godine, kojega slijede proglasi o obvezama u vezi snabdijevanja vojske, mjerama protiv dezertera, urbarijalnoj regulaciji, promjenama u upravi i i sl. od sredine 18. do sredine 19. st., proglasi i obavijesti o zbivanjima, nemirima i neredima 1848. godine i pozivi na mir, proglasi o preuzimanju vlasti, obavijesti o proslavama rođendana članova vladarskih obitelji, oglasi o obilježavanju raznih proslava i obljetnica, vježbama, sletovima, predavanjima, humanitarnim akcijama, proglasi ili obavijesti o smrti javnih osoba, štrajkovima i izborima između dva svjetska rata, programi kuturnih i sličnih priredbi i pozivi na sudjelovanje u njima (koncerti, kazališne predstave, pučke zabave i sl.), obavijesti o sportskim događajima i priredbama, obavijesti o dražbama, oglasi o održavanju Zagrebačkog zbora, zdravstvenim, sanitarnim i veterinarskim mjerama, maksimiranju cijena i sl. naročito u ratnim i poratnim godinama (1914-1918, 1941-1945), partizanski i ustaški proglasi iz razdoblja 1941-1945: obavijesti o rasnim mjerama, smrtnim presudama, amnestiji, pozivi za predaju, priključenje ustaškoj ili partizanskoj vojsci, partizanskim priredbama, sakupljanju žita itd., letci sidikalnih organizacija iz razdoblja 1919-1941, SKOJ-evski, omladinski i studentski leci 1920-1940, obavijesti o izborima nakon Drugoga svjetskog rata, plakati vezani uz Domovinski rat i izbore 1990. i razne druge tiskovine.

Gradivo fonda sadrži osobnu dokumentaciju Đ. Šurmina; materijale vezane za njegovu političku djelatnost; djelovanje na području gospodarske i socijalne politike; rad u Vrhovnome zakonodavnom savjetu Ministarstva pravde Kraljevine Jugoslavije; Šurminov društveni i znanstveni rad; korespondenciju te tiskovine.

Film je snimljen u crno bijeloj tehnici. Pratimo glavnog lika kroz jedan tjedan njegovog života. Piotr njeguje umiruću ženu. Izlazi iz kuće i odlazi u grad. Odsjeda u iznajmljenom apartmanu u društvu prostitutke i potom posjećuje jednu stariju gospođu. Motiv koji se provlači je kupnja cipela, koje će na kraju dati gospođi kojoj dolazi u posjet.

Fond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija. Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu. Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.

Poljska. Lirska priča o usamljenosti betonskih pilona, koji stoje tužni, nepomični i poprskani blatom, dok pored njih ravnodušno prolaze ljudi, koji su piloni ipak potrebni.

Gradivo fonda sadrži materijale vezane za stručne skupove (programi, radovi, bilješke, korespondencija i dr.) na kojima je sudjelovao B. Bratanić; materijale vezane za "Etnološki atlas Europe" i "Etnološki atlas Jugoslavije"; materijale vezane za uredništva, projekte i publikacije na kojima je surađivao; rukopisne radove i bilješke vezane za njih; korekcije publikacije "Oraće sprave u Hrvata"; etnološke karte; razne bilješke; crteže; fotografije; skice; korespondenciju; bilješke, crteže i fotografije u vezi oraćih sprava te separate raznih autora s posvetama B. Brataniću, djelomično na temu oraćih sprava.

Zbirka sadrži fotografije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata, snimke raznih vojnih postrojbi, ratne mornarice Austro-Ugarske, fotografije hrvatskih časnika u austrougarskoj vojsci i ostale ratne teme iz razdoblja od 1914. do 1918. godine.

U gradivu fonda čuvaju se osobni dokumenti Marijane Gušić, kao i njezini prilozi za biografiju. Vezano uz njezin rad u Etnografskom muzeju tu je dokumentacija koja je nastala njezinim rukovođenjem Muzejom, radom na terenu, kroz postave etnografskih zbirki, otvaranje muzeja i izradu kataloga te vezano uz izložbe nastale uz pomoć i u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu. Zasebna su cjelina njezini etnografski radovi (monografije, članci i studije, recenzije, mišljenja, ocjene, prikazi, prijedlozi i osvrti te drugi objavljeni radovi u rukopisima). U okviru njezine javne znanstveno-kulturne djelatnosti sačuvala su se njezina predavanja i referati; dokumentacija nastala radom u JAZU; razni radio i televizijski te folkloristički prilozi; njezin rad u Društvu za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije te u uredništvu časopisa "Kaj". Zasebna je cjelina njezine korespondencije, s ustanovama kao i sa brojnim fizičkim osobama.