Rezultati pretrage

Gradivo fonda sadrži kopije materijala koji se odnose na djelovanje Slavka Kvaternika (Promemorija upućena Svetoj Stolici, pismo, oporuka i punomoć za raspolaganje imovinom, fragmenti rukopisa, fotografije) te arhivalije Theodora Alberta (kopije životopisa i rukopisnih tekstova o razgovoru s bugarskim kraljem Ferdinandom i papinskim legatom Eugeniom Pacellijem, rukopis koncepta "Promemorije") i dr.

Gradivo fonda sadrži popis hrvatskih iseljeničkih naselja; članke i novinske isječke;, brošure i zakone o iseljeništvu; rukopise M. Bartulice; materijale o Jugoslavenskom odboru u Londonu (proglasi, političke i diplomatske aktivnosti, korespondencija i dr.) i iseljeničkoj organizaciji Jugoslavenska narodna obrana (suradnja sa Srbijom, političke akcije i izdavaštvo u Južnoj Americi i dr.) te rukopis knjige "Jugoslavenska nacionalna omladina". U listopadu 2024. dodana je jedna kutija gradiva koju je predao Odsjek za arhivsko gradivo 1945.-1990, a sadržava tekstove M. Bartulice; statističke podatke o iseljeničkim naseljima; bilješke; fotografije; prijepise članaka drugih autora te regesta na iseljeničke teme.

Gradivo fonda sadrži dnevnike, bilježnice i spise vezane za mirovne pregovore i sklapanje mira u Brest-Litovsku; dnevnike, bilježnice i rukopisne koncepte vezane za boravak M. Čičerića u Rusiji 1892/1893. te uz Rusko-japanski rat 1904-1905; materijale vezane za Prvi svjetski rat; osobne dokumente M. Čičerića (svjedodžbe, dekreti), korespondenciju te radove i članke M. Čičerića, kao i materijale vezane za povijest njegove obitelji.

Fond sadrži rukopise stručnih tekstova Z. Herkova (koncepte i čistopise, separate i kopije; statuti sjevernohrvatskih gradova i općina, šest stoljeća Varaždina i druge teme); njegova predavanja na kongresima i drugim skupovima (uglavnom povijesna metrologija i dr.); bilješke i materijale s putovanja. Tu su i različiti materijali s poslijediplomskog studija u Zadru, vezano uz izdavanje rječnika srednjovjekovnog i novovjekovnog latiniteta (izvješća, zapisnici sa sjednica odbora); kopije gradiva; ispisi iz literature; bilješke i ulomci različitih tekstova. U fondu se čuva i njegova korespondencija; fotografije; negativi i dijapozitivi. Manja je cjelina medicinske dokumentacije koja se odnosi na Danicu Herkov, Zlatkovu suprugu. Veća količina knjižnog gradiva nalazi se u Knjižnici HDA.

Fond sadrži ordene, plakete i odlikovanja dodijeljena J. Hrnčeviću; njegove osobne dokumente i fotografije te korespondenciju. Dio se dokumentacije odnosi na njegovu stručnu i društveno-političku djelatnost: kao šefa Vojnog odsjeka Vrhovnog štaba NOV i POJ 1944-1945; njegovu djelatnost kao sekretara Saveznog izvršnog vijeća za pravosudne poslove 1959-1963; poslanika u Narodnoj skupštini FNRJ; predsjednika Saveznog vrhovnog suda 1951-1959; člana Komisije za društveno upravljanje Saveznog odbora SSRNJ (1961.) te kao člana Komisije za socijalna i pravna pitanja na IV. kongresu Saveza boračkih udruženja 1961. Tu su i njegovi tekstovi; govori; referati i intervjui, a manja količina gradiva svjedoči o njegovoj partijskoj i kulturnoj djelatnosti. Sačuvano je i nešto tekstova drugih autora te novinskih isječaka.

Gradivo iz ostavštine I. K. većinom je vezano za njegov višegodišnji autorski, urednički, recenzentski i prevodilački rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području historiografije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Autorski rad u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih samostalnih ili u suatorstvu nastalih knjiga i članaka u zemlji i inozemstvu, suradnju u zbornicima, atlasima, leksikografskim izdanjima i udžbenicima, kao i na predgovore ili pogovore. Tu su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijal vezan uz njih - dopisi s izdavačima, popisi sadržajnih cjelina i ilustracija, kao i recenzije tih djela, autorski ugovori i sl. Gradivo vezano uz njegov uređivački rad također sadržava slične materijale: dopise; ugovore; prijedloge sadržaja; popise ilustracija; skice zemljovida i tekstove. Gradivo cjeline Recenzentski rad čine recenzije koje je pisao za brojne, poglavito povijesne rukopise, zatim doktorske disertacije i magistarske radove u sklopu njegove profesorske djelatnosti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim spomenutih recenzija, gradivo koje se odnosi na djelatnost I. K. kao sveučilišnog profesora sastoji se od njegovih bilješki i tekstova za predavanja, kao i manje količine dopisa i bilježaka vezanih uz njegova predavanja na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu. U ovu skupinu (Znanstveno-nastavni rad na visokoškolskim ustanovama) uključeni su i dopisi i materijali koji su vezani za članstvo I. K. u raznim ocjenjivačkim komisijama, poglavito za izbor pojedinaca u viša znanstvena zvanja. Gradivo koje je vezano za prevodilački rad sadržava samo njegov prijevod knjige 'Regije europske povijesti autora' I. Bibe, T. Huszara i J. Szücsa (tekst prijevoda, materijali na mađarskom jeziku koje je K. vjerojatno konzultirao, te popisi ilustracija i sadržajnih cjelina). Budući da je I. K. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, komisijama i udrugama, fond sadržava i gradivo s tim u vezi. Ono se sastoji od brojnih dopisa; zapisnika; izvještaja i slično, vezano uz njegovu djelatnost u Komisiji za restituciju arhivskog gradiva s Austrijom, u sklopu Arhivskog savjeta Hrvatske, kao Predstojnika Instituta (Zavoda) za hrvatsku povijest, voditelja Zavoda za povijesne znanosti JAZU, članstvo u Matici hrvatskoj, Družbi Braće Hrvatskog Zmaja, Savezu društava istoričara Jugoslavije i dr. U svojoj historiografskoj djelatnosti I. K. je sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu seriju fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja I. K. na nekima od tih skupova. Značajan segment njegova znanstvenog rada bilo je i njegovo sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se dio njegove ostavštine sastoji od dopisa; ugovora i drugih materijala vezanih uz to. Također treba spomenuti i raznovrsne materijale koji se tiču znanstvenih istraživanja I. K., od kojih se tematski razlikuju oni vezani uz gradišćanske Hrvate; utvrde na području Hrvatske; Zrinske i Frankopane; njegova istraživanja gradova Rijeke, Koprivnice i Zagreba te demografsko-tranzicijskih procesa (dopisi, ispisi iz arhivskoga gradiva, uputnice na literaturu, ugovori o radu, bilješke, skice i dr.). Već je I. K. oblikovao seriju korespondencije koju su mu uputili razni pojedinci i ustanove. Ona je uglavnom poslovnog karaktera, a sadržava i odgovore I. K. dotičnima. Dio fonda zauzimaju materijali koji su povezani s radom I. K. na povijesnim emisijama za radio i televiziju. Riječ je o konceptima audio i videoopisa tih emisija, kao i tekstova koje je I. K. pisao za njih. Manji dio fonda zauzimaju dopisi i tekstovi izlaganja I. K. na predstavljanjima knjiga i tribinama; fotografije, te pet arhivskih kutija bilježaka, matematičko-fizikalnih izračuna, skica i novinskih članaka koji su tematski vezani za svemir i fiziku, kojima se I. K. bavio u slobodno vrijeme.

U fondu su među ostalim sačuvani autorski tekstovi J. K; fotokopije arhivskoga gradiva; gradivo vezano uz Kolanovićev nastavni rad na visokim školama (seminarske i doktorske radnje i sl.); raznovrsna hemeroteka (djelomično u vezi žrtava rata, poraća i Jasenovca; intervjui J. K. u tisku); poslovna i privatna korespondencija; materijali vezani uz njegov znanstveno-istraživački rad (Šibenik, glagoljski brevijar, Ilirske provincije, dnevnik Maksimilijana Vrhovca, restitucija arhivskog gradiva, masoni i dr.); govori J. K; rukopis doktorske disertacije J. K. '' Trgovina i pomorstvo Šibenika u prvoj polovici XV stoljeća“; fotografije sa službenih putovanja i tijekom rada u HDA. Fond također sadržava domaću i inozemnu arhivističku literaturu te tekstove raznih autora s područja arhivistike; materijale vezane uz djelovanje u Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova Zagreba; razne izvještaje i drugi materijale u vezi rada u HDA, separate radova J. K. i dr. Elektroničko gradivo sastoji se od autorskih tekstova J. K., digitalne preslike kartulara te materijale u vezi istraživanja žrtava Drugog svjetskog rata i poraća.

Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata trebala je "utvrditi cjelovitu istinu o stvarnome broju smrtno stradalih osoba u II. svjetskom ratu i nakon njega na području RH i na područjima gdje su se nalazile vojne i oružane snage zaraćenih strana kao i na drugim mjestima, ukoliko je došlo do stradanja uzrokovanih ratom i poratnim operacijama". Vremenski se istraživanje odnosilo na ratne žrtve koje su smrtno stradale u Drugom svjetskom ratu od 6. travnja 1941. do 9. svibnja 1945. i na poratne žrtve koje su smrtno stradale poslije 9. svibnja 1945. pa sve do trenutka kada je Komisija završila svoj rad. Polazeći od činjenice da su žrtve "fašističkoga terora" dovoljno istražene (Usp. Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od osnutka 11. veljače 1992. do rujna 1999.), Komisija je težište stavila na prikupljanje podataka o žrtvama na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine, o pripadnicima vojnih postrojbi NDH i civilima koji su stradali od NOV i POJ/JA i komunističke vlasti u ratnom i poratnom razdoblju. Žrtve su određene tako da se poratnim žrtvama, odnosno žrtvama komunističkoga terora, smatraju žrtve nastradale od 9. svibnja 1945. do otprilike 1953. godine, žrtve koje je likvidirala komunistička vlast odmah nakon završetka rata, bilo da su sudjelovali u ustaškim i domobranskim postrojbama ili su se smatrali izdajnicima, zatim žrtve velikih stradanja kao što je Bleiburg, te žrtve poslijeratnoga komunističkoga skupnog i individualnog terora i žrtve u razdoblju Informbiroa 1949-1953. godine. Za razdoblje od 1953. do 30. svibnja 1990. Komisija je trebala istražiti pojedine sudske procese i politička ubojstva u inozemstvu. Komisija nije istraživala žrtve Domovinskoga rata, držeći da službenu evidenciju o njima vode državne ustanove. Popisivanje žrtava organizirano je po teritorijalnom načelu, po županijama i u suradnji s lokalnim vlastima, udrugama građana i svećenicima. Popisivači su ispunjene kartone slali u službu Komisije u Zagrebu, gdje su se podaci obrađivali i unosili u računalnu bazu podataka. Prilikom preuzimanja gradiva Komisije u HDA, baza podataka nije predana. Najveći dio gradiva čine ispunjeni obrasci (Karton žrtve, Upisnik grobišta) s prilozima. Komisija je u svom radu koristila nekoliko vrsta izvora: pisane dokumente koji se čuvaju u arhivima, muzejima, crkvenim institucijama, političkim organizacijama, poduzećima, državnim tijelima i drugim institucijama, te usmene i antropološke (istraživanje grobova i grobišta) izvore. Karton žrtve sadrži osnovne podatke o žrtvi i okolnostima stradanja, dok je za evidenciju grobišta izrađen Upisnik grobišta s podacima o njegovom položaju (položaj na zemljovidu, kopija katastarskog plana čestice, fotografski prikaz), okolnostima stradanja žrtava i radovima na grobištu. Komisija je 1992. godine osnovala i Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava u inozemstvu (u sastavu Gordana Turić, Vice Vukojević, Bože Vukušić), koje je evidentiralo žrtve istraživanjem literature (jugoslavenske, emigrantske, stranog tiska i publikacija) i dokumentacije bivše Službe državne sigurnosti i bivšeg Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova SR Hrvatske. Vijeće je organiziralo i prijenos posmrtnih ostataka poratnih žrtava ubijenih u inozemstvu. Vlade RH i Savezne Republike Njemačke potpisale su 1996. godine Ugovor o njemačkim ratnim grobovima u Republici Hrvatskoj, prema kojemu je nositelj poslova (uređivanje i obilježavanje grobova njemačkih vojnika) s hrvatske strane bila Komisija. Od 1996. godine Komisija je pomagala izdavanje publikacija i knjiga na temu ratnih stradanja.

Gradivo fonda sadrži brojne skladbe (notne zapise i tekstove) Vatroslava Lisinskog, najvećim dijelom u izvorniku i, nešto manje, u prijepisu. Pored toga u fondu se nalazi i fotoalbum pjevačkog udruženja "Lisinski" iz Zagreba te objavljene partiture V. Lisinskog. Iz razvrstanih akvizicija uvrštena je njegova partitura 'Car Dušan'.

Fond sadrži gradivo nastalo stručnim i umjetničkim djelovanjem A. Maletić. Osim cjeline osobnih dokumenata i tekstova biografskoga karaktera, u fondu se čuva dokumentacija o njezinom stručnom obrazovanju (svjedodžbe, diplome i certifikati) te pedagoško-umjetničkom radu (programi rada, rad na Kazališnoj akademiji, Studio za suvremeni ples, savjetovanja i kongresi, suradnja s Festivalom djeteta u Šibeniku i dr.). U cjelini Koreografija nalaze se opisi i popisi koreografija; ugovori s naručiocima; plakati; fotografije; polemike i dr. U fondu se nalaze i brojni rukopisi; bilješke; objavljena i neobjavljena istraživanja s područja povijesti plesa; suvremene plesne umjetnosti te metodike modernog plesa, kao i filmske i video vrpce s koreografijama. Dobar kontekst njezina djelovanja daje sačuvana korespondencija: s učiteljima i učenicima, sa suradnicima i kolegama, etnokoreolozima i drugima. U fondu se čuvaju i brojni intervjui s A. Maletić; domaće i međunarodne nagrade i priznanja te cjelina dokumentacije nastale nakon njezine smrti (razni članci i napisi, promjena naziva Škole suvremenog plesa i drugo). Tu su i publikacije vezane uz njen osobni rad kao i uz plesnu umjetnost općenito, a ostavština obuhvaća i dio knjiga iz njezine stručne biblioteke.

Gradivo iz ostavštine Marijana Matkovića obuhvaća njegove školske svjedodžbe, rukopise objavljenih i neobjavljenih dramskih tekstova, rukopise eseja, nagrade i priznanja koja su mu dodjeljivanja, fotografije M. Matkovića, fotografije M. Matkovića s identificiranim i neidentificiranim pojedincima (Oskar Davičo, Vladimir Bakarić, Grga Novak, Bela Krleža, Gustav Krklec, Tonko Lonza, Ranko Marinković, Bojan Stupica i dr.). Najveću količinu čini opsežna korespondencija koju je Matković primao, a među korespondentima su brojna istaknuta imena. Između ostalih i Irina i Božo Aleksander, Ina Jun-Broda, Mirko Božić, Veljko Bulajić, Frane Barbieri, Julije Benešić, Nikola Batušić, Slavko Batušić, Ljubo Babić, Viktor Bek, Miroslav Brandt, Pero Budak, Zoltan Csuka, Marija Crnobori, Dobriša Cesarić, Ivo Banac, Alexandar Bardini, Relja Bašić, Sonja Bašić, Milan Bogdanović, Matej Bor, Jevrem Brković, Pero Budak, Viktor Car Emin, August Cilić, Ljubo Cvijetić, Frano Čale, Enes Čengić, Zvane Črnja, Oskar Davičo, Olinko Delorko, Josip Depolo, Vladan Desnica, Miroslava Despot, Mak Dizdar, Žarko Dolinar, Milo Dor (Milutin Dorosavac), Flora Dosen (Cvijeta Grospić), Ervina Dragman, Bela Hohšreter, Dejan Dubajić, Tomislav Durbešić, Dobrica Erić, Nedjeljko Fabrio, Silvio Ferrari, Božidar Finka, Pasko Findrik, Aleksandar Flaker, Dinko Foretić, Miljenko Foretić, Marko Fotez, Ivo Frangeš, Marin Franičević, Grgo Gamulin, Branko Gavella, Eliza Gerner, Drago Gervais, Krešo Golik, Ivan Golob, Jakov Gotovac, Mani Gotovac, Marija Grgičević, Vlado Habunek, Fadil Hadžić, Josip Hamm, Branko Hećimović, Krsto Hegedušić, Ivan Hetrich, Josip Horvat, Joža Horvat, Radovan Ivančević, Branko Ivanda, Drago Ivanišević, Ivan Ivanji, Nada Iveljić, Mladen Ivšić, Slavko Jan, Dubravko Jelčić, Živko Jeličić, Ljudevit Jonke, Vjekoslav Kaleb, Vasilije Kalezić, Dušan Karpatsky, Sonja Kastl, Jure Kaštelan, Radoslav Katičić, Đuka Kavurić, Geza Kikić, Bratoljub Klaić, Mile Klopčič, Zlata Kolarić-Kišur, Slavko Komar, Mihovil Kombol, Jovan-Bata Konjović, Lada Kos, Jan Kot, Edo Kovačević, Juš Kozak, Antun Kozina, Božena Kraljeva, Branko Kreft, Gustav Krklec, Miroslav i Bela Krleža, Vesna Krmpotić, Ivan Krolo, Ivan Krtalić, Josip Kulundžić, Kumbatovič Filip (Filip Kalan), Emil Kutijaro, Tomislav Ladan, Stanko Lasić, Fran Lhotka, Nenad Lhotka, Srećko Lipovčan, Mato Lovrak, Istvan Lökös; Viktorija Manhalter (Matkovićeva tajnica), Veljko Maričić, Ranko Marinković, Milan Marjanović, Vjekoslav Maštrović, Mirjana Matić-Halle, Predrag Matvejević, Kalman Mesarić, Mate Meštrović, Kolja Mićević, Mihajlo Mihajlov; Slavko Mihalić, Nedjeljko Mihanović, Vatroslav Mimica, Berislav Nikpalj, Grga Novak, Slobodan Novak, Slobodan Prosperov Novak, Danko Oblak, Luko Paljetak, Ivan Pandžić, Georgij Paro, Vlatko Pavletić, Matko Peić, Danilo Pejnović, Ivo Perić, Mile Pešorda, Nikica Petrak, Strahinja Petrović, Milka Podrug-Kokotović, Matija Poljaković, Bruno Popović, Krunoslav Pranjić, Čedo Prica, Kruno Prijatelj, Osvaldo Ramous, Ivan Raos, Božidar Rašica, Draško Ređep, Jara Ribnikar, Marko i Ševa Ristić, Zvonimir Rogoz, Zora Ruklić, Tomislav Sabljak, Giacomo Scotti, Petar Selem, Geno Senečić, Novak Simić, Jakov Sirotković, Joža Skok, Milivoj Slaviček, Ivo Smoljan, Milivoj Solar, Kosta Spaić, Slavko Stolnik, Petar Strčić, Tito Strozzi, Bojan i Mira Stupica, Ivan Supek, Mario Suško, Darko Suvin, Vilim Svečnjak, Petar Šegedin, Miroslav Šicl, Antun Branko Šimić, Ervin Šinko, Ivo Škrabalo, Oto Šolc, Antun Šoljan, Davor Šošić, Zdenko Štambuk, Andrija Štampar, Stipe Šuvar, Josip Tabak, Dragutin Tadijanović, Tomislav Tanhofer, Marino Tartaglia, Josip Torbarina, Dragutin Trumbetaš, Franjo Tuđman, Fedor Vaić, Josip Vaništa, Miroslav Vaupotić, Ivo Vinski, Lujo Vojnović, Šime Vučetić, Aleksandar Vučo, Stojan D. Vujičić, Irena Wenigova, Radovan Zogović i Branimir Žganjer.

Gradivo fonda sadrži materijale vezane za predavanja i rad sa studentima na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Fakultetu elektronike i računarstva, predavanja izvan fakulteta, materijale vezane za razne stručne i znanstvene projekte te stručne simpozije; Muljevićeve bilješke i materijale vezane za pripremu brojnih publikacija, prijevode inozemnih stručnih radova; materijale vezane za suradnju s drugim znanstvenim i stručnim ustanovama te arhivu Zavoda za regulacionu i signalnu tehniku. Također su sačuvani i osobni dokumenti; biografski dnevnik i životopis; cjelina koja se odnosi na putovanje na Kanarske otoke 1933. (uključujući i dnevnik); poslovna i privatna korespondencija; biografija Ruđera Boškovića koju je napisao Muljević; gradivo koje se odnosi na njegov autorski, stručni i recenzentski rad; nagrade i priznanja; cjeline u vezi ostalih članova obitelji Muljević i Galjer te o povijesti obitelji Muljević i Milković (rodoslovlja, hemerotka i dr.); razni dokumenti u vezi obiteljskog zemljišnog posjeda u Gospiću; razne fotografije i hemeroteka te primjerci časopisa 'Enciklopedija Moderna'. Sačuvana je i veća količina fotografija te razglednice koje uglavnom prikazuju gradove i države te poznate osobe, većinom glumice i glumce (Irma Polak, Maja Strozzi, Ante Starčević, Zvonimir Strmac, Milica Mihičić i dr.). U fondu se nalaze i tri akvarela koja je naslikao slikar (Vinko?) Filipašić.

Gradivo fonda se jednim dijelom sastoji od ostavštine grofa Lavala Nugenta: vladarski patenti o imenovanjima L. Nugenta u vojsci te grbovnica kojom je L. Nugent stekao grofovsku titulu 1848.; par spisa vezanih uz obiteljske posjede; korespondencija; fotografije članova obitelji te rodoslovlje. Ostatak gradiva čine različite bilješke i novinski izresci kasnijeg datuma.

Fond sadrži osobnu, bankovnu i liječničku dokumentaciju; manju količinu obiteljske korespondencije; gradivo u vezi s restitucijom arhivskoga gradiva s Austrijom; materijale koji se odnose na Pandžićev radni vijek u HDA (popisi gradiva, materijali za izradu vodiča, bilješke i fotokopije regesta, dopisi, obračun osobnog dohotka, programi rada, zapisnici; matrijali u svezi s Acta Cameralia, izvještaji); rukopise raznih autora; izvore za povijest Prizrenske lige; fotokopije raznih tekstova o Gradišćanskim Hrvatima; materijale za tribinu o Alojziju Stepincu; fotokopije raznog arhivskog gradiva (isprave, Židovi, Hrvatsko kraljevsko vijeće); gradivo u vezi istraživanja i korištenja gradiva o žrtvama holokausta u Hrvatskoj te materijale u vezi povijesti Virovitice i izložbom u tamošnjem muzeju te izložbom o Zrinskima i Frankopanima na Krku. Također su sačuvane cjeline koje se odnose na međunarodne znanstvene skupove; tekstove M. P.; razne separate, knjige i stručne časopise (djelomično u vezi s radom M. P.; gradivo koje se odnosi na njegov nastavni rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; članstvo u Hrvatskom arhivskom vijeću i recenzentski rad. Tu su i cjeloviti brojevi časopisa 'Numizmatičke vijesti'; nekoliko glazbenih partitura na češkom jeziku; katolički i drugi tisak novijeg datuma; manja količina fotografija te dva akvarela Nade Todorović.

Fond sadrži različite novinske isječke koje je napisao ili sakupio K. Peharc; njegove dnevničke zapise; bilješke; fotografije vezane uz njegov novinarski rad; korespondenciju i cjelovite brojeve novina. Od novina su zastupljene Morgenblatt, Pester Lloyd, Neue Ordnung, Deutsche Adria Zeitung, Neues Wiener Tageblatt, Nova Hrvatska i dr. Neke od tema odnose se na ribarstvo Jugoslavije, prve zračne luke i zrakoplovne linije u Jugoslaviji, razvoj kinematografije, putopise, pse, film i dr. Gradivo fonda djelomično se odnosi na Prvi svjetski rat. Riječ je o novinskim isječcima o ratu iz novina Der Morgen, Ilustrazione del popolo, Tagesport, Deutsches Volkblatt, Berlines Tageblatt, pismu na njemačkom jeziku koje je K. Peharc uputio s bojišta krajem prosinca 1917. neimenovanom članu obitelji u kojem između ostalog opisuje stanje na bojištu i kako je proveo Božić te dnevničkim zapisima na njemačkom jeziku koje je K. Peharc vodio tijekom 1917. na bojištu kao član 1. strojničke satnije 87. carske i kraljevske pješačke pukovnije.

Gradivo fonda sadrži cjeline dokumentacije Nikole Atanasijeva Plavšića te njegova sina Dušana Plavšića. U cjelini N. A. Plavšića čuvaju se: - njegovi osobni dokumenti (diplome, članske iskaznice), imovinsko-pravni spisi i računi, biografije i bibliografije Nikolinih radova te osmrtnice - spisi nastali njegovim radom u Trgovačko-obrtničkoj komori za Slavoniju gdje je Nikola bio pristav (1882-1896) odnosno tajnik (1896-1912): prijepisi službenih spisa Komore primljenih ili odaslatih ugarskom ministru trgovine, hrvatskom banu, predsjedništvu Zemaljske vlade i dr; zapisnici sjednica Komore, novinski isječci, kopije "dozvolnih isprava" za pojedine željezničke linije, elaborati i nacrti te korespondencija). - spisi nastali njegovim angažmanom u Gradskom zastupstvu u Osijeku: prijepisi službenih spisa, novinski isječci, nacrti, pravila, elaborati i korespondencija, a u svezi regulacije Drave u području Osijeka, gradskog muzeja, slavonskog arheološkog društva i dr. - rukopisi N. A. Plavšića, njegova korespondencija, fotografije i dr. U cjelini Dušana Plavšića čuvaju se njegovi osobni dokumenti (svjedodžbe, domovnica, putovnica), potvrde o namještenjima, molbe za posao, rješenja o mirovini, članske iskaznice, posjetnice, osmrtnice, autobiografije i više bibliografija njegovih radova i dr. Najopsežnija su cjelina dokumenti nastali njegovom djelatnošću na području gospodarstva: - novčarstvo: zapisnici sjednica, završni godišnji računi, bilješke, korespondencija i novinski isječci nastali obavljanjem funkcija u Hrvatskoj zemaljskoj banci, Zagrebačkoj burzi, Balkanskoj banci, Prvoj hrvatskoj štedionici, Savezu novčanih i osiguravajućih zavoda, Državnoj klasnoj lutriji i nizu drugih banaka i drugih ustanova - šumarstvo s prerađivačkom industrijom: poslovna izvješća, zaključni računi, elaborati o procjeni šuma, korespondencija i dr. u svezi različitih poduzeća, šumskih posjeda i tvornica (šumski posjedi Majdanpek Univerziteta u Beogradu te Slatina Vlastelinstva Virovitica, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, Šumsko industrijsko preduzeće Dobrljin i Drvar (ŠIPAD), Bosanska šumska industrija H. G. Otto Steinbeis i dr. - rudarstvo s prerađivačkom industrijom: zapisnici sjednica upravnih odbora, nacrti nalazišta, rovne dozvole, elaborati o pojedinim rudnim nalazištima, ugovori o zakupu, korespondencija i novinski isječci (Rudnici Sinjakovo, Rakova Bara, Buštrenje, Skopska Crna Gora, Ljubija; ugljenokopi Reka i Velika Mučnai dr.; Rafinerija nafte Brčko i razna druga rudarska i industrijska dionička društva - energetika (projekti elektrana, koncesije za njihovu realizaciju, troškovnici, izvještaji o njihovoj isplativosti, korespondencija (Hidroelektrane Zeleni Vir Skrad, Ozalj, Rijeka Dubovačka, Jablanica Dolnja na Neretvi) - te projekti, nacrti, fotografije, zapisnici sjednica, korespondencija i sl. niza drugih poduzeća i firmi na području metaloprerađivačke, tekstilne, prehrambene i industrije građevinskog materijala, brodogradnje, prometa, građevinskog poduzetništva i prometa nekretninama, turizma, fotografije i tiska. Posebna su cjelina njegove dnevničke zabilješke, pozivi na skuštine, pravila, korespondencija i drugo nastalo njegovim angažmanom u nizu kulturnih i umjetničkih ustanova (Društvo književnika Hrvatske, Matica hrvatska, Hrvatsko društvo umjetnika, pjevačka i tamburaška društva, izložbe i kazališni projekti). Sačuvani su njegovi rukopisi i iz područja gospodarstva kao i likovne kritike i njegovi književni pokušaji. Slobodno zidarstvo N. Plavšića sačuvano je u cjelini njegovih bilješki i izlaganja, pozivnica na sastanke lože, tiskovina, glasila i brošura o masoneriji te korespondencije. Sačuvana je i zasebna cjelina njegove privatne korespondencije, fotografije, novčanice, dionice, novinski isječci te gradivo Dušanovog brata Nikole, vezano uz patent automatskog mjenjanja brzine kod automobila, 1938-1939.

Gradivo fonda sadrži nekoliko dokumenata i kopija dokumenata o zapošljavanju B. Puhlovskog u različite ustanove; knjige, radove tijekom studiranja; rukopise i bilješke B. Puhlovskog te materijale (kopije dokumenata i dr.) korištene pri njihovu pisanju; korespondenciju; nacrte; brojne novinske isječke, kopije članaka i časopise; fotografije (uglavnom sve o zrakoplovstvu, zrakoplovnim konstruktorima i pionirima zrakoplovstva u nas, među ostalim i o Slavoljubu Eduardu Penkali) te radove drugih autora (ponajviše Labuda Kirića).

Gradivo fonda sadrži izvornu plemićku povelju (armal) izdanu za Jurja Pussucha olim Kraissicha u Beču 1659. i prijepise te isprave; osobne dokumente i diplome; obiteljske fotografije; tiskovine (novinske isječke, časopise i dr.); spise Branka (pravnika), Ivana (poručnika A-U vojske) i Vinka Pušića (sudbenog vijećnika) te veći broj razglednica.

Gradivo sadrži osobne dokumente (putovnice, svjedodžbe, domovnicu, preporuke, fakultetske potvrde i diplomatske jamstvene dokumente i dr.); rukopisne radove, članke, tekstove govora i predavanja te razne bilješke B. Radice (uglavnom o vanjskopolitičkim prilikama u međuratnoj Jugoslaviji te o hrvatskoj poslijeratnoj povijesti, iseljenicima, istaknutim ličnostima i dr.) i dnevničke zapise; materijale korištene pri pisanju radova (kopije dokumenata i publikacija i dr.); privatnu i službenu korespondenciju; rukopise i tiskane radove drugih autora; razne tiskovine (novine, časopise, novinske isječke i članke); materijale The International League for Human Rights (korespondencija, bilteni, memorandumi, materijali s kongresa), Hrvatskoga narodnog vijeća; fotografije i zvučne zapise. Također je zastupljeno i gradivo koje se odnosi na Radičinu novinarsko-diplomatsku djelatnost u novinskim agencijama, tiskovnim uredima, veleposlanstvima i vladi Kraljevine Jugoslavije; njegovo djelovanje u uredima, na projektima, u centrima vlade SAD i svjedočenja pred odborima i pododborima Senata SAD; njegovu nastavnu djelatnost na Sveučilištu Farleigh Dickinson u New Jerseyju; znanstveno-istraživačke teme kojima se bavio (među ostalim. Bruno Bušić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, Domovinski rat, Jugoslavija prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, FNRJ/SFRJ i Josip Broz Tito, Milovan Đilas, Vladko Maček, Zvonko i Julienne Bušić - otmica američkog zrakoplova u rujnu 1976. i dr.). Dio gradiva fonda odnosi se na Radičino sudjelovanje na znanstvenim skupovima i radijskim emisijama; nagrade i priznanja; hemeroteku o Radici; njegovu smrt te druge članove njegove obitelji (supruga Nina rođ. Ferrero, kći Bosiljka, sin Leo, majka Pavica, otac Lovro, punac i punica Guglielmo Ferrero i Gina rođ. Lomboso i dr.).

Gradivo fonda sadrži osobne dokumente; materijale vezane za političku i književnu djelatnost B. Resimića; korespondenciju; razne spise i letke; kopije dokumenata korištenih pri pisanju radova; knjige; novine; zemljopisne karte; fotografije istaknutih osoba radničkog pokreta i klišeje knjiga i portreta članova radničkog pokreta.

Gradivo iz ostavštine Rudija Supeka većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području sociologije i psihologije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, liječnička i mirovinska dokumentacija, dokumentacija o razvodu od prve supruge Dubravke rođ. Čaldarović, dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (svjedodžbe, bilješke, rukopisi disertacije). Gradivo koje se odnosi na djelatnost R. S. kao sveučilišnog profesora, posebice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se od njegovih bilješki i tekstova za predavanja, kao i rješenja o namještenju; popisa studenata te rukopisa habilitacijske radnje. Ovdje se nalaze i materijali koji su vezani za članstvo R. S. u raznim ocjenjivačkim komisijama, poglavito za izbor pojedinaca u viša znanstvena zvanja te ocjene magistarskih radnji i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i gradivo koje se odnosi na interdisciplinarnu studijsku grupu Čovjek i sistem u kojoj je R. S. bio jedan od aktivnih sudionika. Znanstveno-nastavni rad R. S. na drugim ustanovama obuhvaća materijale vezane uz njegov rad u Institutu za društvene nauke Sveučilišta u Beogradu, Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te gradivo koje se odnosi na njegov rad na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Autorski rad R. S. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih samostalnih ili u suatorstvu nastalih knjiga i članaka u zemlji i inozemstvu, suradnju u zbornicima, leksikografskim izdanjima i udžbenicima, predgovore ili pogovore, kao i njegov književni rad. Tu su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijal vezan uz njih (dopisi i slično). Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz razne stručne časopise koje je tijekom godina osnivao i uređivao, kao i uz zbornike. Značajan segment njegova znanstvenog rada bilo je i njegovo sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se dio njegove ostavštine sastoji od dopisa; ugovora i drugih materijala vezanih uz to. Također treba spomenuti i raznovrsne materijale koji se tiču znanstvenih istraživanja R. S, od kojih se tematski razlikuju oni vezani uz Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, omladinske brigade i radne akcije, radničko samoupravljanje te nacistički koncentracijski logor Buchenwald u kojem je R. S. bio zatočen tijekom Drugog svjetskog rata. Recenzentski rad R. S. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne sociološke, psihološke, filozofske i druge rukopise. Budući da je R. S. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, komisijama i udrugama, fond sadržava i znatnu količinu raznovrsnog gradiva s tim u vezi. U svojoj znanstvenoj djelatnosti R. S. je sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja R. S. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao na raznim raspravama i tribinama, tako da gradivo sadrži i razne tekstove i pozivnice. Poveća količina poslovne i privatne korespondencije R. S. također čini sastavni dio ovog fonda. Sačuvane su i nagrade i priznanja koje su R. S. dodijeljena tijekom godina. R. S. je tijekom godina dao i brojne intervjue u tisku, od kojih je jedan dio sačuvan unutar fonda. Treba spomenuti i brojne fotografije njega i njegove obitelji, prijatelja, suradnika, sa raznih putovanja i dr., kao i audio i video zapise vezane uz stručnu djelatnost R. S. i njegovu smrt. Manji dio fonda sačinjava gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji R. S. Gradivo vezano uz drugu suprugu, Vesnu Kolarić-Kišur, obuhvaća korespondenciju sa prvim suprugom Miroslavom Juvančićem; potvrde o osiguranju stana i porezu; materijale vezane uz studij sociologije; liječničku dokumentaciju i fotografije. Gradivo koje se odnosi na Rudija Srđana i Olgu, sina i kći R. S. iz prvog braka, sastoji se najvećim dijelom od školskih svjedodžbi i pisama.

U fondu se nalazi Tomasovićeva korespondencija s raznim osobama, iseljeničkim organizacijama i glasilima te rodbinom; tekstovi, referati i separati A. Tomasovića i drugih autora; materijali vezani uz izložbe i druge kulturne manifestacije (novinski isječci, tiskanice, katalozi, brošure i tekstovi); hemeroteka o Hrvatima (domaći i strani tisak); razni bilteni; materijali vezani uz mikrobiologiju; bilješke: fotografije i računi.

Gradivo sadrži osobne dokumente; dokumente i materijale vezane za školovanje; materijale vezane za sveučilišnu i znanstvenu djelatnost (evidencije o ispitima, djelatnosti, napredovanju, predavanja iz područja semantike, etimologije i dalmatinskog jezika, recenzije); dokumentaciju vezanu za sudjelovanje u raznim projektima, organizaciji skupova, kongresa itd.; rukopise V. Vinje; korespondenciju; nagrade, priznanja i povelje; fotografije; isječke iz novina; ispise iz rječnika i radova te gradivo sakupljeno na terenskim istraživanjima vezano za izradu "Jadranskih etimologija". Manje cjeline gradiva odnose se na Vojmirova oca Voriha (osobni dokumenti; gradivo o zaposlenju) te jezikoslovca Petra Skoka (dopisnice koje su mu uputile razne osobe)