Podijelite
Arhivska oznaka
HR-HDA-1059
NaslovMatasović, Josip (arhivski fond, 1847-1990)
Vrijeme nastanka1847-1990 g.
RazinaSadržajGradivo iz ostavštine Josipa Matasovića većinom je vezano uz njegov višegodišnji znanstveni i sveučilišni rad na području pomoćnih povijesnih znanosti te kulturne i gospodarske povijesti Hrvatske, kao i njegov uređivački rad koji se poglavito odnosi na njegov časopis za kulturnu povijest južnih Slavena "Narodna Starina". Također je u znatnoj mjeri zastupljeno gradivo koje se tiče članova obitelji Josipa Matasovića, prvenstveno njegovih roditelja Mije i Mariette, posvojene kćeri Katarine te sestre Anđele i šogora Vicka Dračevca. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice i dozvole, vojna, stambena i mirovinska dokumentacija, biobibliografija i dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (izvještaji, svjedodžbe, sastavci i bilješke).
Srednjoškolska nastavno-prosvjetna djelatnost J. M. odnosi se na njegovo službovanje kao predavača u školama u Zagrebu i Vinkovcima te obavljanje dužnosti izaslanika Ministarstva prosvjete Kraljevine SHS/Jugoslavije na maturalnim ispitima i nadzornika srednjih škola. Gradivo se sastoji od dekreta i korespondencije vezane uz službovanje te materijala za predavanja, popisa učenika i njihovih seminara te razne dokumentacije vezane uz rad škola koje je Matasović nadzirao (evidencije učenika i nastavnika, bilješke o stanju, korespondencija, odgovori nastavnika na Matasovićeva pitanja i sl.).
Budući da je J. M. tijekom svog radnog vijeka bio zaposlen u muzejima i tijelima državne uprave, a također je bio aktivan i u komisijama, savjetima i društvima, fond sadržava i određenu količinu gradiva s tim u vezi, prije svega korespondenciju; rješenja; zapisnike i slično. Gradivo koje se odnosi na djelatnost J. M. kao sveučilišnog profesora na Sveučilištima u Skopju i Zagrebu sastoji se od rješenja i korespondencije vezane uz službovanje; dokumentacije vezane uz rad katedri; bilješki; koncepata i sličnih materijala za predavanja te opsežnih evidencija o studentima u vidu popisa; zapažanja i seminarskih radova.
Rad J. M. kao ravnatelja Državnog arhiva u Zagrebu obuhvaća kartični dnevnik sa svakodnevnim kratkim bilješkama o radu Arhiva; službenu korespondenciju i dokumentaciju vezanu uz službovanje J. M. te planove rada; sistematizacije i nacrte arhivskog zakonodavstva.
Najveći dio fonda obuhvaća gradivo koje se odnosi na znanstveno-istraživački rad J. M. Ova se cjelina odnosi na pomoćne povijesne znanosti, razne teme iz kulturne i društvene povijesti (primjerice, praznovjerje, moda, duhan, povijest novinarstva, promet, seljaštvo i dr), gospodarsku, crkvenu, kulturnu i diplomatsku povijest Hrvata, kao i pojedine teme i osobe iz hrvatske povijesti (hrvatski gradovi, obitelj Jelačić, Vojna krajina, Hrvatski sabor…) te povijest Južnih Slavena. Gradivo ove cjeline sastoji se većinom od novinskih članaka; bilježaka; uputa i ispisa iz literature i arhivskog gradiva; tekstova raznih autora; ilustracija i fotografija te prijepisa isprava.
Uređivački rad J. M. prvenstveno je vezan za već spomenuti časopis "Narodna Starina". Ova opsežna cjelina svjedoči o djelatnosti J. M. kao pokretača i glavnog urednika časopisa, a obuhvaća raznovrsno gradivo vezano za uređivanje, administraciju, distribuciju i pretplatu časopisa (korespondencija, bilješke, koncepti, popisi, probni otisci, reklame, itd.), kao i autorske tekstove J. M. i drugih suradnika časopisa. Ova serija također sadrži i materijale vezane uz Matasovićev rad na nedovršenom i neobjavljenom izdanju "Annua" Baltazara Adama Krčelića.
Matasovićev autorski rad u prvom redu obuhvaća gradivo njegovih samostalnih knjiga, članaka u tisku, suradnju na leksikografskim izdanjima te njegov književni i prevoditeljski rad. Tu su uglavnom rukopisi ili koncepti rukopisa tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ilustracije, kritike i sl.).
U svojoj znanstvenoj djelatnosti J. M. je sudjelovao u radu manjeg broja znanstvenih skupova u inozemstvu, pa jednu manju cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice; izlaganja i dopisi s tim u vezi.
Poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije J. M. također čini sastavni dio ovog fonda. Pritom je potrebno naglasiti da je među korespondentima prisutan i veći broj istaknutih osoba tog vremena poput Antuna Gustava Matoša, Ivana Gorana Kovačića, Ivane Brlić-Mažuranić, Mile Budaka, Nikole Mandića, Antuna Barca, Vase Bogdanova, Ivana Beuca, Ivana Bojničića, Ise Kršnjavog, Franje Bučara, don Frane Bulića, Josipa Buturca, Milana Ćurćina, Vinka Foretića, Milovana Gavazzija, Branimira i Marijane Gušić, Ferde i Ljudmila Hauptmanna, Zlatka Herkova, Constantina Jiričeka, Ljube i Igora Karamana, Antona Korošca, Bogdana Krizmana, Miroslava Krleže, Emilija Laszowskog, Vladka Mačeka, fra Dominika Mandića, Josipa Nagyja, Lubora Niederlea, Grge i Viktora Novaka, Ante Pavelića mlađeg, Frana Supila, Jaroslava Šidaka, Ferde Šišića, Dragutina Tadijanovića, Ćire Truhelke, Mate Ujevića, Branka Vodnika, Luje Vojnovića, Bartola Zmajića i drugih.
Treba spomenuti i fotografije njega i njegove obitelji, suradnika, prijatelja i nepoznatih osoba, kao i pozivnice na različite javne prigode te osmrtnice članova obitelji i drugih pojedinaca.
Zamjetan dio gradiva odnosi se i na bliže i dalje članove obitelji Matasović. Pri tome se ističe gradivo Mije i Mariette Matasović, oca i majke J. M, koje obuhvaća njihovu osobnu dokumentaciju (iskaznice i potvrde, školovanje, mirovina i smrt), službovanje Mije Matasovića kao kotarskog predstojnika u Fojnici (zapisnici, presude, rješenja i sl.), djelovanje Mariette Matasović u hrvatskom društvu 'Napredak' u Fojnici (godišnji izvještaji, korespondencija i sl.); dokumentaciju vezanu za obiteljski vinograd u Klokočevniku, te imovinsku i ostavinsku dokumentaciju. Ovdje se nalazi i njihova privatna, a manjim dijelom i poslovna korespondencija, koja je u slučaju Mije Matasovića očuvana u većoj količini. Gradivo koje se odnosi na Katarinu Matasović, posvojenu kćer J. M, sastoji se od manje količine osobne dokumentacije i korespondencije, koja se najvećim dijelom sastoji od izraza sućuti povodom smrti J. M. Slične cjeline (osobni dokumenti, službovanje, imovina, korespondencija) sačuvane su i za većinu ostalih članova obitelji J. M, sestru Anđelu i šogora Vicka, baku po majci Jozefinu, strica Luku, njegovu kćer Slavu i supruga Božidara, te pratetu i praujaka po majci Paulinu i Kostu Plavšića. Vrlo mala količina korespondencije odnosi se na Matasovićevog nećaka Ivicu Berana, a mali dio čini pisma koja su neidentificirani članovi uže ili šire obitelji J. M. uputili drugim neidentificiranim članovima obitelji.
Količina18.0 Metar
Vrsta gradivaJezikPismoLatinicaĆirilica (makedonska)ĆirilicaĆirilica (srpska)
PosjednikLicenca Javno dobro Zaštićeno autorskim pravom Zaštićeno autorskim pravom - Nositelja prava nije moguće pronaći ili identificirati
Oznaka arhivaHR-HDA
PovijestGradivo fonda kupljeno je od Katarine Matasović (akv. 24/1991) i Nenada Lipanovića (akv. 8/2006). Jedan komad gradiva izdvojen je iz akv. 44/2006. (HR-HDA-1946. Čolak Nikola) te iz akv. 20/2021 (HR-HDA-2131. Glavina Frano). Prilikom sređivanja fonda izdvojeno je 1,1 d/m i 21 fotografija: u druge fondove i zbirke HDA (67. Bansko vijeće; 445. Brodska graničarska pukovnija; 629. Cehovi; 699. Obitelj Bedeković-Komorski; 714. Obitelj Fodroczy; 881. Zbirka rukopisa; 902. Kartografska zbirka; 907. Zbirka stampata; 994. Zbirka Kalendara; 1425. Zbirka fotografija različite provenijencije; 1443. Zbirka portreta 19. i 20. stoljeća; 1964. Obitelj Deželić; osobni fondovi 799. Rudolf Horvat; 812. Đuro i Martin Pilar; 833. Đuro Šurmin; 1020. Miroslava Despot, 1765. Josip Predavec; 1801. Razne osobe) te Knjižnicu HDA (cjeloviti brojevi časopisa i novina te separati).
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaSukladno Odluci od 22. listopada 2009. (klasa: 036-04/09-01/07, urbroj: 565-19-09-4) izlučeno je oko 5,8 d/m gradiva bez trajnog značenja, uglavnom multiplikata, fragmenata, različitih tiskovina promidžbenog karaktera, računa, novinskih isječaka, fotografija te gradiva koje se ne može kontekstualizirati ili je provenijencijom stvaratelja bez trajnog značenja.Arhivistički sređenoDio gradiva se čuva i u NSK (fond br. 326, svež. 1).
Vrsta zapisaVrsta sadržaja