Rezultati pretrage

Fond sadrži dopisivanje, propovijedi i dr. POPIS GRADIVA 1. Dopisivanje sa nadbiskupom i ostalim svećenicima, propovijedi, rukopisi, isječci iz novina, tiskanice (plakati), davanja obitelji iz župe Preko (pogrebica) od 1934. do 1950., 1 svež.

Predmet sadrži oporuke i potvrde o namiri ( 14 listova)

Spjevao Klohamer? Pod istim brojem Misa Langerova od god. 1813. (notni tekst).

Gradivo obiteljskog fonda Alberti sadrži dokumentaciju četiri generacije obitelji Alberti iz Splita u rasponu od 1603. do 1927. godine. Gradivo je sadržajno manjkavo. Zahvaljujući činjenici da su neki članovi obitelji pri dokumentiranju molbi za priznavanje plemstva sakupili veliki broj osobnih dokumenata članova obitelji, bilo je moguće oformiti 11 generacijskih podserija. Sadržajno je najcjelovitija serija dokumenata Francesca Zanchia, djeda posljednjg Albertia. Naročito je bogata serija njegovih poslovnih dokumenata, zahvaljujući nizu visokih funkcija koje je obavljao u austrijskoj administraciji. Niz zanimljivih dokumenata i tekstova može se naći u seriji Miscellanea.

Gradivo osobnog arhivskog fonda Dinka Beritića sastoji se od jednog djela osobnih spisa i dokumentacije koji su nastali kao nusprodukt Beritićevog javnog djelovanja što kao profesora u gimnaziji što kao svećenika djelujući u raznim crkvenim službama. Dobar dio spisa nastao je kao dio njegove službene prepiske i pisanja raznih molbi u slučajevima reguliranja vlastite mirovine i po pitanju nacionalizacije njegovih nekretnina. Jedan dio obuhvaća privatnu i poslovnu korespondenciju Dinka Beritića sa članovima obitelji te poslovnu prepisku sa njegovim advokatima. Jedan dio spisa odnosi se na druge osobe s kojima je Dinko Beretić bio u kontaktu tijekom života, a uglavnom je Beritić njima pomagao u pisanju raznih zamolbi. Dio spisa su razne Beritićeve propovijedi i razmišljanja koje je skupio tijekom svog djelovanja kao svećenik. Dio spisa spada pod razno kao što su razne tiskanice, knjižice isječci iz novina, računi i dr.

Gradivo ovog fonda čine akti među živima (protokoli, minutariji, isprave i izvansudski spisi) te oporuke. Fond sadrži sveukupno gradivo od 90 različitih stvaratelja (bilježnika), međutim u trezoru Državnog arhiva u Pazinu smještene su knjige petorice bilježnika i nekoliko svezaka neidentificiranih bilježnika, koje su poslane na restauraciju u Hrvatski Državni Arhiv u Zagreb 2008. i 2009. godine, ali su zbog dotrajalosti proglašene trajno nedostupne. Popisi tih knjiga nalaze se u dosjeu fonda HR-DAPA-6 Bilježnici Labina i Plomina pri INDOK-u Državnog Arhiva u Pazinu. Popis tih knjiga i svezaka je slijedeći: 1. Notarska knjiga br. 33: Notar Bernardin Buretto. Isprave, 1683-1687. 2. Notarska knjiga br. 73: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1655-1669 i Isprave, 1651/1689. 3. Notarska knjiga br. 74: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1647-1648. 4. Notarska knjiga br. 75: Notar Giovanni Dragogna. Minutarij, 1695-1716. 5. Notarska knjiga br. 76: Notar Gasparo Dragogna. Isprave, 1685-1715. 6. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1725-1732. 7. Notarska knjiga br. 660; 1747. 8. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1791-1800. 9. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1796-1797. 10. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 661; 1799. 11. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 662; 1800. 12. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1801. 13. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1803. 14. Notarska knjiga br. 665: Notar Giacomo Diminich; s.a. 15. Notarska knjiga br. 667: Notar Giacomo Diminich (?), 1812. 16. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 668; s.a. 17. Notarska knjiga nepoznatog notara (7 slijepljenih svezaka); s.a. Konkretnije, u ovom fondu nalazimo: 1. kupoprodajne ugovore (contratti di compravendita), 2. darovnice za života i darovnice nakon smrti (donatione inter vivos, donatione in casus morti), 3. bračne ugovore (contratti nuziali), 4. potvrde o dugovanju, 5. ugovore o mirazu (patti dottali), 6. ugovore o posudbi (atti notariali debitoriali), 7. ugovore o ustupanju (atti di cessione), 8. ugovore o zamjeni dobara (atti di permutatio), 9. ugovore o zaduživanju (atti debitoriali), 10. ugovore o punomoći (procure), 11. ugovore o skrbništvu (contatti di tuttelle), 12. ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), 13. hipotekarne ugovore (mutuo di ipoteca), 14. arbitražne presude, 15. sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione). Najznačajnije i najstarije bilježničko gradivo ovog fonda su oporuke nastale 1525. godine za vrijeme mletačke vladavine autora prezbitera Bartholomea Gervazija. O njemu doznajemo jako malo podataka međutim poznata je činjenica da je 1554. godine bio pod istragom inkvizicije zbog nesluženja mise i neobavljanja svećeničke službe. Među spisima možemo razlikovati one nastale do 1757. i one koje se počinju voditi početkom 1757., nakon šta je na snagu stupila odluka mletačkog Senata o obvezi vođenja protokola i minutarija. Unatoč toj promjeni bilježnici su i prije 1757. trebali voditi zasebne protokole isprava među živima i oporuke, međutim notari su znali takvo pravilo prekršiti te su akte među živima i oporuke znali pisati u jednu knjigu bez odvajanja vrsta spisa. U gradivu nalazimo bilježnika Domenica Zattona 1681., koji počinje s praksom odvajanja akata različitih vrsta. Godine 1755. stupa na snagu odredba Senata kojom se propisuje da je svaki bilježnik dužan uvoditi koncepte minute svojih isprava. Istim se dekretom utvrđuje da bilježnici moraju uvoditi koncepte svojih isprava u uvezane sveske od pet listova papira (Quinternetti cucciti). Bili su obvezni svake godine u ožujku prioru bilježničkoga kolegija dostaviti isprave, minutarije i protokole sastavljene u protekloj godini, koji su, osim podataka o bilježniku i pečata, trebali sadržavati i imenska kazala stranaka. Na svakoj ispravi, uz navedeno ime, prezime i vrstu ovlasti bilježnika, otisnut je i bilježnički znak ili pečat (znak sv. Marka), a isprava sadržava i podatak o načinu njezine izrade. Protokoli nisu smjeli imati manje od sto i više od dvjesto listova i evidenirali su se na način da svaki sljedeći protokol određenog bilježnika ima rastući progresivni broj. Prilikom sastavljanja spisa bilježnici svih uprava koriste se uobičajenim formulacijama koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju, a koje su karakteristične za pojedinu upravu i osobni stil pojedinog bilježnika. Tematski raspon labinskih i plominskih bilježničkih spisa koje su sastavljali bio je vrlo širok, a ugovori o kupnji, prodaji, ustupanju i darovni ugovori predstavljali su onu vrstu isprava koje su dobivale pravnu valjanost tek nakon javne objave. Pritom su se navodila imena dvojice svjedoka koji su bila nazočni pri objavljivanju isprave. U ženidbenim ugovorima uočen je popis inventara imovine radi određivanja miraza. Posebnu vrstu bilježničkoga gradiva čine oporuke, kojima oporučitelj iznosi posljednju volju o raspodjeli svoje imovine. Oporuke su se sastavljale prema uobičajenim formulacijama. Na početku se obvezno nalazila datacija i mjesto sastavljanja, imena svjedoka i oporučitelja, kao i ustaljena formulacija o prolaznosti života i potrebi raspodjele imovine. Obično su se nasljednicima osim zemljišta i nekretnine ostavljali nakit, odjevni i kućanski predmeti. Ovisno o ekonomskim prilikama.

Fond sadrži 4 povelje i 55 komada spisa. Riječ je o poveljama o darovanju i kupovini imovine te povelji kojom Sabor potvrđuje plemstvo obitelji Bogati, 1752. godine. Spisi se sadržajno odnose na dokazivanje plemićkog statusa pojedinih članova obitelji, na dokazivanje prava koja proizlaze iz toga statusa, ali i svjedoče o imovini. Fond sadrži i rodoslovlje obitelji Bogati.

U fondu se nalaze zapisi nastali djelovanjem gradskih, seoskih, vjerskih i obrtnih udruženja pučana. Jedan od najvrednijih djelova ovog fonda su knjige statuta bratovština sa popisom njihovih članova, što ih cini vrijednim izvorom za proučavanje demografske povijesti Dubrovačke Republike. U seriji HR-DADU-48.7 Vuna (Lanae) nalaze se zapisi o tekstilnom obrtu čije je djelovanje nadgledao posebni organ vlasti ''officiales artis lanae''.

U ovoj zbirci najvećim dijelom su statuti pojedinih bratovština, računske knjige, popisi članova. Gradivo bratovština je značajan izvor za proučavanje crkvene, gospodarske i društvene povijesti pokrajine, izvor za proučavnje jezika, posebno za proučavanje dijalekata za mjesta u kojima su knjige pisane narodnim jezikom. Bratovštine su ponajčešće davale obilježje cijelome gradu, bile su središta društvenosti i uzajamnosti i povezivale su sve slojeve tadašnjega društva. Bez bratovština gotovo je i nemoguće zamisliti srednjojvjekovni život: bez pogrebnih povorki u tunikama, sa svijećama, duplirima i lamentacijama, bez prigodnih procesija i fešta, uz pjesmu crkvenu i svjetovnu, bez obilnih bratimskih ručkova nezamisliv je srednjovjekovni život gotovo svih dalmatinskih gradova.

U fondu se nalaze rukopisi prof. Pera Budmanija, filologa, političara i prevoditelja sa sanskrta, dokumenti iz 15. i 16. stoljeća važni za proučavanje trgovinskih veza Dubrovnika i Venecije, te nekoliko oporuka.

Riječ ''dohana'' znači i carina i trošarina, pa se spisi te vrste mogu naći u ovoj seriji. Prva knjiga ove serije je ''Liber statutorum doane'' iz 1277. (sa dodacima do 15. stoljeća).

Fond sadrži pravila cehovskih udruženja sa područja Preloga.

Zbirka sadrži gradivo raznih cehova (npr. krojački, gumbarski, postolarski, mlinarski, zidarski, trgovački) koji su djelovali u Iloku, Križevcima, Novoj Gradiški, Osijeku, Požegi, Samoboru, Sremskim Karlovcima, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru, Zagrebu. Gradivo se sastoji od cehovskih statuta, diploma (listova), blagajničkih dnevnika, raznih popisa, svjedodžbi.

Dopisivanje ravnateljstva Centralnoga bogoslovnog sjemeništa sa višim državnim tijelima čuva se odvojeno, kao zasebna serija. Spisi rektorata sadrže uglavnom dopisivanje ravnateljstva sa studentima teologije, sa župnim uredima iz kojih dolaze bogoslovi, te sa lokalnim vlastima i dr. POPIS GRADIVA URUDŽBENI ZAPISNICIi: 1. Urudžbeni zapisnici rektorata, 1850.–1858., 1 knj. 2. Urudžbeni zapisnici rektorata, 1892. 3. Urudžbeni zapisnici rektorata, 1893. 4. Urudžbeni zapisnici rektorata, 1901.–1919. 5. Imenici studenata, 1821./1822.–1829./30., 8 knj. 6. Imenici studenata, 1867./1868.–1920./21., 55 knj. 7. Školski dnevnici, 1826./27.–1828./29., 12 knj. 8. Upisnici povjerenstva za prijem novih studenata, 1821./22.–1822./23., 2 knj. SPISI: 1821.–1921., svež. 1–15.: 1. Spisi rektorata, 1821.–1845., svež.1. 2. Spisi rektorata, 1846.–1854., svež. 2. 3. Spisi rektorata, 1855.–1858., svež.3. 4. Spisi rektorata, 1859.–1861., svež. 4. 5. Spisi rektorata, 1862.–1865., svež. 5. 6. Spisi rektorata, 1866.–1871., svež. 6. 7. Spisi rektorata, 1872.–1876., svež. 7. 8. Spisi rektorata, 1877.–1882., svež. 8. 9. Spisi rektorata, 1883.–1893., svež. 9. 10. Spisi rektorata, 1901.–1906., svež. 10. 11. Spisi rektorata, 1907.— 910., svež. 11. 12. Spisi rektorata, 1911.–1914., svež. 12. 13. Spisi rektorata, 1915.–1919., svež. 13. 14. Spisi rektorata i dokumenti studenata, 1920.–1921., kut. 1. 15. Seminarski radovi studenata, 2 svež.

Predmet sadrži dopise i iskaze. ( 7 listova)

Gradivo iz ostavštine Nikole Čolaka najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji znanstveno-istraživački rad u arhivima i knjižnicama u Hrvatskoj i Italiji, kao i njegov autorski, uređivački, politički, prevoditeljski i recenzentski rad. Manja količina ostavštine obuhvaća gradivo koje se odnosi na njegovo školovanje (fakultetske skripte); djelovanje u prosvjetnim, arhivskim i znanstveno-istraživačkim ustanovama (bilješke, tekstovi, izvještaji, seminari); sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima (koncepti, bilješke, okružnice, tekstovi), te hemeroteku i biobibliografije o N. Č. Sastavni dio fonda čini i poveća količina poslovne korespondencije N. Č. Gradivo koje se odnosi na znanstveno-istraživački rad u arhivima i knjižnicama sastoji se najvećim dijelom od fotokopija dokumenata/strojopisnih prijepisa iz arhivskih fondova i bilješki. Cjeline sređene po istraživačkim cjelinama uglavnom se sastoje od fotokopija jugoslavenske i inozemne literature; separata i knjižica raznih autora; tekstova N. Č; regesta i fotokopija iz arhivskih fondova; ispisa iz literature; kartoteka; fotokopija fotografija i dr. Autorski rad N. Č. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga objavljenih u zemlji i inozemstvu; suradnje u časopisima i novinama te zbornicima. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (bilješke i koncepti, recenzije, reklame, regesta i sl.). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz dva emigrantska politička časopisa koja je N. Č. uređivao. Prevoditeljski rad obuhvaća njegov prijevod rukopisa Mije Mirkovića Ekonomska povijest Jugoslavije na talijanski jezik. Recenzentski rad obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom povijesno-političke rukopise. Politički angažman N. Č. najvećim se dijelom odnosi na njegovu aktivnost u političkim tijelima hrvatske emigracije (Hrvatski narodni odbor pod vodstvom Branimira Jelića i Hrvatski oslobodilački pokret kojeg je vodio Srećko Pšeničnik); neuspio pokušaj osnivanja pravaške emigrantske stranke i osnivanje časopisa Slobodni glas pod vodstvom Mihajla Mihajlova. Gradivo koje se odnosi na predavanja i rasprave u kojima je sudjelovao N. Č. te govore, intervjue i njegova reagiranja u tisku sastoji se od koncepata tekstova; plakata; pozivnica i hemeroteke.

Andrija II. kralj hrvatski i ugarski, na molbu svoje žene Jolante daruje djevojci Ahaliz (Alice), koju je Jolanta dovela iz Francuske, zemlju Vidhor u Vukovskoj županiji.

Kralj Zvonimir daruje samostanu redovnica Sv. Benedikta u Splitu zemljište Pusticu u Lažanima.