Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DAZG-251
NaslovZagrebački zbor (Zagrebački velesajam) (arhivski fond, 1909-1949)
Vrijeme nastanka1909-1946 g.
RazinaSadržajFond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija.
Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu.
Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.
Količina20.0 Dužni metar
Jezik Hrvatski Francuski Njemački Engleski Mađarski Poljski Srpski Češki Rumunjski Moderni Grčki Talijanski Nizozemski Ruski Turski
PismoLatinica
PosjednikLicencaMjestoOznaka arhivaHR-DAZG
PovijestArhivsko gradivo fonda preuzimano je u dva navrata. Prva primopredaja je započela 2. listopada 1947. godine (br. 369-GAP-1947.). Tog dana je najprije, bez zapisnika o primopredaji, Povijesnom arhivu grada Zagreba predan manji dio gradiva po dr. Anti Kustariću s naznakom da će se primopredajni zapisnik sastaviti naknadno. Tog dana je i arhivsko gradivo uneseno u knjigu ulaska pod brojem 304/1947. Ostatak gradiva pod tim brojem knjige ulaska izvršen je 31. ožujka 1948. godine kada je sastavljen i zapisnik o primopredaji (197-GAK-1948.). Primopredaja 31. ožujka izvršena je između Povijesnog arhiva grada Zagreba i Uprave Zagrebačkog velesajma koju je predstavljao tajnik Bogdan Iveković. Izvršena je na temelju naloga GNO u Zagrebu br. 10 231-I-1-1947 od 24. travnja 1947. Tom primopredajom preuzeta je većina današnjeg gradiva fonda.
Druga primopredaja izvršena je 19. listopada 1949. godine po likvidatoru Lavu Grliću na temelju rješenja Povjereništva za komunalne poslove GNO Zagreb br. 8727-IX-2-1949, a koje je Izvršni odbor GNO Zagreb prihvatio na sjednici održanoj 18. lipnja 1948. godine. Tom prilikom je preuzet manji dio računske dokumentacije (bilance, blagajnički i primanotni prilozi, knjigovodstvene knjige). Gradivo je upisano u knjigu ulaska pod brojem 606/1949.
Dio gradiva je Povijesni arhiv grada Zagreba predao i drugim institucijama. Arhiv je rješenjem br. 110-GAP-1947 od 29. travnja 1947. umjetnine preuzete od Uprave Zagrebačkog velesajma predao Gliptoteci grada Zagreba i Muzeju grada Zagreba. Gliptoteci su predana tri portreta (portret Rudolfa Erbera-Stojan Aralica, portret Josipa Ratkovića, M. Cl. Crnčić i portret kralja Tomislava-Franjo Cota). Muzeju grada Zagreba poslane su dvije reljefne geografske karte NDH te jedan sanduk negativa s izložbi Zagrebačkog zbora.
Sređivanje i obradu arhivskog gradiva napravio je arhivist Matko Rako u lipnju 2005. godine. Zbog utvrđenih manjkavosti provedena je temeljita revizija fonda 2025. godine. Reviziju je proveo arhivist Alen Boronić.
Grupa istaknutih hrvatskih gospodarstvenika osnovala je 1909. godine, na poticaj tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika dra. Milana Amruša, društvo Zagrebački zbor čija je svrha bila da priređivanjem izložbi i velikih sajmova intenzivira razvoj svih grana industrije i gospodarstva općenito. Privremeni odbor s ciljem osnivanja društva bio je ustrojen još 1908. Konstituirajuća skupština održana je 30. studenog 1909. Tada je privremeni odbor ovome društvu dao ime "Zagrebački zbor". Društvo je funkcioniralo na osnovu pravila koja je odobrila Zemaljska vlada Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 11. listopada 1909. Sjedište Društva bilo je u Zagrebu.
Prve izložbe organizirane su 1910., 1911. i 1913. na prostoru Sajmišta (danas prostor između Martićeve i Heinzelove ulice). Prvi svjetski rat prekinuo je na neko vrijeme organizaciju izložbi, pa je prva poslijeratna izložba održana tek 1922. Zbor je do 1942. redovito održavao svoje godišnje izložbe i sajmove, i to do 1935. na prostoru Sajmišta, a od 1936. na novom izložbenom kompleksu na Savskoj cesti. Od 1910.-1941. priređena su 34 međunarodna sajma i 37 raznih izložbi, ukupno 71 priredba.
Zagrebački zbor obavljao je djelatnosti do 1. studenog 1942. godine kad je njegove prostorije na Savskoj cesti zauzela vojska. Nakon završetka Drugog svjetskog rata društvo je pokušalo obnoviti djelatnost. Međutim, odlukom br. 16 513-1946 od 22. veljače 1946. Odsjek narodne sigurnosti Odjela za unutarnje poslove GNO u Zagrebu odlučio je raspustiti društvo. Istom odlukom započeo je i likvidacijski postupak. Zemljište, prostorije i djelatnost društva Zagrebački zbor je nakon likvidacije naslijedilo gradsko poduzeće Zagrebački velesajam koje je osnovano odlukom Općeg odjela GNO u Zagrebu br. 1013-1947 od 15. siječnja 1947. godine.
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaOsobni podaci: NE;Autorska prava : NEArhivistički sređeno"Zagrebački Zbor" je dao značajan doprinos u gospodarskom i kulturnom razvoju Zagreba i Hrvatske. Njegovim djelovanjem u Zagrebu i suradnjom sa značajnim poduzećima u Hrvatrskoj, Evropi i svijetu nastalo je arhivsko gradivo od prvorazredne vrijednosti te je kao takvo predloženo za status kulturnog dobra. Sačuvano arhivsko gradivo može poslužiti kao izvor za proučavanje Goispodarstva i za svekolika druga istraživanja.Sređivanje, obradu i izradu sumarnog inventara je 2005. godine proveo Matko Rako, arhivist Odjela za sređivanje i obradu arhivskog gradiva Državnog arhiva u Zagrebu. Analitički popis i opis fotografija napravile su arhivistice Sonja Galina i Lea Kasabašić Meštrić. Analitički popis plakata izradio je u prosincu 2022. godine arhivist Vanja Devčić. Temeljitu reviziju fonda proveo je 2025. godine arhivist Alen Boronić uz stručnu pomoć arhivistice Klare Lazarević.
Vrsta zapisaVrsta sadržaja