Rezultati pretrage

U prvom planu nalazi se pet raskošno odjevenih muškaraca (hlače do koljena, kaput jednake dužine, na glavama im šeširi): četvorica stoje, dok jedan leži pored njih. Trojica u rukama drže dimne kugle: dvojica zapaljene, a jedan svoju tek pripaljuje. Ispred utvrđenoga grada, u drugom planu, smješteno je nekoliko kuća s crkvom uz rječno korito. Grafički list prikazuje utvrđeni grad u daljini (u trećem planu), razvedena tlocrta. Okružen je opkopom u koji se ulijeva voda iz rječnog toka. Utvrda je s kopnom povezana mostom (na pojedinim građevinama unutar zidina istaknut je motiv polumjeseca). Iza sâmog utvrđenja ograđeno je muslimansko groblje. U pozadini se naziru brda natkrivena oblačnim nebeskim svodom.

Fond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija. Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu. Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.

Gradivo obuhvaća razdoblje od 1955. godine do 2014. godine. Sastoji se od uvezanih autobiografskih tekstova i biografskih zapisa o članovima obitelji i uvezanih tekstova o glumi, pantomimi i amaterskom kazalištu. Tu je i tekst dječje predstave „Bolesna lutka i sveti Nikola“ u izvedbi družine „Domaći“ iz Podhuma, s fotografijama sa predstave. Sačuvani su i programi predstava koje je grupa „Atelier Theater“ održala u Rotterdamu 1968. i 1969. godine te računi, korespondencija, bilješke i drugo vezano za rad grupe. Tu su i dva albuma koji sadrže fotografije (originali i preslike) predstava i proba kud-a „Josip Medved“ – trupe zagrebačkih pantomimičara i fotografije proba i predstava grupe „Atelier Theater“ u Nizozemskoj. U albumima se nalaze i fotografije članova obitelji i prijatelja te isječci iz nizozemskih i hrvatskih novina. Sačuvana je također i osobna korespondencija, rješenja i potvrde raznih državnih tijela Republike Hrvatske i Republike Slovenije (originali i preslike), rokovnik s adresama i brojevima telefona raznih ljudi i ustanova, liječnička dokumentacija, 3 dvd-a i jedan cd te jedna knjiga i dva časopisa.

Grafički list prikazuje vedutu Novoga Grada. U prvom planu nalazi se nekoliko ljudi u razgovoru (najvjerojatnije komentiraju tlocrt odnosno plan utvrde Novog Grada, kojeg jedan od prisutnih drži u rukama). Iza njih jedan vojnik pokušava zauzdati konja, dok drugi puše u trublju. U drugom planu, u podnožju uzvisine, smjestio se grad opasan visokim zidinama ojačanim polukružnim i poligonalnim kulama. Zidine grada pomno se uspinju do vrha sâme uzvisine na kojem se, u trećem planu, nazire utvrda Novoga Grada. Cjelokupni je teritorij grada u podnožju i utvrde na uzvisini okružen nepreglednim brdovitim krajolikom.

Plan prikazuje kretanje carskih vojnih jedinica uz korio rijeke Dunav od Petrovaradina prema Beogradu. S istočne strane u Dunav se ulijevaju rijeke Tisa, Begej i Tamiš između kojih se nalaze močvarna i pošumljena područja te obradive površine. S zapadne strane u Dunav se ulijeva rijeka Sava uz koju se s sjeverne strane prostire močvarno područje okruženo brđem. Uz tokove rijeka naznačena su mjesta (Petrovaradin, Karlovci, Zemun, Beograd, Titel, Pančevo i dr.). Uz istočno korito Dunava naznačen je pravac kojim se carska vojska kretala od Petrovaradina prema Beogradu.

Serija sadrži rukopisne i strojopisne koncepte etnoloških tekstova različitih autora, kao i rukopisne i strojopisne tekstove, špalte i probne otiske tekstova na kojima se nalaze Gavazzijeve rukopisne zabilješke u obliku primjedaba i ispravaka. Objavljeni radovi nekolicine autora sačuvani su u obliku separata ili kopija članaka iz publikacija.

Sačuvana je dokumentacija o poslovanju Naklade u kojoj se mogu naći urudžbeni zapisnici te spisi proizašli iz njenog poslovanja, kao i dokumentacija o radu poduzeća u užem smislu, izvještaji i rukopisi te financijsko-računovodstvena dokumentacija. Sačuvan je i velik broj tematski kategoriziranih novinskih izrezaka koji su pripadali izvještajnoj službi „Europa“.

Gradivo fonda nastalo je djelovanjem Pelješkog pomorskog društva u razdoblju od 1864. do 1892. godine. Iako većinu spisa čine dokumenti vezani uz brodove Društva, njih 33, u fondu se nalaze i dokumenti drugog sadržaja. Spise Upravnog vijeća i Nadzornog odbora društva sačinjavaju pozivi na sjednice, dnevni red i punomoći članova Uprave, a jedan dio dokumenata odnosi se i na dioničare i dionice, kao i na likvidaciju društva. Molbe i brzojavi, kao i prijepisne knjige istih, sačuvani su u zasebnoj seriji. Spisi vezani uz brodove, također organizirani po serijama, sastoje se od podataka o računima za razna dobra i usluge, potvrda o lučkim pristojbama, korespondenciji i uputama kapetana, korespondenciji agenata, ali i narudžbi brodova u Trstu. Zanimljivi su spisi vezani uz sudske postupke i sporove koje je Društvo vodilo uslijed neke nezgode ili čak isplate plaća posadi. Sadržaj spisa pruža dobar uvid ne samo u rad Društva, već i u sveopće prilike tog razdoblja na Pelješcu. Iako se većina spisa odnosi baš na same brodove, kroz popratnu korespondenciju i razne pravilnike i propise možemo steći ukupnu sliku nastanka, razvoja, ali i propasti Pelješkog pomorskog društva. S obzirom da su mnogi brodograditelji bili s Korčule, ovaj fond značajan je i za povijest brodogradnje na Korčuli, gdje je i dan danas prisutna.