Rezultati pretrage

Spisi sadrže: bilježničke spise, spise knezova, sudske spise, građanske i kaznene parnice, punomoći, izvješća vladi u Mletke, spise o vojnim pripremama za obranu od Turaka. Među gradivom su i popisi pučanstva te stoke u selima omiškoga područja, podaci o sužnjevima te službeno dopisivanje o kugi, odredbe o sprečavanju zaraze, dopisivanje između bosanskih begova i omiškoga kneza o trgovini i pograničnim sukobima.

Sačuvana je dokumentacija o poslovanju Naklade u kojoj se mogu naći urudžbeni zapisnici te spisi proizašli iz njenog poslovanja, kao i dokumentacija o radu poduzeća u užem smislu, izvještaji i rukopisi te financijsko-računovodstvena dokumentacija. Sačuvan je i velik broj tematski kategoriziranih novinskih izrezaka koji su pripadali izvještajnoj službi „Europa“.

Gradivo fonda nastalo je djelovanjem Pelješkog pomorskog društva u razdoblju od 1864. do 1892. godine. Iako većinu spisa čine dokumenti vezani uz brodove Društva, njih 33, u fondu se nalaze i dokumenti drugog sadržaja. Spise Upravnog vijeća i Nadzornog odbora društva sačinjavaju pozivi na sjednice, dnevni red i punomoći članova Uprave, a jedan dio dokumenata odnosi se i na dioničare i dionice, kao i na likvidaciju društva. Molbe i brzojavi, kao i prijepisne knjige istih, sačuvani su u zasebnoj seriji. Spisi vezani uz brodove, također organizirani po serijama, sastoje se od podataka o računima za razna dobra i usluge, potvrda o lučkim pristojbama, korespondenciji i uputama kapetana, korespondenciji agenata, ali i narudžbi brodova u Trstu. Zanimljivi su spisi vezani uz sudske postupke i sporove koje je Društvo vodilo uslijed neke nezgode ili čak isplate plaća posadi. Sadržaj spisa pruža dobar uvid ne samo u rad Društva, već i u sveopće prilike tog razdoblja na Pelješcu. Iako se većina spisa odnosi baš na same brodove, kroz popratnu korespondenciju i razne pravilnike i propise možemo steći ukupnu sliku nastanka, razvoja, ali i propasti Pelješkog pomorskog društva. S obzirom da su mnogi brodograditelji bili s Korčule, ovaj fond značajan je i za povijest brodogradnje na Korčuli, gdje je i dan danas prisutna.

Gradivo fonda sadrži rukopisne bilješke Đure Pilara, materijale vezane za njegov stručni rad (sveučilišne ocjene, imenici, bilješke s kongresa i terenskih istraživanja - terme Daruvar i Lipik, Zagrebački vodovod, regulacija Medvešćaka, istraživanje u Slanom Potoku); materijale vezane uz rad u Zoološko-mineraloškom muzeju u Zagrebu i dr.; korespondenciju s istaknutim domaćim i stranim znanstvenim i javnim djelatnicima te notese s raznim rukopisnim bilješkama Đ. Pilara (popisi literature, povijesni sastavci, kemijske formule, bilješke vezane za učenje francuskog, turskog i grčkog jezika, matematički zadaci, predavanja iz paleontologije, terenske bilješke, osobni dnevnik, obiteljsko rodoslovlje i dr.). Pored toga, u fondu se nalazi i gradivo Martina Pilara koje se sastoji od različitih vrsta zemljopisnih karata; novina i novinskih isječaka; dokumenata u vezi školovanja i reguliranja vojne obveze; fotografija; poslovnoga dnevnika iz razdoblja 1892-1893; imenovanja i korespondencije u vezi službovanja; službene korespondencije; iskaznice i plakata vezanih uz imenovanje pouzdanikom Zagrebačke obrtne oblasti te osobnoga iskaza za članove JAZU.

Gradivo iz ostavštine Andrije Štampara najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji rad na području poboljšanja javnog zdravstva i higijene u domovini i u svijetu. Fond u najvećoj mjeri sadržava tri vrste gradiva: korespondenciju, dnevnike i fotografije. Razmjerno su dobro sačuvani Štamparovi osobni dokumenti (iskaznice, putovnica, uvjerenja, potvrde, vojna i mirovinska dokumentacija i dr.) te gradivo u vezi njegove smrti (nekrolozi, novinski članci, govori i dr.). Od manjih cjelina prevladavaju one koje se odnose na njegovo školovanje (svjedodžbe, prijepisi diplome i dr.); liječničku karijeru 1912-1918. (prijepisi dekreta, službena korespondencija, obavijesti, izvješća i dr.); javnozdravstveno službovanje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (službena korespondencija, prijepisi dekreta, novinski članci i dr.); članstvo u akademijama (diplome, odluke i dr.) i hemeroteka (novinski članci u kojima se spominje Štamparov rad na poboljšanju javnog zdravstva, njegovi intervju i izjave, obljetnice rada, karikature i dr.), a sačuvana je i manja količina Štamparovih bilješki o zdravstvenoj zaštiti majčinstva i male djece, kao i nekim drugim temama. Štamparovi dnevnički zapisi o međunarodnom javnozdravstvenom angažmanu tijekom 1930-ih donose njegove dojmove s putovanja po Europi, Rusiji, SAD i Kini. Ovaj je segment Štamparove djelatnosti dodatno upotpunjen novinskim člancima iz stranog tiska, te tekstovima i izvještajima Štampara i drugih osoba. U manjoj je mjeri sačuvana i cjelina gradiva koja se odnosi na Štamparovu sveučilišnu profesorsku karijeru, prvenstveno kao predavača socijalne higijene i medicine na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu (službena korespondencija, dekreti, planovi i programi i dr.) te dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i rektora zagrebačkog sveučilišta, a treba spomenuti i brojna predavanja iz socijalne medicine i higijene koja je Štampar tijekom 1930-ih održavao u zemlji i inozemstvu. Potonja cjelina gradiva sadržajno obuhvaća novinske članke; pozivnice; plakate; službenu korespondenciju i dr. Štamparovo djelovanje i ključna uloga pri osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije dokumentirano je kroz sačuvane zapisnike; bilješke i novinske članke. Štamparov autorski rad prvenstveno obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih objavljenih knjiga i suradnje u novinama i časopisima. Tu su sačuvani tiskani primjerci knjiga i autorskih članaka, kao i koncepti dva vjerojatno neobjavljena teksta. Drugu veću cjelinu gradiva u fondu čini Štamparova korespondencija, većinom poslovna, u vremenskom rasponu 1907/1947. Manji dio korespondencije čini njegova prepiska sa članovima obitelji, prvenstveno drugom suprugom Desankom. Štamparov je pionirski rad na području socijalne medicine još za njegovog života honoriran brojnim nagradama i priznanjima, od kojih su neka sačuvana i u fondu (odluke, potvrde, diplome, hemeroteka i dr.). U istoj su seriji sačuvani i materijali (knjige, govori, izvješća i dr.) drugih autora u kojima se spominje Štampar, knjige i separati u kojima su mu autori napisali posvetu, kao i pjesme u stihovima koje su drugi spjevali njemu u čast. Treća značajna cjelina gradiva su fotografije (pozitivi). Među najstarijima su one Štamparova oca Ambroza na tečaju učiteljske škole u Petrinji iz 1880. te A. Štampara kao dječaka sa starijim sestrama. U manjoj su mjeri zastupljene privatne fotografije, a neusporedivo su brojnije fotografije s putovanja po svijetu, Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, konferencije Svjetske zdravstvene organizacije i drugih stručnih skupova, fotografije u vezi poboljšanja životnih uvjeta na selu, A. Štampara s raznim osobama i nekoliko fotografija raznih osoba s njihovom posvetom Štamparu. Manja količina sačuvanoga gradiva odnosi se na Štamparovu drugu suprugu Desanku Ristović-Štampar i obuhvaća njen prijepis fakultetske diplome; dekrete o službovanju u Školskoj poliklinici u Zagrebu; molbu za odlazak u mirovinu te 13 komada korespondencije.

Zbirka se sastoji od mikrofilmiranog arhivskog gradiva koje se čuva u stranim arhivima i sličnim ustanovama, a značajna je za istraživanje hrvatske povijesti. Nastala je u dopunske svrhe kako bi se ovo gradivo približilo istraživačima u Hrvatskoj. Sadrži gradivo pohranjeno u ustanovama Austrije, Belgije, Crne Gore, Češke, Engleske, Francuske, Italije, Izraela, Mađarske, Njemačke, SAD, Slovačke, Slovenije, Srbije, Turske i Vatikana.

Gradivo sadrži naredbe Generalnog providura upućenih delegatima, dokumentaciju tekućih poslova delegacije, zapisnike sjednica upravnih tijela, porezna i razna druga financijska izvješća, popise stanovištva, računovodstvene i knjigovodstvene bilance općina, kotara i okruga, popise novačenja za kopnenu vojsku i mornaricu, izvješća o nadzoru granica, zatvora, radu škola, bratovština, dobrotvornih ustanova, bolnica, održavanju cesta, kanala i nasipa, izvješća o radu poštanske službe, arhiva i knjižnica, o kopnenoj i pomorskoj trgovini, sajmištima, ribarstvu, poljoprivredi, manufakturnim radionicama, te izvješća o cenzuri tiska i knjiga pristiglih iz inozemstva.

Fond sadrži izvješća o pograničnim sukobima, o trgovini između Mletačke Republike i susjednih zemalja i pokrajina, mirovne ugovore i pregovore između Venecije, Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije, korespondenciju između predstavnika mletačke i turske vlasti glede rješavanja različitih sporova ili incidenata, poglavito hajdučije ili zarobljavanja i pljačka trgovačkih brodova. Ovo je gradivo važno za proučavanje ne samo povijesti Dalmacije, nego i Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Sačuvani su turski izvornici i prijevodi na talijanski jezik.

Gradivo obiteljskog fonda Rolli sadrži privatnu i poslovnu dokumentaciju tri generacije obitelji Rolli u razdoblju od 1810. do 1939. godine. Među spisima se nalaze dokumenti osoba iz poznatih plemićkih obitelji, npr. Grisogono, Begna, Detrico, Soppe, Soppe Papali, Cappogrosso i Ljubavac. Fond sadrži prijepise kneževih i providurovih dokumenata koji sadrže podatke o vojnoj službi članova obitelji Possidaria i njihovim aktivnostima i zaslugama u obrani od Turaka. Dokumenti obitelji Rolli najvećim dijelom odnose se na povijest i upravljanje obiteljskim posjedom i raznovrsniji su za posjed obitelji na području Lukorana , od onih za posjed u Privlaci i Ninu. Oni pružaju dobar uvid u sve elemente zemljišnih odnosa koji su bili uobičajeni na području Dalmacije kroz 18. , 19. st., te početak 20. st. koji uključuju i postupke vezane uz provedbu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930. godine. Ovo gradivo čini dostupnim podatke o dosad gotovo nepoznatoj građanskoj obitelji Rolli, kao i o nizu osoba koji su s njima bili vezani u obradi njihovog posjeda na području Lukorana i Privlake.

Gradivo fonda sadrži tekstove i zabilješke M. Stanisavljevića iz područja historiografije i arhivistike (rukopisne i tiskane); tekstove i članke drugih autora (Marijana Gušić, Nikola Škrlec i dr.); materijale vezane za Stanisavljevićevo službovanje pri Zagrebačkome gradskom poglavarstvu te Arhivu grada Zagreba i Arhivu Hrvatske; korespondenciju M. Stanisavljevića; nekoliko komada izvornoga arhivskog gradiva (iz 18. i 19. st.), nekoliko geografskih karata; nekoliko fotografija i tiskovine. Fond djelomično sadrži gradivo u svezi s Prvim svjetskim ratom. Riječ je o zapisima M. Stanisavljevića „Uspomene iz Volinja 1916.“ i „Između fronte i pozadine“. U njima opisuje svoj boravak na Istočnom bojištu u Volinju u Rusiji. Također su sačuvane odredbe kojima se premješta unutar bojišta; njegove zabilješke s bojišta i vojna legitimacija s fotografijom u austrougarskoj odori; popis članova 2. voda 25. domobranske pješačke pukovnije i osobni listovi nekih njenih pripadnika, kao i 26., 27. i 28. pukovnije; nekoliko naredbi i odluka o odmoru iz logora Mauthausen 1918; fizijatrijski karton M. Stanisavljevića za liječenje nakon ranjavanja; popis straža; odluka zapovjednika 6. domobranskog okružja o odbacivanju kaznenog postupka protiv M. Stanisavljevića i drugova; časnička zapovijed za 22. travnja 1918; spisi o opskrbi vojske; fotografija ruskih položaja na bojištu 1917; letak koji su Austrijanci bacali iz zrakoplova ruskim vojnicima te korespondencija M. Stanisavljevića 1915.-1917. s ocem Emanuelom, sestrom Hildom i bratom Bogdanom.

Fond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija. Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu. Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.

Samo manji dio gradiva (jedna kutija) odnosi se na članove obitelji Makanec, to jest na Alfreda, Mihajla i Julija Makanca, a ostalo je velika zbirka dokumentacije koju je tijekom svoga života prikupio Alfred Makanec. Ta bogata zbirka sadrži gradivo pojedinih upravnih oblasti i javnih službi, dokumentaciju povezanu s pravosudnim organima u Habsburškoj Monarhiji, Austro-Ugarskoj i Srbiji, gradivo vojnih jedinica, ustanova i organizacija s područja Habsburške Monarhije i Austro-Ugarske (gradivo Vojne krajine, prijepisi normalija Dvorskog ratnog vijeća, naredbe Vrhovne vojne komande, gradivo zbornih i mjesnih komandi, dokumentacija o austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, dokumentacija sa suđenja natporučniku Gezi Matačiću-Kegleviću, optuženom zbog krivotvorenja čekova belgijske princeze Lujze Koburške i njezine sestre Štefanije, spisi iz procesa zbog "zločina veleizdaje" koji se vodio protiv J. Popovića, J. Đakovića, P. Delića, H. Hinkovića, F. Potočnjaka, J. Marohnića, S. Tucića, B. Vošnjaka, P. Radosavljevića i nekih drugih članova Jugoslavenskog odbora). Osim toga, zbirka sadrži i fragmentarno gradivo pojedinih škola, gradivo koje se odnosi na gospodarstvo (Dalmatinska hrvatsko-slavonska izložba, zagrebačka TOK), bankarstvo (Hrvatska sveopća kreditna banka, Varaždinska štedionica), zaklade (Zaklada za Karlovačko-varaždinski generalat, Zaklada bana Jelačića) i promet (izvještaj o Kraljevskoj poštanskoj cesti, opis projekta Dunavsko-jadranske željeznice). U zbirci nalazimo i gradivo koje se odnosi na Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, Pripomoćno društvo za ratne udovice i siročad, na društva Crvenog križa, kulturno-prosvjetna društva, na Odbor novoustrojene narodne straže zagrebačke, razne odbore za doček i glasačke odbore, zatim gradivo koje se odnosi na institucije rimokatoličke i srpske pravoslavne crkve, dokumentaciju o pojedinim osobama, književnu ostavštinu raznih autora, brojne primjerke novina i drugo.