Rezultati pretrage

Gradivo iz ostavštine Rudija Supeka većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području sociologije i psihologije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, liječnička i mirovinska dokumentacija, dokumentacija o razvodu od prve supruge Dubravke rođ. Čaldarović, dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (svjedodžbe, bilješke, rukopisi disertacije). Gradivo koje se odnosi na djelatnost R. S. kao sveučilišnog profesora, posebice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se od njegovih bilješki i tekstova za predavanja, kao i rješenja o namještenju; popisa studenata te rukopisa habilitacijske radnje. Ovdje se nalaze i materijali koji su vezani za članstvo R. S. u raznim ocjenjivačkim komisijama, poglavito za izbor pojedinaca u viša znanstvena zvanja te ocjene magistarskih radnji i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i gradivo koje se odnosi na interdisciplinarnu studijsku grupu Čovjek i sistem u kojoj je R. S. bio jedan od aktivnih sudionika. Znanstveno-nastavni rad R. S. na drugim ustanovama obuhvaća materijale vezane uz njegov rad u Institutu za društvene nauke Sveučilišta u Beogradu, Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te gradivo koje se odnosi na njegov rad na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Autorski rad R. S. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih samostalnih ili u suatorstvu nastalih knjiga i članaka u zemlji i inozemstvu, suradnju u zbornicima, leksikografskim izdanjima i udžbenicima, predgovore ili pogovore, kao i njegov književni rad. Tu su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijal vezan uz njih (dopisi i slično). Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz razne stručne časopise koje je tijekom godina osnivao i uređivao, kao i uz zbornike. Značajan segment njegova znanstvenog rada bilo je i njegovo sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se dio njegove ostavštine sastoji od dopisa; ugovora i drugih materijala vezanih uz to. Također treba spomenuti i raznovrsne materijale koji se tiču znanstvenih istraživanja R. S, od kojih se tematski razlikuju oni vezani uz Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, omladinske brigade i radne akcije, radničko samoupravljanje te nacistički koncentracijski logor Buchenwald u kojem je R. S. bio zatočen tijekom Drugog svjetskog rata. Recenzentski rad R. S. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne sociološke, psihološke, filozofske i druge rukopise. Budući da je R. S. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, komisijama i udrugama, fond sadržava i znatnu količinu raznovrsnog gradiva s tim u vezi. U svojoj znanstvenoj djelatnosti R. S. je sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja R. S. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao na raznim raspravama i tribinama, tako da gradivo sadrži i razne tekstove i pozivnice. Poveća količina poslovne i privatne korespondencije R. S. također čini sastavni dio ovog fonda. Sačuvane su i nagrade i priznanja koje su R. S. dodijeljena tijekom godina. R. S. je tijekom godina dao i brojne intervjue u tisku, od kojih je jedan dio sačuvan unutar fonda. Treba spomenuti i brojne fotografije njega i njegove obitelji, prijatelja, suradnika, sa raznih putovanja i dr., kao i audio i video zapise vezane uz stručnu djelatnost R. S. i njegovu smrt. Manji dio fonda sačinjava gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji R. S. Gradivo vezano uz drugu suprugu, Vesnu Kolarić-Kišur, obuhvaća korespondenciju sa prvim suprugom Miroslavom Juvančićem; potvrde o osiguranju stana i porezu; materijale vezane uz studij sociologije; liječničku dokumentaciju i fotografije. Gradivo koje se odnosi na Rudija Srđana i Olgu, sina i kći R. S. iz prvog braka, sastoji se najvećim dijelom od školskih svjedodžbi i pisama.

Zbirka sadrži 1 319 fotografija (1 312 pozitiva, 6 negativa na staklu, 1 negativ), a podijeljena je na serije u kojima se nalaze ženski, muški i dječji studijski portreti, skupni studijski portreti, ženski, muški i skupni spontani (vanjski) portreti, školski skupni portreti, skupni portreti udruga i ostali motivi. Fotografije su snimljene u razdoblju od 1850. do 1972. godine. Fotografije zbirke snimili su sljedeći fotografi: Aberle, Franz; Adéle; Adler, M.; Albini, Stjepan; Angerer, L. & V.; Arnold, Ferd.; Aschwanden, M.; Bahrynowicz, T.; Batinić, J.; Bauer, Francois; Beer, Alois; Begović; Beisman, Andrija; Bertel, Eduard; Bidischini, Enrico; Bonivento, G.; Borović, A.; Brauner, A.; Breslmeyr, Josef; Brodszky, M.; Brucka, M. (?); Brüder, Paul; Buchwald; Bude, Leopold; Bugarović, Ljubo; Cenič, Mirko; Cvenić, M.; Čirić – Erdoglija, K.; Ćapanda, Stevan; Danica; David, J.; De Jongh Freres; Dimitrijević, P.; Diwald, J.; Drory, E.; Eckert, H.; Elvira; Esser, Jos. – Koenen, Jos; Exner, Julius; Exner, Károly; Fähnisch; Ferber, J.; Fischer, Emil; Fryuta, Ivan; Funk ili Hunk, Antonio; Gejer, Dragutin; Gemes (?); Gericke, Paul; Goldberger, Rezsö; Goszleth, István; Goudstikker, Inh. Sophia; Gutmann, Ludvig; Hanfstängl, Franz; Hay, Sigmund; Heingartshofer, K.; Heiszig, E.; Henner, B.; Hruška, J.; Huber, A.; Hueber, Leopold; Indszenty, M.; Jahudka, Josef; Jech, Carl; Jech, F.; Jelufsich, E.; Jelussich; Jenčik, V.; Jg. Funck; Jobst; Jovanović, Milan; Kiler, Branko; Klein J.; Klösz. Gy.; Knauer, Julius; Knebel, Jenö; Knittel, Georg; Koelo; Köhler & Saemann; Koller, Károly; Kozmata, Ferencz; Kraatz, Fritz; Krapek, Heinrich; Kremer; Krzinanek, Rudolf; Krziwauek; Kuba, F.; Kuntarić, Dr. Đuro; Kurfiss, G.; Laforest, Franz; Lafranchini, H. pl.; Landau, Alexander; Lechner, Franz; Lechner, R. (Wilh. Müller); Legradić, Fred; Letzter S.; Liška, Boh. L.; Lobenwein, V.; Löwy, J.; Mai; Makart, Hans; Marin, Rudi; Mártonfy, Gy.; Mayer, Albert; Mayer, Ferd.; Mayer, György; Merčep; Merkado és Kemény; Miletić, Antun; Mosinger; Niederhoff, R. F.; Oblt. L. David, copie Ch. Scolik; Othmar v. Türk; Pátz, Hermin; Peštanac, Sava; Pete, Gyula; Petr…(?), Stjepan; Petrović; Pietzner; Pietzner, C.; Pirka, Josef; Pleyers, W.; Pokorny; Posseit Smichov; Prodanović, S.; Prömmel & Steiner; Rajšić, N.; Rechnitzer, János; Rechnitzer, Ottokar; Richter, S.; Ritz; Rosenblütha, W.; Rottmayer, J. B.; Samson; Schädler, A.; Scheffler N. J.; Schlotter, I.; Schöfer, Eugern; Scholik, Charles; Schrecker, J.; Schrecker, M.; Schröder, Karl; Schulterer, Slavko; Sedlaček, Ant.; Seiler; Sellin, Erich; Singer, Josef; Stagl, F.; Standl, Ivan; Stefany; Stefany, Otto; Stetkiewicz, B.; Stojanovits, T.; Strelisky; Stühler; Sviričević, Franjo; Szallopek, Nicola v.; Szege; Székely, Madár (?); Szigeti, Henrik; Šimić, M.; Špoljarić; Šušak; Varga, G. & I.; Varnai, Ludwig; Vegner; Vogl és Pabar; Wanderer, Hans; Wegner; Wegner, Martin; Weinberger, Heinrich; Weiner, Adolf; Zámečník, J. a Tomáš, J.; Zentner, S. Zbog velikog broja stvaratelja (fotografa) ove zbirke točnije njih 176 neće biti istraženi biografski podaci. Spomenuti fotografi djelovali su širom Europe i to u sljedećim državama: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Engleska, Italija, Rusija, Grčka, Švicarska, Austrija, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Ukrajina, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija te u SAD-u. Veliki broj fotografa imao je vlastiti atelier dok je jedan manji broj to radio u privatne svrhe. Djelovali su od 1850. do 1972. godine. Fotografije koje su snimali bile su uglavnom studijski ili spontani (vanjski) portreti

Riječ je o gradivu proizašlom iz Bakarićevog plodnog agronomskog i publicističkog djelovanja. Uz njegove osobne spise, dokumente o školovanju, radnoj službi, priložena su priznanja i zahvalnice na njegovo ime, fotografije, njegovi rukopisi (izdvajaju se autobiografski zapisi) te knjige. Najobimniji dio gradiva odnosi se upravo na Bakarićevo plodno publicističko stvaralaštvo. Bakarić je bio jedan od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka za maslinarstvo i uopće voćarstvo. Kroz ove spise vidljivo je i djelovanje Stanice za južne kulture Dubrovnik, koju je Bakarić predvodio tri desetljeća. Posebnu cjelinu čine osvrti drugih, pisanih po njegovoj smrti 2007.

Zbirka stampata sadrži razne tiskovine, vremenski i tematski strukturirane. Unutar vremenske razdiobe, koja teče od 1718. godine, slijedi tematska (kultura, prosvjeta, zdravstvo, gospodarstvo, trgovina, politička zbivanja itd.). Najstariji stampat u Zbirci je proglas o saniranju poštanske službe iz 1718. godine, kojega slijede proglasi o obvezama u vezi snabdijevanja vojske, mjerama protiv dezertera, urbarijalnoj regulaciji, promjenama u upravi i i sl. od sredine 18. do sredine 19. st., proglasi i obavijesti o zbivanjima, nemirima i neredima 1848. godine i pozivi na mir, proglasi o preuzimanju vlasti, obavijesti o proslavama rođendana članova vladarskih obitelji, oglasi o obilježavanju raznih proslava i obljetnica, vježbama, sletovima, predavanjima, humanitarnim akcijama, proglasi ili obavijesti o smrti javnih osoba, štrajkovima i izborima između dva svjetska rata, programi kuturnih i sličnih priredbi i pozivi na sudjelovanje u njima (koncerti, kazališne predstave, pučke zabave i sl.), obavijesti o sportskim događajima i priredbama, obavijesti o dražbama, oglasi o održavanju Zagrebačkog zbora, zdravstvenim, sanitarnim i veterinarskim mjerama, maksimiranju cijena i sl. naročito u ratnim i poratnim godinama (1914-1918, 1941-1945), partizanski i ustaški proglasi iz razdoblja 1941-1945: obavijesti o rasnim mjerama, smrtnim presudama, amnestiji, pozivi za predaju, priključenje ustaškoj ili partizanskoj vojsci, partizanskim priredbama, sakupljanju žita itd., letci sidikalnih organizacija iz razdoblja 1919-1941, SKOJ-evski, omladinski i studentski leci 1920-1940, obavijesti o izborima nakon Drugoga svjetskog rata, plakati vezani uz Domovinski rat i izbore 1990. i razne druge tiskovine.

Fond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija. Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu. Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.