Rezultati pretrage

Austrijski pješak na putu prema bojištu

Riječ je o gradivu proizašlom iz Bakarićevog plodnog agronomskog i publicističkog djelovanja. Uz njegove osobne spise, dokumente o školovanju, radnoj službi, priložena su priznanja i zahvalnice na njegovo ime, fotografije, njegovi rukopisi (izdvajaju se autobiografski zapisi) te knjige. Najobimniji dio gradiva odnosi se upravo na Bakarićevo plodno publicističko stvaralaštvo. Bakarić je bio jedan od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka za maslinarstvo i uopće voćarstvo. Kroz ove spise vidljivo je i djelovanje Stanice za južne kulture Dubrovnik, koju je Bakarić predvodio tri desetljeća. Posebnu cjelinu čine osvrti drugih, pisanih po njegovoj smrti 2007.

Plan prikazuje šire Beogradsko područje unutar kojega su raspoređene carske i turske vojne snage. Ispred Beograda smještenoga na ušću rijeke Save (Sauu Flu[s]) u Dunav (Donau Flu[s]) grupirane su kopnene snage obje vojske, a na Dunavu iznad sâmoga grada, brodovlje. Na planu su naznačeni pravci prema Šapcu (Sabats), Nišu (Nisia), Pančevu (Banzova) i Smederevu (Semendria) te Zemunu (Semlin). U gornjem desnome uglu grafičkoga lista nalazi se natpis na draperiji, a, dijagonalno, u suprotnome uglu dio je legende u arhitektonskome okviru (A-O) iznad kojega su na postamentu smješteni turski stjegovi, sjekira, buzdovan i turban. Drugi dio legende (P-V) nalazi se uz rub na desnoj strani prikaza. Na legendi su objašnjeni pojedini dijelovi sâmoga plana.

Plan prikazuje šire Beogradsko područje. Na planu s ucrtanim tokovima rijeka i njihovim smjerovima (Sava - Sau fl[us], Dunav - Danube fl[us]), njihovim pritokama (Bras de Coloviz), kanalom (Donaviz), otokom na Savi (Isle de Zeniger - Ada Ciganlija) i mjestima (Pančevo - Panzova, Zemun - Semblin, Milicio, Viznica) naznačeni su vojni položaji na kopnu i na vodi, s detaljnim pratećim nazivljem. Na jugoistočnoj obali Save i Dunava, a ispred utvrđenoga grada, u središtu prikaza ucrtani su zgusnuti vojni položaji, vojne postrojbe i njihovi tabori te je prikazana bitka između carske vojske i Turaka. Na sjeverozapadnoj obali Save i Dunava prostire se ravan teritorij s nekoliko vojnih položaja. Na sjevernoj su strani postrojene vojne jedinice pod zapovjedništvom grofa Mercyja (Armeé du Conte de Mercy) i princa Eugena (Armeé du Pr.Eugene) te ruža vjetrova. Cijelim tokom Dunava raspoređeno je brodovlje. Pojedini dijelovi označeni su slovima za koja ne postoje objašnjenja. Gornjim rubom grafičkoga lista na francuskom je jeziku ispisan opis povijesnoga događaja prikazanog na listu, a u gornjem desnom uglu, opis događaja napisan je njemačkim jezikom.

Grafički list prikazuje grad s utvrdom na ušću dviju rijeka. U prvome zatamnjenom planu, na uzvisini je smješten preostali dio Zemunskoga utvrđenja opasanoga niskim čvrstim zidinama ispred kojih se nalazi nekoliko vojnika na konjima i na nogama. Nadesno, prikazani su seljaci u nošnjama (dva muškarca, žena i dijete). U drugome planu, podnožjem Zemunske utvrde uz korito rijeke prostire se mjesto, s ukotvljenim jedrenjacima uz sâmu obalu, također opasano zidinama koje osim grada čuvaju i vojna uporišta, a ispred kojih se unedogled pruža bogat ravničarski kraj kao i pustim otokom koji se nalazi posred rječnoga ušća. U trećem se planu, u daljini na suprotnoj obali okružen nepreglednim i pustim brdovitim krajolikom, prostire Beograd s utvrdom na uzvisini i s velikom lukom na rijeci.

Grafički list prikazuje bitku za Beograd 1717. godine. U prvi plan, smještena je narativna scena bitke između konjaništva carske i turske vojske (slijeva je najvjerojatnije prikazan portret princa Eugena Savojskog na konju okrenutoga prema promatraču). U drugome planu, prostranim podnožjem bojnoga polja proteže se utvrđeni grad, vojni tabori i vojne jedinice (dio vojnih jedinica nalazi se unutar obrambenih zidina). Uz utvrđeni se grad smjestilo naselje koje nije opasano zidinama i tursko groblje. U trećem se planu, u daljini, nazire nepregledan i pust krajolik okrunjen gustim bijelim oblacima. Pojedini dijelovi prikaza označeni su brojevima (1-13) objašnjenima na legendi koja donjim rubom grafičkoga lista slijedi naziv odnosno opis sâmoga prikaza.

Bojnik pandura

Prva serija ovoga arhivskog fonda sadrži nacrte feuda i katastarske mape Vranskoga feuda. To su karte područja Raštana, Tinja, Vrane, Radašinovaca, Banjevaca, Modrava, Pakoštana, Sv. Filipa i Jakova, Biograda n/m i Tustice koje su uključene su u seriju Ekonomija feuda. Skupina spisa nazvana Feudalni spisi odnose na feudalne odnose, strukturu zemljišta i davanja sa tih zemljišta, popise obitelji koji tu žive i obrađuju zemlju, prijepisi pisama mletačkih dužnosnika koji se odnose na investituru feuda Vrana obitelji Borelli, melioracijske radove, parnice koje su Borellijevi s ortacima vodili protiv države. Zajedno sa skupinom spisa nazvanim Ekonomija feuda izvor je za istraživače feudalnih i kolonatskih te općenito gospodarskih odnosa u Dalmaciji. Riječ je o kronološki i sadržajno cjelovitom gradivu nastalom radom uprave jednim od najvećih feuda u Dalmaciji. Ono sadržajno i kronološki korespondira s prvih sedam svežnjeva fonda Namjesništvo za Dalmaciju, Spisi o feudima (DAZD 92). Fond sadrži šest svežnjeva korespondencije obitelji Borelli složene abecedno po pošiljateljima. Udaja Antonije Cattani za Francesca Borellija objašnjava jedan svežanj spisa obitelji Cattani.

Gradivo je nastalo za vrijeme pripadnosti Dalmacije Kraljevstvu Italije. Sadrži spise šumske inspekcije za Dalmaciju, spisieo šumskoj organizaciji, pisma geometra, spise inspekcije za vode i šume te spise inspektorata za šume i rude.

Osobne i obiteljske isprave i fotografije, kućno računovodstvo, prepiska, Cihlarovi i tuđi publicistički i književni rukopisi i publikacije, kartografska zbirka. Uz stvarateljeve rukopise pohranjeni su raznovrsni prilozi - bilješke, prijepisi tekstova, slikovni prilozi, hemeroteke, izvodi iz knjižnog gradiva.

Crveni ogrtač pandura

Fond uglavnom sadrži gradivo vezano uz političko djelovanje stvaratelja tijekom razdoblja njegove europske emigracije. To se prije svega odnosi na materijale vezane za objavljivanje novinskih članaka te materijale koji se odnose na djelovanje hrvatskih udruga u iseljeništvu i izdavanje iseljeničkih tiskovina. Pored toga, znatan dio gradiva odnosi se na korespondenciju M. Dabe-Peranića i Vjekoslava (Maksa) Luburića. Sačuvana je i cjelina hrvatske emigrantske hemeroteke.

Zbirka obuhvaća uglavnom dionice, založnice i pripadajuće kupone hrvatskih novčarskih zavoda, dioničkih društava i zadruga iz razdoblja 1846-1944. godine, ali i druge. Od hrvatskih zavoda obuhvaćeni su: Prva Hrvatska štedionica, Hrvatska dionička vjeresijska banka u Zagrebu, Dalmatinska banka d.d. u Zagrebu, Narodna banka Kordun d.d. u Slunju, Banka za trgovinu, obrt i industriju d.d. u Zagrebu, Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka u Zagrebu, Hrvatska zemaljska banka d.d. u Zagrebu, Jugoslavenska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska banka za promet nekretninama d.d., Banka i štedionica za Primorje u Sušaku, Narodna banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska poljodjelska banka d.d. u Zagrebu, Slavonska agrarna štedionica d. d. Osijek, Hrvatska banka d.d. u Zagrebu, Središnja privredna i zadružna banka d.d.d u Zagrebu, Zagrebačka banka d.d. u Zagrebu, Dobrovoljačka banka d.d. u Zagrebu, Međunarodna banka d.d. u Zagrebu, itd. Od dioničkih društava i zadruga zbirka sadrži dionice sljedećih: Zagrebačka dioničarska pivovara i tvornica slada, Zagreb; Gospodarska tvornica mesnate robe i masti dioničarskog društva u Zagrebu, Prva hrvatska tvornica stearina, svijeća i sapuna d.d., Ogulin-Lika d.d. za industriju drva, "Hortus" Prva hrvatska tvornica konzerva d.d. Zagreb, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, "ISIS" dioničarsko društvo za industriju i promet droga i kemikalija, Zagreb, Zagorska šumska industrija d.d., Kemička tvornica d.d. u Osijeku, Titanit d.d. za kemičku industriju, Zagreb, "Slavia" dioničarsko društvo za industriju drva, Industrija žeste dioničko društvo u Zagrebu; Dioničarsko društvo za eksploataciju drva d.d., "UNION" paromlinsko dioničarsko društvo u Osijeku, Narodna šumska industrija d.d. u Zagrebu, Jugoslavensko petrolejsko d.d. u Zagrebu, Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d., Prvo hrvatsko slavonsko dioničko društvo za industriju šećera u Osijeku, itd. Zbirka sadrži i manji broj dionica novčarskih zavoda ili dioničkih društava s područja bivše Jugoslavije iz razdoblja do 1946. godine, stare mađarske dionice različite provenijencije iz razdoblja 1870-1919, austrijske dionice 1864-1922 i dionice drugih zemalja: Srbije, Poljske, Rusije, Bugarske, Belgijskog Konga, iz razdoblja 1881-1939. godine.

Gradivo fonda čine spisi o osnutku tvornice, spisi uprave kao i zapisnici Skupština dioničara tvornice. Fond sadrži građevinsku dokumentaciju, tehničko-projektnu dokumentaciju vezanu za tvorničke i stambene zgrade kao i za energetske objekte poduzeća. Dio fonda čini knjigovodstvena dokumentacija, dokumentacija vezana za odnose sa nadležnim vlastima i personalna dokumentacija. Sačuvan je tiskani materijal sa mnoštvom fotografija osnivača, članova uprave, panoramskim motivima Duge Rese i tvorničkih objekata.

I. Isprave u svezi prava na kninsko Petrovopolje, Muć i Žrnovnicu kod Klisa, 1553–1913; II. Katastar posjeda pl. obitelji Draganić u Pirovcu i jedna topografska karta Bavarske koju je nacrtao Mihael Draganić Vrančić (studentski rad), 1750–1772, 1807. i oko 1890; III. Prepiska pojedinih članova pl. obitelji Draganić Vrančić, 1771-1931; IV. Prepiska pl. obitelji Draganić Vrančić sa srodnom pl. obitelji Petris s Cresa, 1803–1826; V. Ugovori između pojedinih članova obitelji Draganić Vrančić, 1883, 1905; VI. Spisi u svezi prava obitelji Draganić Vrančić na imenovanje župnika u Pirovcu (Jus patronatus Zlosela), 1739–1901; VII. Spisi u svezi zaklade Andreis iz 17. stoljeća za školovanje siromašnih dalmatinskih plemića, 1890–1919; VIII. Školske svjedodžbe dr. Friderika Draganića Vrančića, 1822–1827; IX. Školske svjedodžbe i drugi školski dokumenti te razne potvrde iz profesionalne djelatnosti građevinskog inženjera Antona pl. Draganića Vrančića, njegove žene Milice r. Tomašić iz Opatije i kćerke Vesne udate Vrus, 1902–1971; X. Registri kolona, kolonskih obveza i trajnih zakupa (livelli), 1892, 1900, 1902, 1905, 1911, 1914; XI. Zemljišno-posjedovni listovi za nekretnine u vlasništvu pl. obitelji Draganić Vrančić u Pirovcu, kraj XIX. i početak XX. stoljeća; XII. Ugovori i pogodbe pl. Obitelji Draganić Vrančić iz Pirovca sa zemljoposjednicima, kolonima i namještenicima u Pirovcu (Zloselu), 1749-1917; XIII. Sudski spor između braće Petra Jeronima pl. Draganića Vrančića (1738–1821) i Kazimira pl. Draganića Vrančića (1846–1820) o pravu nasljeđivanja obiteljskog posjeda Pirovac i o pitanju primogeniture, te drugi sporovi unutar obitelji; druga polovica 18. stoljeća i početak 19. stoljeća; XIV. Sporovi Frana pl. Draganića Vrančića s braćom Filiberi, 1606-1781; XV. Stariji sporovi obitelji Draganić Vrančić s Općinom Pirovac i kolonima, od XVII. stoljeća do kraja XVIII. stoljeća; XVI. Noviji sporovi članova pl. obitelji Draganić Vrančić s kolonima. Fragmenti sudskih predmeta i prilozi, druga polovica XIX. i početak XX. stoljeća; XVII. Spisi o bankrotu obitelji, 1886– 1930; XVIII. Literarni radovi članova obitelji Draganić Vrančić i prijepisi literarnih radova djela antičkih i drugih autora, 1727-oko 1900; XIX. Tiskovine: 1. Statut grada Šibenika iz 1552. (tiskan 1608), 2. Dichiarazioni cambiate fra le corti di Vienna, Pietroburgo, e di Parigi riguardanti la Riassunzione de'Trattati pacifici proposta dalla prima di esse corti, 1805, 3. Proglas Dalmatinskog gubernija u Zadru, 1830. U fondu se nalazi i nešto gradiva prednika, zasebnih obitelji Draganić i Vrančić. Između ostaloga i izvorna oporuka slavnog Fausta Vrančića iz 1615. godine. U travnju 2012. fondu su priključene fotokopije dokumenata iz Österreichisches Staatsarchiva o priznavanju plemstva obitelji Draganić-Veranzio u 19. stoljeću, a u listopadu 2013. fotografije obitelji Draganić - Vrančić i Tomašić.

Gradivo fonda sadrži bibliografske podatke i bilješke T. Drezge; nekoliko iskaznica i fotografija; rukopise i separate njegovih radova; korespondenciju (uglavnom s iseljenicima, vezano za njegovu publicističku djelatnost); isječke iz domaćeg i iseljeničkog tiska; domaće, iseljeničke i strane publikacije (knjige i periodika) različite tematike (iseljeništvo, hrvatska povijest, grčki, književnost, pravo i dr.). Iz razvrstanih akvizicija uložena je jedna kuverta sa časopisom 'The Polish Review' iz 1975. sa člankom T. Drezge "Włodkowic's Epistola ad sbigneum episcopum cracoviensem (A letter of rare relevance)".