Rezultati pretrage

Gradivo fonda sadrži materijale vezane za književnu i publicističku djelatnost stvaratelja; tiskovine; materijale vezane za spisateljsku i uređivačku djelatnost na svescima "Migracijske enciklopedije"; osobne spise; korespondenciju; materijale vezane za djelatnost u državnim iseljeničkim službama i iseljeničkim organizacijama; uredničku i prevoditeljsku djelatnost vezanu za književnu nakladu "Europa"; tiskane biltene jugoslavenskog odsjeka za iseljenička pitanja "Foreign Infomation Service" u New Yorku; materijale vezane za Gradovu djelatnost u društvu "Hrvatski radiša"; rukopisne i novinske članke s tekstovima A. B. Grada; materijale vezane za njegovu suradnju s Radničkom komorom u Zagrebu i Hrvatskom eskomptnom bankom te esej "Političke konfesije". Iz razvrstanih akvizicija uložen je prvi svezak Migracione enciklopedije-Kanada, čiji je autor A. B. Grado te 'Jugoslovenski almanak' iz 1931. U listopadu 2024. je Odsjek za arhivsko gradivo 1945.-1990. predao jednu košuljicu gradiva pronađenog u rinfuznom gradivu o hrvatskom iseljeništvu: koncept dopisa koji je A. Benko Grado uputio 1944. Theodoru pl. Uzorincu, ravnatelju Naklade Europa u Zagrebu o tekstu o Hrvatima iseljenicima u listu 'Neue Ordnung; također i koncept dopisa koji je najvjerojatnije A. B. G. uputio Uzorincu 1943. na njemačkom jeziku o tekstu 'Istok kao europski životni prostor' u 'Neue Ordnung'.

Plan prikazuje šire Beogradsko područje i smješten je u raskošnu kartušu. Na vrhu kartuše prikazana su dva turska vojnika s oružjem (s strelicama, štitom i sjekirama) i stjegovima. Jedan je prikazan sprijeda, a drugi straga i svakog od njih napada jedan orao. U dnu kartuše su ratnički simboli (sjekira, sablje, strelice, štit, trube, bubanj) i austrijski carski grb. Uz unutarnji gornji rub kartuše teče Dunav (Danube), a uz donji Sava (La Sauve). Na planu slijeva, na ušću rijeke Save u Dunav smješten je grad koji se sastoji od dvije urbane cjeline: gornjega (Haute Ville) i donjega (Basse Ville) grada. Uz donji je grad mješteno tursko groblje (Cimtiere des Turcs). Posred plana smještene su kršćanske (Quartier du Prince, l'Armée de l'Empereur), a zdesna turske vojne jedinice (Quartier des Turcs) i turski vojni tabor (Camp des Turcs).

Grafički list prikazuje englesku luku Berwick. U prvom planu tjesnacem plovi nekoliko brodova. Grad je smješten u drugi plan, na stjenovitu nepristupačnu obalu, na mjestu gdje se rijeka Tweed ulijeva u more. Opasan je zidinama nepravilnog oblika ojačanim četverokutnim i polukružnim kulama. Iz gradskoga tkiva uzdiže se crkveni toranj i obrambena kula u zapadnom dijelu grada. Gradska vrata nalaze se na južnim zidinama, od kojih se pruža most koji spaja sjevernu i južnu obalu. Uz gradska su vrata, pod visokim južnim zidinama, smješteni ukotvljeni brodovi (jedrenjaci). U trećem se planu naziru raspeta jedra brodova na pučini i nepregledna stjenovita obala pod oblačnim nebom. Pojedini dijelovi prikaza označeni su brojevima (1-24) objašnjenim na legendi ispod sâmog prikaza.

Gradivo fonda sadrži osobne dokumente; materijale vezane za stručni (rad u Gospodarskoj slozi, organiziranje anketa o seljaštvu i agrarnoj proizvodnji, rad na planskoj elektrifikaciji Hrvatske, rad u Državnom privrednom odboru, Direkciji vanjske trgovine, Narodnoj banci, Upravi vanjske trgovine, Savjetu UNRE, sudjelovanje u radu Jugoslavenske delegacije za ekonomske pregovore sa SAD-om, rad na Pravnom fakultetu u Zagrebu, predavanja na inozemnim sveučilištima, sudjelovanje na raznim simpozijima i savjetovanjima) i znanstveni rad R. Bićanića (rukopisi i bilješke vezani za radove "Kako živi narod", "Hrvatska ekonomika na prelazu iz feudalizma u kaptalizam", "Ekonomska politika Jugoslavije", "Problemi planiranja na istoku i zapadu" te koncepti članaka i rasprava privrednog karaktera); gradivo vezano za njegovu političku djelatnost (djelovanje u Londonu tijekom Drugoga svjetskog rata, sudjelovanje na konferenciji ministara vanjskih poslova u Londonu u vezi Trsta i Julijske krajine); korespondenciju; novine, časopise i novinske isječke iz domaćeg i inozemnog tiska; gradivo u vezi s izvršenjem oporuke pokojne jugoslavenske kraljice Marije; hemeroteku u vezi sa smrću R. Bićanića i šest c/b fotografija koje prikazuju suradnju ustaša i četnika 1942. u nekom hercegovačkom selu.

Grafički list prikazuje dva utvrđena grada: Gradišku u Slavoniji (Keiserl. Gradiska) i Bosansku Gradišku (Berbir), smještena uz korito rijeke Save jedan nasuprot drugom. Obje su utvrde pod paljbom, u plamenu (parabole plotuna koji se uzajamno ispaljuju ucrtane su na prikazu). Na širokom prostoru ispred Bosanske Gradiške raspoređene su jedinice carske vojske (one tik uz utvrdu provaljuju u grad). Ispred grada naziru se opustošene i spaljene kuće. U prednjem planu na konjima su dojahali feldmaršal Baron von Loudon i generali carske vojske. (neki od njih nose žute stjegove s motivom dvoglavog orla i s inicijalima 'J.H.'. Na desnom butu konja kojeg jaši feldmaršal otisnuti su inicijali J.L.'). Uokolo stijega s inicijalima 'J.H.' smjestili su se vojnici, bitnice i carska vojna artiljerija. U pozadini se nazire brdoviti krajolik pod plavetnim nebom. Pojedini elementi na prikazu označeni su slovima (a do k) i brojevima (1-4) objašnjenim na legendi smještenoj ispod natpisa.

Gradivo fonda sadrži materijale vezane za stručne skupove (programi, radovi, bilješke, korespondencija i dr.) na kojima je sudjelovao B. Bratanić; materijale vezane za "Etnološki atlas Europe" i "Etnološki atlas Jugoslavije"; materijale vezane za uredništva, projekte i publikacije na kojima je surađivao; rukopisne radove i bilješke vezane za njih; korekcije publikacije "Oraće sprave u Hrvata"; etnološke karte; razne bilješke; crteže; fotografije; skice; korespondenciju; bilješke, crteže i fotografije u vezi oraćih sprava te separate raznih autora s posvetama B. Brataniću, djelomično na temu oraćih sprava.

Fond sadrži prepisku dr. Ive Baučića iz Centra za istraživanje migracija Instituta za geografiju Sveučilišta s raznim institucijama i pojedincima iz cijele Europe, vezano za istraživanje iseljeničkih pitanja i svih aspekata vanjskih migracija, pitanja o jugoslavenskim radnicima na radu u inozemstvu, razmjena stručnih časopisa i literature, sudjelovanje u istraživanjima.

Gradivo se odnosi na razdoblje pripadnosti Dalmacije Kraljevstvu Ilirije (do listopada 1809) i u vrjeme pripadnosti Ilirskim pokrajinama. To su: spisi o kmetskim podavanjima, korespondencija s nahodištem, popis osoba koje su primale pomoć u hrani, upute o postupku s milostinjom skupljenom u crkvi, razni dopisi i zamolbe, punomoći za podizanje novca, zatim su sačuvani popisi dužnika, razni računi, plaće oficira, nalozi i upute blagajni od guvernera Dalmacije.

U fondu sačuvani propisi o vjerskim pitanjima, spisi i prospekti o plaćama i isplatama, računski izvještaji kantonalnih inspektora, zatim razni spisi o zadarskoj i splitskoj nadbiskupiji, o ninskoj, skradinskoj, šibenskoj, trogirskoj, makarskoj, hvarskoj, korčulanskoj, rapskoj, osorskoj i krčkoj biskupiji; zatim su sačuvani spisi o katoličkoj, hebrejskoj, i grčkoj vjeroispovijesti, korespondencija inspektora za bogoštovlje te spisi o stanju ukinutih bratovština u Dalmaciji.

Gradivo fonda sadrži personalije A. Cesarca (osobni dokumenti, sudski spisi, ugovori s tiskarama); korespondenciju u kojoj se čuvaju pisma i poruke A. Cesarca iz Sudbenog stola u Zagrebu 1912, Kaznione u Mitrovici 1913. i Maribora 1923. te njegova pisma obitelji i drugima; fotografije; rukopise samoga stvaratelja (romani, drame, pripovijetke i novele, pjesme, razni članci, prijevodi te razni drugi zapisi kao što su refleksije, aforizmi i bilješke); rukopise drugih autora; razne novine i isječke; korekture Cesarčevih pripovijetki te nešto knjiga. Također je sačuvana manja cjelina gradiva koja se odnosi na književnika Ladislava Žimbreka (1901-1972), urednika Cesarčevih izabranih djela.

Gradivo fonda sadrži materijale vezane za djelatnost M. Crnatka kao dioničara i/ili člana ravnateljstva poduzeća Carinska i javna skladišta d.d., Jugoslavensko d.d. za eksploataciju dobara, Prva hrvatska štedionica, zatim materijale vezane za rad pri Osiguravajućem društvu "Sava", tvornici cementa "Croatia", tvornici papira "Smith & Meynier" i dr. (financijski izvještaji, zapisnici sa sastanaka, proračuni, službena korespondencija). Pored toga, fond sadrži i kupone blagajne i dionice Primorske štedionice, materijale vezane za lovišta u Zagrebu, Kupincu, Lasinji, Varaždinu, Malom Vrhu te osobnu dokumentaciju M. Crnatka (školske svjedodžbe, dokumente o namještenjima, privatne kupoprodajne ugovore, nekoliko počasnih diploma i zahvalnica te diplome o odlikovanju od strane nizozemske kraljice i proglašenju za počasnog nizozemskog konzula).

Gradivo iz ostavštine Nikole Čolaka najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji znanstveno-istraživački rad u arhivima i knjižnicama u Hrvatskoj i Italiji, kao i njegov autorski, uređivački, politički, prevoditeljski i recenzentski rad. Manja količina ostavštine obuhvaća gradivo koje se odnosi na njegovo školovanje (fakultetske skripte); djelovanje u prosvjetnim, arhivskim i znanstveno-istraživačkim ustanovama (bilješke, tekstovi, izvještaji, seminari); sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima (koncepti, bilješke, okružnice, tekstovi), te hemeroteku i biobibliografije o N. Č. Sastavni dio fonda čini i poveća količina poslovne korespondencije N. Č. Gradivo koje se odnosi na znanstveno-istraživački rad u arhivima i knjižnicama sastoji se najvećim dijelom od fotokopija dokumenata/strojopisnih prijepisa iz arhivskih fondova i bilješki. Cjeline sređene po istraživačkim cjelinama uglavnom se sastoje od fotokopija jugoslavenske i inozemne literature; separata i knjižica raznih autora; tekstova N. Č; regesta i fotokopija iz arhivskih fondova; ispisa iz literature; kartoteka; fotokopija fotografija i dr. Autorski rad N. Č. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga objavljenih u zemlji i inozemstvu; suradnje u časopisima i novinama te zbornicima. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (bilješke i koncepti, recenzije, reklame, regesta i sl.). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz dva emigrantska politička časopisa koja je N. Č. uređivao. Prevoditeljski rad obuhvaća njegov prijevod rukopisa Mije Mirkovića Ekonomska povijest Jugoslavije na talijanski jezik. Recenzentski rad obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom povijesno-političke rukopise. Politički angažman N. Č. najvećim se dijelom odnosi na njegovu aktivnost u političkim tijelima hrvatske emigracije (Hrvatski narodni odbor pod vodstvom Branimira Jelića i Hrvatski oslobodilački pokret kojeg je vodio Srećko Pšeničnik); neuspio pokušaj osnivanja pravaške emigrantske stranke i osnivanje časopisa Slobodni glas pod vodstvom Mihajla Mihajlova. Gradivo koje se odnosi na predavanja i rasprave u kojima je sudjelovao N. Č. te govore, intervjue i njegova reagiranja u tisku sastoji se od koncepata tekstova; plakata; pozivnica i hemeroteke.

Gradivo fonda sadrži materijale proizašle iz djelatnosti M. Ćurčina u Jugoslavenskom odboru u Londonu; korespondenciju; elaborate, memorandume i apele vezane za jugoslavensku problematiku te tiskovine.

Gradivo iz ostavštine Franje Dugana većinom je vezano uz njegov dugogodišnji skladateljski, autorski i recenzentski rad, kao i njegovu srednjoškolsku nastavno-prosvjetnu djelatnost i višegodišnje djelovanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Manja količina ostavštine obuhvaća osobnu dokumentaciju (krsni i vjenčani list, potvrde, mirovinsku dokumentaciju i dr.) te gradivo vezano za njegovo srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (svjedodžbe, indeksi i dr.) Gradivo koje se odnosi na srednjoškolsku nastavno-prosvjetnu djelatnost F. D. obuhvaća dekrete o postavljenju; obavijesti o razrješenju; službenu korespondenciju i sl. Dugogodišnja djelatnost F. D. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ogleda se u sličnim dekretima i korespondenciji, kao i u rukopisnim konceptima u kojima F. D. opisuje stanje na Akademiji. F. D. bio je aktivan zborovođa i orguljaš u nekoliko pjevačkih društava i vjerskih ustanova pa gradivo vezano uz ovaj vid njegovog djelovanja obuhvaća rješenja; obavijesti; ugovore; novinske članke i sl. Također je sačuvana i mala količina gradiva koja se odnosi na njegovo članstvo u ispitnim povjerenstvima i kulturnim institucijama (dekreti, rješenja i službena korespondencija). Najveću cjelinu ovog fonda čini gradivo koje se odnosi na stvarateljev dugogodišnji plodan skladateljski rad. Ono se uglavnom sastoji od rukopisnih i tiskanih partitura skladbi; koncertnih programa i plakata te popisa skladbi koje je sastavio stvaratelj. Ovdje je smješteno i nekoliko partitura drugih skladatelja koje je zapisao F. D. Sačuvane su i manje cjeline koje se odnose na stvarateljev autorski i recenzentski rad (rukopisi udžbenika, članci objavljeni u tisku, bilješke i stručna mišljenja o orguljama i crkvenim zvonima, recenzije knjiga). Sastavni dio fonda čini i manja količina poslovne i privatne korespondencije F. D, a treba spomenuti i hemeroteku (novinske članke iz domaćeg i stranog tiska) koje se odnosi na stvarateljev skladateljski rad. Na kraju fonda smješteno je nekoliko dokumenta koji su vezani uz smrt Franje Dugana ml, sina F. D.

Sačuvana je dokumentacija o poslovanju Naklade u kojoj se mogu naći urudžbeni zapisnici te spisi proizašli iz njenog poslovanja, kao i dokumentacija o radu poduzeća u užem smislu, izvještaji i rukopisi te financijsko-računovodstvena dokumentacija. Sačuvan je i velik broj tematski kategoriziranih novinskih izrezaka koji su pripadali izvještajnoj službi „Europa“.

Gradivo fonda sadrži materijale vezane uz provođenje Rapallskog sporazuma sklopljenog između Italije i Kraljevine SHS potkraj 1920. Uglavnom je riječ o službenoj korespondenciji A. Figatnera kao člana različitih odbora i povjerenstava za rješavanje Riječkog pitanja s visokim predstavnicima Vlade Kraljevine SHS, zatim o prijepisima zaključaka s pojedinih konferencija; prijepisima raznih zakonskih akata i dr. Pored toga, u fondu se nalaze rukopisi i ulomci rukopisa A. Figatnera vezani uz spomenutu problematiku te manja količina novinskih isječaka.

Serija sadrži gradivo koje se odnosi na financijsko poslovanje stvaratelja u razdoblju od 1952. do 1965. godine. Serija sadrži sljedeću vrstu dokumentacije: izvještaje, zapisnik, korespodencije, analize, završne račune te računovodstvene korespodencije.