Rezultati pretrage

KRATKI SADRŽAJ: O modi općenito i o domaćoj modnoj industriji. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator kratko priča o povijesti mode, zatim razglaba općenito o modi i dizajnu odjeće te spominje zagrebačke tvornice odjeće - zračni snimci Zagreba - modna revija tvornice odjeće „Nada Dimić“ na Zagrebačkom velesajmu (brojne manekenke na pisti) - Zagrebački velesajam (izlošci odjeće, vožnja na velikom kolu u luna-parku) - zagrebačke tvornice odjeće „Nada Dimić“, „Naprijed“ i „Vesna“ (tvornička postrojenja, izrada odjeće) - manekenke i manekeni te djeca kao modeli na raznim lokacijama (Trg bana Jelačića, nekadašnji Trg republike, u Zagrebu; Maksimir – Švicarska kuća, mostić, šuma itd.; ispred Umjetničke galerije u Zagrebu; Plitvička jezera? – kupanje u kupaćim kostimima; ispred nekog dvorca) - modni dizajneri crtaju krojeve odjeće (spomenuti eksterijeri) KLJUČNE RIJEČI: - moda i modna industrija, modna revija, tekstilna industrija, tvornica, Zagreb

Dokumentarni film, priča o modi koja započinje revijom modnih ideja. Tvornice odječe, poput «Nade Dimić», «Naprijed» ili «Vesne» iz Zagreba, kreiraju i promoviraju razne modne artikle u suvremenoj SR Jugoslaviji. Roba iz tih tvornica dolazi u modne kuće, dok modni kreatori i dalje neumorno rade kako bi osmislili nešto novije, suvremenije, modernije jer: «Moda se stalno mijenja, vječni su samo zakoni ukusa, ali ne i mode koja služi tim zakonima u potrazi za lijepim».

Ovaj dokumentarni film opisuje park prirode Kopački rit, s naglaskom na njegovom prirodnom okolišu, životinjama i ljudima koji u njemu borave. Prisutan je naratorov glas s kratkim tekstom. Na početku filma narator daje osnovni opis Kopačkog rita te njegovog biljnog i životinjskog carstva i njegovih „crnih voda“. Nakon toga slijedi niz kadrova Kopačkog rita bez naratorovog komentara. Prikazuju se razni dijelovi dana, a ugođaj je često sumračan zbog oblačnog vremena ili maglovit. Prikazuje se prirodni i biljni okoliš – močvare, drveće (ponajviše vrbe), lopoči, šaš, trska…Prikazuju se razne životinje – razne vrste ptica močvarica i selica, jeleni, srne, divlje svinje, ribe, psi… Prikazuju se ljudi kako plove u čamcima po Kopačkom ritu, gaze po njegovim vodama i dozivaju se glasnim dovikivanjem. Lovci puškama love patke, ribari love ribe uz pomoć mreža, a radnici sijeku drveće. Prisutni su i kadrovi pataka kako padaju pogođeni, psa kako ide po njih te mnoštva ulovljenih riba u čamcu. U jednom kadru vide se gospodarske zgrade.

vidi signaturu 71

Skupina zatočenika u koncentracijskom logoru kuje plan kako da se riješi tlačiteljskog kapoa Gustija. Odluče najveći dio svojih dnevnih obroka davati najsnažnijem među njima, kako bi dovoljno ojačao da likvidira nasilnika. Ali, dogodi se neočekivan obrat...

Zbunjeni čovjek mlađih godina vječno nešto čeka, a nikako da to i dočeka...

Svakodnevica težaka u gradu Hvaru te gospodarstvo jadranske obale, od ribarstva i poljoprivrede do industrije prerade sirovina i brodogradnje. Prisutan je glas naratora i dijalozi između težaka izvan kadra. Sadržaj govornog dijela: - boravak turista na Jadranu - izvan kadra, u „offu“, težaci vode tipične svakodnevne dijaloge - ribolov i poljoprivreda u životu težaka - ribarstvo, prerađivačka ribarska industrija - industrija prerade sirovina - brodogradnja - pomorska trgovina Slikovni dio: - pristajanje putničkog broda Mostar, izlazak putnika - grad Hvar (kupalište – turisti, panorama, trg sv. Stjepana, tržnica, ulice i kuće, palma, agava) - Primošten (panorama iz zraka) - pečenje ribe, branje grožđa i gnječenje grožda, težaci s magarcima - ogoljeli nenastanjeni otoci (panorama iz zraka: suhozidi, Kornati itd.) - ribolov koćama (vađenje mreže, ulov, dupini) i ribolov čamcima s mrežama uz obalu - tvornica za preradu ribe - vađenje boksita i lapora (tupine) - tvornice (eksterijer, interijer, tvornički vlak, tvornica karbida Dalmacija - Dugi Rat?, Kaštelanski zaljev – tvornica Dalmacijacement?) - brodogradilište (radovi, varenje), gotovi brodovi u moru - Rijeka (utovar tereta, panorama luke) Zvučna podloga: klapske pjesme („Kad si bila mala Mare“ itd.) Ključne riječi: Jadran, životinje, ribolov, ribarstvo, Hvar, vinogradarstvo, prerada sirovina, industrija, brodogradnja

Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve. Veći dio aktivnosti oni obavljaju na čamcima. Prikazuje se ribolov, lov na patke, " žabarenje" (lovljenje žaba), skupljanje šaša, vuča čamca, „jendečenje“ (kopanje kanala), vjenčanje, sprovod... U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ljudi se voze lađama i čamcima na vesla, zvanim trupice (ili trupe), kroz šaš po močvarnoj delti Neretve (čuje se vokalna izvedba pjesme „Ja se konja bojim“). Ulaze čamcima u selo Vid, koje se nalazi usred močvare. U selu starice i djevojčice od močvarne trske pletu sture (pletivo od trske). Ljudi raznose trsku. Vidimo magarca i kraj njega reljef u kamenu - arheološki ostatak iz rimskog grada Narone. Djevojka pere rublje uz vodu na kamenoj ploči s rimskim natpisom. Ljudi u trupicama prolaze kraj bogumilskog stećka. Volovi plivaju. Čovjek u trupici lovi ribu. Udarcima vesla je tjera u mrežu u plićaku. Zove djecu, koja se kupaju, da mu pomognu i oni počnu tjerati ribu u mrežu. Žene skupljaju šaš (čuje se ženska vokalna izvedba tradicionalne pjesme) i trupicama ga prevoze.Radnici jendeče, odnosno, lopatama (badilj - lopata ravnog završetka) kopaju kanale da bi iskopanom zemljom izdigli razinu terena i time stvorili plodno tlo u močvari. Žene s obale konopcima vuku čamce natovarene grožđem i ostalim voćem, a muškarci kormilare čamcima. Kad naiđe riječni brod, žene pridržavaju čamce da ih valovi ne prevrnu. Dok to rade, jedan mladić pokušava primiti djevojku za ruku, ali ona ju izmiče. Ženska ruka primi mušku. Vidimo da ruke pripadaju vjenčanom paru. Svadbena povorka ide lađama i trupicama po močvari i kroz selo (pjesma, harmonikaš, potcikivanje, pucanj iz puške, zastava, djeca bacaju latice). Ljudi noću u močvari love žabe uz pomoć svjetiljke na trupici. Žabe rukama stavljaju u vreću. U zoru (ili sumrak?) lovac na močvarne ptice drvenom piskom imitira glasanje ptica. Puškom, na kojoj je svjetiljka, puca. Ptica pada i pas je odnosi.Kroz močvaru prolazi pogrebna povorka trupica (žene u crnim velovima, muškarci s kišnim kabanicama, lijes). Dok prolaze kraj radilišta, bageri i buldožeri, koji kopaju deltu Neretve, prestanu s radom da bi odali počast umrlome. Nakon što pogrebna povorka prođe, oni nastave s radom. Lokacije: selo Vid, močvarna dolina Neretve.

Opisuje se povijest pisane riječi u Hrvatskoj od 4. st. pr. n. e. do doba informatike.Ukratko se opisuje razvoj raznih jezika i pisama koja su se upotrebljavala u pisanim zapisima u Hrvatskoj (latinski, hrvatski i grčki jezik; latinica, čirilica, glagoljica), a kroz opis razvoja pisane riječi daje se i kratki pregled hrvatske povijesti. Navode se primjeri natpisa u kamenu, misala, statuta, kodeksa, pravnih spisa, rječnika, enciklopedija, časopisa, književnih djela…. Prikazuju se snimke arhivskih primjera spomenutih zapisa te snimke arheoloških spomenika, raznih crteža, mapa, umjetničkih slika….

- povijest pisane riječi u Hrvatskoj od 4. stoljeća pr. n. e. do doba informatike...

Miješana ekspedicija domaćih i stranih sportskih ribolovaca kreće na Kornate. To je povod za prikaz ljepota Kornata i njegovog podmorja te dočaravanje uzbudljivosti sportskog podmorskog ribolova. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: riječka poslovnica "poduzeća za saobraćaj putnika" „Putnik“ inicirala je akciju predstavljanja svijetu ljepota i bogatstva jugoslavenskog podmorja; šalju se pozivi stranim sportskim ribolovcima; Jens Peter Paulsen iz Hamburga organizira njemačko-norvešku ekspediciju, što je zabilježeno u njemačkim novinama (pročelje riječke poslovnice „Putnika“, pismo Paulsenu, natpis HAMBURG, Paulsen, isječci iz novina); kratki opis Kornata (Kornati viđeni iz broda i iz aviona; avion); o članovima ekspedicije, domaćim i stranim sportskim ribolovcima (Paulsen i strani članovi ekipe te reporter hamburškog radija s opremom na čamcu); pripreme za lov (posada proučava karte, razni čamci na moru, ribar u čamcu); kratki opis podmorskog sportskog ribolova (ribolovci skaču u more s maskama, perajama i podvodnim puškama; idu gumenim čamcem); podvodni ribolov (ribe, ronioci, podmorje; lov na ribe kirnje, ugore, zatim hobotnicu); njemački biolog Michael Dzwilo istražuje faunu Jadrana (on na čamcu proučava ribu i ježa; razni čamci i brodovi); sumrak na Kornatima (snimka); ribolovci traže ribu "podvodnim teleskopom" i love (snimka, rakovi, lov na ražu); na vanjskoj strani otočja Paulsen roni i lovi uz pomoć boca s kisikom (pripreme, uranjanje, podvodna pećina u kojoj je jastog); Paulsen se sakriva pred morskim psom u pećinu (snimka); kapetan, barba Martin, zvoni na polazak (snimka); odlazak (brodovi, dupini u moru, panorama Kornata).

Uz pomoć glasa naratora i unutarnjeg monologa stanovnika Kornata opisan je škrti krajolik Kornatskog otočja i težak život na njemu. Sadržaj glasovnog dijela: narator daje općenite informacije o Kornatskom otočju, priča o njegovoj napuštenosti, škrtom krajoliku i nekoliko obitelji koje dio godine žive na otočju; unutarnji monolog sina: o potrazi za izgubljenom ovcom, sanjarenjima o gusarima, druženju s ribarima, prijateljima iz Zadra; unutarnji monolog oca: o opasnostima života i ribarenja na Kornatima (odroni stijena, jaki vjetar jugo, požari uzrokovani nemarom), o škrtoj godini (slab ulov ribe, nedostatak kiše koji isušuje travu za ispašu), o živosti svog sina; unutarnji monolog majke (o teškom i usamljeničkom životu, nedostatku vode zbog čega mora veslati do cisterne, o požaru na jednom od otoka). Slikovni dio: Kornatsko otočje (panorama, strme stijene, stado ovaca, nekoliko kuća); dječak u potrazi za ovcom, nalazi je uz obalu i ide do nje čamcem; otac u ribarskom čamcu gajeti; ribari s Murtera na kopnu skupljaju i nose mrežu plivaricu; otac ulovio samo jednog hlapa u drvenoj vrši; sin lovi ribu na ješku na škoju Tanjurić; obitelj skuplja i nosi travu; majka iz kornatskog sela vesla do cisterne, žene vade vodu iz cisterne i nose ju; utvrda na vrhu otoka (iz daleka); sunčani sat, žene predu; požar na kornatskom otoku Mala Svršata (skupljanje ovaca usred vatre, sin vadi ovcu iz mora). Ključne riječi: Jadran, otok, more, ribolov, stočarstvo (ovce), požar, Kornati

KRATKI SADRŽAJ: Opis kemijskom sintezom napravljenih supstanci u kemijskoj industriji i jugoslavenskih tvornica koje te supstance upotrebljavaju u proizvodnji. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje razne industrijske supstance, procese uz pomoć kojih se te supstance izrađuju, proizvode koji se od tih supstanci proizvode i jugoslavenske tvornice koje rade te proizvode - Kemijska industrija Zagreb KIZ i proizvodnja fenol-formaldehidnih plastičnih masa (tvornica, strojevi, mase) - Pliva u Zagrebu i proizvodnja vitamina B6 i C te sulfonamida (tvornica, strojevi; proizvodnja, testiranje i punjenje antibiotika) - Chromos? u Zagrebu i proizvodnja boja (tvornica, strojevi, boje) - tvornica umjetnih gnojiva Prahovo u Srbiji (panorama, tvornica, strojevi) - kemijska industrija Zorka u mjestu Šabac, Srbija i proizvodnja pesticida (panorama, tvornica, strojevi) - Kemikalija Import-Export u Zagrebu i proizvodnja sumporne kiseline (tvornica, strojevi) - HI Viskoza Loznica u Srbiji i proizvodnja sintetskih vlakana (tvornica, strojevi, gotova odjeća) - Jugoplastika u Splitu i upotreba polivinil-klorida u proizvodnji (tvornica, strojevi, gotovi plastični proizvodi na napuhavanje) - Jugovinil u Splitu i proizvodnja polivinil-klorida (tvornica, strojevi, gotove folije, crijeva itd.) - Fotokemika u Zagrebu i proizvodnja fotopapira, papira za rendgen i filmske vrpce (tvornica, strojevi, proizvodi, snimanje filmskog povijesnog spektakla u studiju Jadran film, film za fotoaparate Efka film) KLJUČNE RIJEČI: - prerađivačka industrija, kemijska industrija, farmaceutika, Zagreb, Split, Srbija

Opisuje se krški krajolik Jugoslavije s naglaskom na Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Opisuju se ljepota, ali i grubost krškog krajolika te stalna borba stanovnika sa elementarnim nepogodama i besplodnošću zemlje. Spominje se potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti. Sadržaj govornog dijela: poetski komentari o ljepoti i mističnosti krškog krajolika te njegovoj grubosti, nepredvidljivosti i moći; voda kao blagodat i kao elementarna nepogoda u kršu; suše; borba ljudi za preživljavanjem u kršu; potraga za vodom i plodnom zemljom; običaji; potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti; industrijski razvoj. Sadržaj slikovnog dijela: krški krajolik (pejzaži, ponikve, krške jame, špilje, podzemne rijeke, rijeke, slapovi, jezera, jame s vodom); automobili i auti voze se brdskom cestom; morska obala, gajeta, jedrilice, podzemna špilja (unutrašnjost, kupači i barka); poznati lokaliteti (slapovi Krke, Paklenica, Modro jezero kraj Imotskog); poljoprivreda u kršu: vinova loza (špricanje), kukuruz; otapanje leda radi stvaranja zaliha pitke vode; seljanke nose vodu kroz krš; ovce, goveda; seljaci u narodnim nošnjama; naprava za pranje rublja na potoku; elektrifikacija: postrojenja za prijenos električne struje; sinjska alka: povorka kroz Sinj, alka; žito; gumno: vršidba žita uz pomoć konja; predenje vune. Ključne riječi: krš, Dalmatinska zagora, Hercegovina, špilja (podzemna), more, Modro jezero, Paklenica, sinjska alka, poljoprivreda

Prikazuje se svakodnevnica ratovanja partizanskog bataljuna, koja se sastoji od zarobljavanja domobrana i osvajanja ustaških uporišta. Glavni likovi su komandant bataljuna Dikan i novi politički komesar Ivan Pavlinić.

KRATKI SADRŽAJ: Upoznavanje s pojedinim fazama željezničke službe i njenog privrednog značaja praćenjem jednog vlaka, od njegovog sastavljanja do odredišta njegovog puta. SADRŽAJ: - narator priča o razaranju okupatora u Drugom svjetskom ratu, o poslijeratnoj obnovi željeznica, željezničkih pruga i stanica, o značaju željezničkog prometa u privredi i razvoju zemlje, o trudu željezničara, o proizvodnji željeznica, o pojedinim fazama putovanja teretnog vlaka broj 51 od Zagreba do Beograda - razni vlakovi i željeznički promet (detalji, totali) - utovar i istovar tereta iz vlakova - željezničke postaje, kolodvori (Zagreb itd.), ranžirni kolodvori - privreda (tvornice, drvna industrija, poljoprivreda itd.) - djelatnost raznih zanimanja u željezničkom prometu (Saobraćajni sektor Zagreb: eksterijer, interijer; strojovođe, manevristi, papučari zaduženi za kočenje, služba veza: uređaji za kontrolu prometa, prometnici, telegrafisti) - razaranja u Drugom svjetskom ratu (nacisti uništavaju prugu, razorene postaje i mostovi, uništeni vlakovi) - obnova željezničkog prometa (gradnja pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo, slavlje prilikom otvaranja pruge, gradnja mosta, obnova postaja, gradnja lokomotiva i vlakova u tvornici, gradnja strujnih vodova uz prugu) - utovar u vlak broj 51, putovanje vlaka, željeznička postaja Slavonski Brod, dolazak preko mosta u Beograd - zgrada Jugoslovenskih željeznica u Beogradu (eksterijer, interijer: sastanak) - odmor radnika (veslanje, šah) - razni grafikoni koji pokazuju uspjehe u željezničkom prometu KLJUČNE RIJEČI: - željeznica i željeznički promet, Hrvatska, Srbija, obnova Jugoslavije

Paralelni prikaz posljednjeg ispraćaja Josipa Broza Tita u Zagrebu, izjava ožalošćenih zagrepčana i brojnih arhivskih snimaka boravka Tita u Zagrebu i okolici. U cijelosti je prisutan govor Jakova Sirotkovića tijekom posljednjeg ispraćaja.

Na kraju sela, na krševitom tlu Dalmatinske Zagore, živjela je petogodišnja Smilja s majkom. Voda je u tom kraju jako dragocjena, te su ju žene, pa tako i Smiljina majka, donašale u velikim drvenim posudama sa udaljenog slapa. Jednog ljetnog dana, međutim, njenoj je majci pod teškim teretom popustilo srce, te ju je djevojčica našla mrtvu pod hrastićem koji je čudom niknuo u pustoši. Svi su seljaci imali mnogo djece, a malo hrane, te su se dogovorili da brigu o njoj preuzme Roko, najbogatiji među njima. On je, međutim, iako neoženjen, već imao dječaka Josipa, a kako, osim toga, nije bio dobre naravi, ta ga odluka nije nimalo obradovala. Prošle su godine kroz koje je Smilja teško živjela i kradomice brinula o hrastu, napajajući ga dragocjenom vodom. Hrast je narastao, a Smilja se preobrazila u lijepu djevojku spremnu za udaju. Barem tri su je mladića željeli za ženu. Ivan, fini momak iz obližnjeg sela kojeg su zvali «Svetac», dobri i jednostavni Bojan «košaraš», ali i Josip u kojem je tekla zla krv. Njeno srce izabralo je Ivana kojem je namjeravala pobjeći od strogog Roka i opasnog Josipa. No Josip, pun mržnje i ljubomore, ubije njenog momka, a nju siluje, nakon čega je ostala trudnom. Josipa je zadesila zaslužena kazna. Ubio ga je Ivanov brat. Film završava riječima: «Otada usamljeno stablo nazivamo ˝Smiljin hrast˝. I on bi vam mogao pričati kako žene u mom kraju brzo cvatu i brzo venu…»

Skupina seoskih dječaka osniva družinu pod imenom «Kvržica», a vodi ju sposobni i pametni Pero. Odluče tajno preurediti staru i napuštenu vodenicu na kraju sela koja odavno nije u upotrebi zbog nesloge seljaka. Tu neslogu potpiruje vlasnik parnog mlina kome propadanje zadružne vodenice ide u prilog. No družina, nakon raznoraznih teškoća i uzbudljivih avantura, konačno uspijeva osposobiti, obojiti i ukrasiti mlin na ponos i zadovoljstvo njihovog učitelja koji kod mlina organizira veliku proslavu. Roditelji i drugi seljaci su, naravno, ugodno iznenađeni, no djeca se pitaju koliko će dugo sloga seljaka i mlin trajati. Ipak, nemaju puno vremena za takva razmišljanja jer Pero je već smislio novi zadatak.

Skupina seoskih dječaka osniva družinu pod imenom «Kvržica», a vodi ju sposobni i pametni Pero. Odluče tajno preurediti staru i napuštenu vodenicu na kraju sela koja odavno nije u upotrebi zbog nesloge seljaka. Tu neslogu potpiruje vlasnik parnog mlina kome propadanje zadružne vodenice ide u prilog. No družina, nakon raznoraznih teškoća i uzbudljivih avantura, konačno uspijeva osposobiti, obojiti i ukrasiti mlin na ponos i zadovoljstvo njihovog učitelja koji kod mlina organizira veliku proslavu. Roditelji i drugi seljaci su, naravno, ugodno iznenađeni, no djeca se pitaju koliko će dugo sloga seljaka i mlin trajati. Ipak, nemaju puno vremena za takva razmišljanja jer Pero je već smislio novi zadatak.

Skupina seoskih dječaka osniva družinu pod vodstvom najinteligentnijeg među njima, Pere. Oni odluče preurediti staru i napuštenu vodenicu na kraju sela. Vodenica je svojedobno zatvorena zbog nesloge seljaka, od čega najviše koristi ima vlasnik parnog mlina. Da bi zadržao, mušterije on je spreman i na mito kako vodenica ne bi ponovno proradila. Perina družina ne želi popustiti pod pritiskom korumpiranih seljana…

Plakat je u boji. Na bijeloj podlozi su tri kvadrata sa scenama iz filma. Na jednoj je mlin, na drugoj se dečki skrivaju iza mlina, a na trećoj dvije djevojčice u narodnim nošnjama plešu. Tekst je špica filma.

KRATKI SADRŽAJ: Prikaz radnog dana drvosječe i natjecanja drvosječa u Gorskom kotaru, uz poetizirani naratorov komentar. SADRŽAJ: - narator govori o slici drvosječa kakvu su prenosile bajke, legende i vjerovanja, priča o mudrosti i iskustvu drvosječa, razmatra simboliku pretvaranja drveta u predmet te najavljuje moguće odumiranje zanata drvosječe - radni dan drvosječe (razni prizori šume; srne, mravi; drvosječe sijeku i obaraju stabla, tešu balvane, režu komade drveta, užinaju) - limeni orkestar iz Delnica svira u šumi dok drvosječe rade - natjecanje drvosječa na šumskoj čistini (limeni orkestar, suci, publika, drvosječe sijeku i tešu balvane dok ih suci pozorno promatraju) KLJUČNE RIJEČI: šumarstvo i drvna industrija, drvosječe, šuma, priroda, Gorski kotar

Glavni junak Tino čeka na pustom mjestu. Onaj koga čeka nije Godot, ali ipak ne dolazi. Međutim ipak nešto razbija monotoniju čekanja – prosjak, kockar, ciganski trio sa pjesmom ''Idu dani'', sebični vlasnik još nesagrađene kuće, bizarni ljubavni par, putujuća svadbena povorka, zakonom zaštićeni papagaj, indiskretna krava, ljutiti motorizirani čovjek, budući Jean-Luc Godart, te vojska mrava. Svi prolaze kraj Tina, a iza sebe ostavljaju opet sve pusto i beznadežno. On i dalje strpljivo čeka, a komična životna igra se ponavlja.