Rezultati pretrage

KRATKI SADRŽAJ: O modi općenito i o domaćoj modnoj industriji. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator kratko priča o povijesti mode, zatim razglaba općenito o modi i dizajnu odjeće te spominje zagrebačke tvornice odjeće - zračni snimci Zagreba - modna revija tvornice odjeće „Nada Dimić“ na Zagrebačkom velesajmu (brojne manekenke na pisti) - Zagrebački velesajam (izlošci odjeće, vožnja na velikom kolu u luna-parku) - zagrebačke tvornice odjeće „Nada Dimić“, „Naprijed“ i „Vesna“ (tvornička postrojenja, izrada odjeće) - manekenke i manekeni te djeca kao modeli na raznim lokacijama (Trg bana Jelačića, nekadašnji Trg republike, u Zagrebu; Maksimir – Švicarska kuća, mostić, šuma itd.; ispred Umjetničke galerije u Zagrebu; Plitvička jezera? – kupanje u kupaćim kostimima; ispred nekog dvorca) - modni dizajneri crtaju krojeve odjeće (spomenuti eksterijeri) KLJUČNE RIJEČI: - moda i modna industrija, modna revija, tekstilna industrija, tvornica, Zagreb

Ovaj dokumentarni film opisuje park prirode Kopački rit, s naglaskom na njegovom prirodnom okolišu, životinjama i ljudima koji u njemu borave. Prisutan je naratorov glas s kratkim tekstom. Na početku filma narator daje osnovni opis Kopačkog rita te njegovog biljnog i životinjskog carstva i njegovih „crnih voda“. Nakon toga slijedi niz kadrova Kopačkog rita bez naratorovog komentara. Prikazuju se razni dijelovi dana, a ugođaj je često sumračan zbog oblačnog vremena ili maglovit. Prikazuje se prirodni i biljni okoliš – močvare, drveće (ponajviše vrbe), lopoči, šaš, trska…Prikazuju se razne životinje – razne vrste ptica močvarica i selica, jeleni, srne, divlje svinje, ribe, psi… Prikazuju se ljudi kako plove u čamcima po Kopačkom ritu, gaze po njegovim vodama i dozivaju se glasnim dovikivanjem. Lovci puškama love patke, ribari love ribe uz pomoć mreža, a radnici sijeku drveće. Prisutni su i kadrovi pataka kako padaju pogođeni, psa kako ide po njih te mnoštva ulovljenih riba u čamcu. U jednom kadru vide se gospodarske zgrade.

Svakodnevica težaka u gradu Hvaru te gospodarstvo jadranske obale, od ribarstva i poljoprivrede do industrije prerade sirovina i brodogradnje. Prisutan je glas naratora i dijalozi između težaka izvan kadra. Sadržaj govornog dijela: - boravak turista na Jadranu - izvan kadra, u „offu“, težaci vode tipične svakodnevne dijaloge - ribolov i poljoprivreda u životu težaka - ribarstvo, prerađivačka ribarska industrija - industrija prerade sirovina - brodogradnja - pomorska trgovina Slikovni dio: - pristajanje putničkog broda Mostar, izlazak putnika - grad Hvar (kupalište – turisti, panorama, trg sv. Stjepana, tržnica, ulice i kuće, palma, agava) - Primošten (panorama iz zraka) - pečenje ribe, branje grožđa i gnječenje grožda, težaci s magarcima - ogoljeli nenastanjeni otoci (panorama iz zraka: suhozidi, Kornati itd.) - ribolov koćama (vađenje mreže, ulov, dupini) i ribolov čamcima s mrežama uz obalu - tvornica za preradu ribe - vađenje boksita i lapora (tupine) - tvornice (eksterijer, interijer, tvornički vlak, tvornica karbida Dalmacija - Dugi Rat?, Kaštelanski zaljev – tvornica Dalmacijacement?) - brodogradilište (radovi, varenje), gotovi brodovi u moru - Rijeka (utovar tereta, panorama luke) Zvučna podloga: klapske pjesme („Kad si bila mala Mare“ itd.) Ključne riječi: Jadran, životinje, ribolov, ribarstvo, Hvar, vinogradarstvo, prerada sirovina, industrija, brodogradnja

Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve. Veći dio aktivnosti oni obavljaju na čamcima. Prikazuje se ribolov, lov na patke, " žabarenje" (lovljenje žaba), skupljanje šaša, vuča čamca, „jendečenje“ (kopanje kanala), vjenčanje, sprovod... U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ljudi se voze lađama i čamcima na vesla, zvanim trupice (ili trupe), kroz šaš po močvarnoj delti Neretve (čuje se vokalna izvedba pjesme „Ja se konja bojim“). Ulaze čamcima u selo Vid, koje se nalazi usred močvare. U selu starice i djevojčice od močvarne trske pletu sture (pletivo od trske). Ljudi raznose trsku. Vidimo magarca i kraj njega reljef u kamenu - arheološki ostatak iz rimskog grada Narone. Djevojka pere rublje uz vodu na kamenoj ploči s rimskim natpisom. Ljudi u trupicama prolaze kraj bogumilskog stećka. Volovi plivaju. Čovjek u trupici lovi ribu. Udarcima vesla je tjera u mrežu u plićaku. Zove djecu, koja se kupaju, da mu pomognu i oni počnu tjerati ribu u mrežu. Žene skupljaju šaš (čuje se ženska vokalna izvedba tradicionalne pjesme) i trupicama ga prevoze.Radnici jendeče, odnosno, lopatama (badilj - lopata ravnog završetka) kopaju kanale da bi iskopanom zemljom izdigli razinu terena i time stvorili plodno tlo u močvari. Žene s obale konopcima vuku čamce natovarene grožđem i ostalim voćem, a muškarci kormilare čamcima. Kad naiđe riječni brod, žene pridržavaju čamce da ih valovi ne prevrnu. Dok to rade, jedan mladić pokušava primiti djevojku za ruku, ali ona ju izmiče. Ženska ruka primi mušku. Vidimo da ruke pripadaju vjenčanom paru. Svadbena povorka ide lađama i trupicama po močvari i kroz selo (pjesma, harmonikaš, potcikivanje, pucanj iz puške, zastava, djeca bacaju latice). Ljudi noću u močvari love žabe uz pomoć svjetiljke na trupici. Žabe rukama stavljaju u vreću. U zoru (ili sumrak?) lovac na močvarne ptice drvenom piskom imitira glasanje ptica. Puškom, na kojoj je svjetiljka, puca. Ptica pada i pas je odnosi.Kroz močvaru prolazi pogrebna povorka trupica (žene u crnim velovima, muškarci s kišnim kabanicama, lijes). Dok prolaze kraj radilišta, bageri i buldožeri, koji kopaju deltu Neretve, prestanu s radom da bi odali počast umrlome. Nakon što pogrebna povorka prođe, oni nastave s radom. Lokacije: selo Vid, močvarna dolina Neretve.

Opisuje se povijest pisane riječi u Hrvatskoj od 4. st. pr. n. e. do doba informatike.Ukratko se opisuje razvoj raznih jezika i pisama koja su se upotrebljavala u pisanim zapisima u Hrvatskoj (latinski, hrvatski i grčki jezik; latinica, čirilica, glagoljica), a kroz opis razvoja pisane riječi daje se i kratki pregled hrvatske povijesti. Navode se primjeri natpisa u kamenu, misala, statuta, kodeksa, pravnih spisa, rječnika, enciklopedija, časopisa, književnih djela…. Prikazuju se snimke arhivskih primjera spomenutih zapisa te snimke arheoloških spomenika, raznih crteža, mapa, umjetničkih slika….

Miješana ekspedicija domaćih i stranih sportskih ribolovaca kreće na Kornate. To je povod za prikaz ljepota Kornata i njegovog podmorja te dočaravanje uzbudljivosti sportskog podmorskog ribolova. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: riječka poslovnica "poduzeća za saobraćaj putnika" „Putnik“ inicirala je akciju predstavljanja svijetu ljepota i bogatstva jugoslavenskog podmorja; šalju se pozivi stranim sportskim ribolovcima; Jens Peter Paulsen iz Hamburga organizira njemačko-norvešku ekspediciju, što je zabilježeno u njemačkim novinama (pročelje riječke poslovnice „Putnika“, pismo Paulsenu, natpis HAMBURG, Paulsen, isječci iz novina); kratki opis Kornata (Kornati viđeni iz broda i iz aviona; avion); o članovima ekspedicije, domaćim i stranim sportskim ribolovcima (Paulsen i strani članovi ekipe te reporter hamburškog radija s opremom na čamcu); pripreme za lov (posada proučava karte, razni čamci na moru, ribar u čamcu); kratki opis podmorskog sportskog ribolova (ribolovci skaču u more s maskama, perajama i podvodnim puškama; idu gumenim čamcem); podvodni ribolov (ribe, ronioci, podmorje; lov na ribe kirnje, ugore, zatim hobotnicu); njemački biolog Michael Dzwilo istražuje faunu Jadrana (on na čamcu proučava ribu i ježa; razni čamci i brodovi); sumrak na Kornatima (snimka); ribolovci traže ribu "podvodnim teleskopom" i love (snimka, rakovi, lov na ražu); na vanjskoj strani otočja Paulsen roni i lovi uz pomoć boca s kisikom (pripreme, uranjanje, podvodna pećina u kojoj je jastog); Paulsen se sakriva pred morskim psom u pećinu (snimka); kapetan, barba Martin, zvoni na polazak (snimka); odlazak (brodovi, dupini u moru, panorama Kornata).

Uz pomoć glasa naratora i unutarnjeg monologa stanovnika Kornata opisan je škrti krajolik Kornatskog otočja i težak život na njemu. Sadržaj glasovnog dijela: narator daje općenite informacije o Kornatskom otočju, priča o njegovoj napuštenosti, škrtom krajoliku i nekoliko obitelji koje dio godine žive na otočju; unutarnji monolog sina: o potrazi za izgubljenom ovcom, sanjarenjima o gusarima, druženju s ribarima, prijateljima iz Zadra; unutarnji monolog oca: o opasnostima života i ribarenja na Kornatima (odroni stijena, jaki vjetar jugo, požari uzrokovani nemarom), o škrtoj godini (slab ulov ribe, nedostatak kiše koji isušuje travu za ispašu), o živosti svog sina; unutarnji monolog majke (o teškom i usamljeničkom životu, nedostatku vode zbog čega mora veslati do cisterne, o požaru na jednom od otoka). Slikovni dio: Kornatsko otočje (panorama, strme stijene, stado ovaca, nekoliko kuća); dječak u potrazi za ovcom, nalazi je uz obalu i ide do nje čamcem; otac u ribarskom čamcu gajeti; ribari s Murtera na kopnu skupljaju i nose mrežu plivaricu; otac ulovio samo jednog hlapa u drvenoj vrši; sin lovi ribu na ješku na škoju Tanjurić; obitelj skuplja i nosi travu; majka iz kornatskog sela vesla do cisterne, žene vade vodu iz cisterne i nose ju; utvrda na vrhu otoka (iz daleka); sunčani sat, žene predu; požar na kornatskom otoku Mala Svršata (skupljanje ovaca usred vatre, sin vadi ovcu iz mora). Ključne riječi: Jadran, otok, more, ribolov, stočarstvo (ovce), požar, Kornati

KRATKI SADRŽAJ: Opis kemijskom sintezom napravljenih supstanci u kemijskoj industriji i jugoslavenskih tvornica koje te supstance upotrebljavaju u proizvodnji. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje razne industrijske supstance, procese uz pomoć kojih se te supstance izrađuju, proizvode koji se od tih supstanci proizvode i jugoslavenske tvornice koje rade te proizvode - Kemijska industrija Zagreb KIZ i proizvodnja fenol-formaldehidnih plastičnih masa (tvornica, strojevi, mase) - Pliva u Zagrebu i proizvodnja vitamina B6 i C te sulfonamida (tvornica, strojevi; proizvodnja, testiranje i punjenje antibiotika) - Chromos? u Zagrebu i proizvodnja boja (tvornica, strojevi, boje) - tvornica umjetnih gnojiva Prahovo u Srbiji (panorama, tvornica, strojevi) - kemijska industrija Zorka u mjestu Šabac, Srbija i proizvodnja pesticida (panorama, tvornica, strojevi) - Kemikalija Import-Export u Zagrebu i proizvodnja sumporne kiseline (tvornica, strojevi) - HI Viskoza Loznica u Srbiji i proizvodnja sintetskih vlakana (tvornica, strojevi, gotova odjeća) - Jugoplastika u Splitu i upotreba polivinil-klorida u proizvodnji (tvornica, strojevi, gotovi plastični proizvodi na napuhavanje) - Jugovinil u Splitu i proizvodnja polivinil-klorida (tvornica, strojevi, gotove folije, crijeva itd.) - Fotokemika u Zagrebu i proizvodnja fotopapira, papira za rendgen i filmske vrpce (tvornica, strojevi, proizvodi, snimanje filmskog povijesnog spektakla u studiju Jadran film, film za fotoaparate Efka film) KLJUČNE RIJEČI: - prerađivačka industrija, kemijska industrija, farmaceutika, Zagreb, Split, Srbija

Opisuje se krški krajolik Jugoslavije s naglaskom na Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Opisuju se ljepota, ali i grubost krškog krajolika te stalna borba stanovnika sa elementarnim nepogodama i besplodnošću zemlje. Spominje se potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti. Sadržaj govornog dijela: poetski komentari o ljepoti i mističnosti krškog krajolika te njegovoj grubosti, nepredvidljivosti i moći; voda kao blagodat i kao elementarna nepogoda u kršu; suše; borba ljudi za preživljavanjem u kršu; potraga za vodom i plodnom zemljom; običaji; potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti; industrijski razvoj. Sadržaj slikovnog dijela: krški krajolik (pejzaži, ponikve, krške jame, špilje, podzemne rijeke, rijeke, slapovi, jezera, jame s vodom); automobili i auti voze se brdskom cestom; morska obala, gajeta, jedrilice, podzemna špilja (unutrašnjost, kupači i barka); poznati lokaliteti (slapovi Krke, Paklenica, Modro jezero kraj Imotskog); poljoprivreda u kršu: vinova loza (špricanje), kukuruz; otapanje leda radi stvaranja zaliha pitke vode; seljanke nose vodu kroz krš; ovce, goveda; seljaci u narodnim nošnjama; naprava za pranje rublja na potoku; elektrifikacija: postrojenja za prijenos električne struje; sinjska alka: povorka kroz Sinj, alka; žito; gumno: vršidba žita uz pomoć konja; predenje vune. Ključne riječi: krš, Dalmatinska zagora, Hercegovina, špilja (podzemna), more, Modro jezero, Paklenica, sinjska alka, poljoprivreda

KRATKI SADRŽAJ: Upoznavanje s pojedinim fazama željezničke službe i njenog privrednog značaja praćenjem jednog vlaka, od njegovog sastavljanja do odredišta njegovog puta. SADRŽAJ: - narator priča o razaranju okupatora u Drugom svjetskom ratu, o poslijeratnoj obnovi željeznica, željezničkih pruga i stanica, o značaju željezničkog prometa u privredi i razvoju zemlje, o trudu željezničara, o proizvodnji željeznica, o pojedinim fazama putovanja teretnog vlaka broj 51 od Zagreba do Beograda - razni vlakovi i željeznički promet (detalji, totali) - utovar i istovar tereta iz vlakova - željezničke postaje, kolodvori (Zagreb itd.), ranžirni kolodvori - privreda (tvornice, drvna industrija, poljoprivreda itd.) - djelatnost raznih zanimanja u željezničkom prometu (Saobraćajni sektor Zagreb: eksterijer, interijer; strojovođe, manevristi, papučari zaduženi za kočenje, služba veza: uređaji za kontrolu prometa, prometnici, telegrafisti) - razaranja u Drugom svjetskom ratu (nacisti uništavaju prugu, razorene postaje i mostovi, uništeni vlakovi) - obnova željezničkog prometa (gradnja pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo, slavlje prilikom otvaranja pruge, gradnja mosta, obnova postaja, gradnja lokomotiva i vlakova u tvornici, gradnja strujnih vodova uz prugu) - utovar u vlak broj 51, putovanje vlaka, željeznička postaja Slavonski Brod, dolazak preko mosta u Beograd - zgrada Jugoslovenskih željeznica u Beogradu (eksterijer, interijer: sastanak) - odmor radnika (veslanje, šah) - razni grafikoni koji pokazuju uspjehe u željezničkom prometu KLJUČNE RIJEČI: - željeznica i željeznički promet, Hrvatska, Srbija, obnova Jugoslavije

KRATKI SADRŽAJ: Prikaz radnog dana drvosječe i natjecanja drvosječa u Gorskom kotaru, uz poetizirani naratorov komentar. SADRŽAJ: - narator govori o slici drvosječa kakvu su prenosile bajke, legende i vjerovanja, priča o mudrosti i iskustvu drvosječa, razmatra simboliku pretvaranja drveta u predmet te najavljuje moguće odumiranje zanata drvosječe - radni dan drvosječe (razni prizori šume; srne, mravi; drvosječe sijeku i obaraju stabla, tešu balvane, režu komade drveta, užinaju) - limeni orkestar iz Delnica svira u šumi dok drvosječe rade - natjecanje drvosječa na šumskoj čistini (limeni orkestar, suci, publika, drvosječe sijeku i tešu balvane dok ih suci pozorno promatraju) KLJUČNE RIJEČI: šumarstvo i drvna industrija, drvosječe, šuma, priroda, Gorski kotar

KRATKI SADRŽAJ: Opis državne i društvene skrbi o djeci i majkama kroz zdravstvene ustanove, jaslice, vrtiće, škole, igrališta, izlete, dječje i omladinske domove. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - naratorica priča o raznim vrstama skrbi za djecu i majke, navodi statističke podatke te ističe razliku između prošlih vremena zapuštenosti djece i današnjih vremena kad se djeci daje odgovarajuća skrb, pažnja, ljubav, mogućnost izobrazbe i usađuje im se marljivost i kolektivni duh - djeca i odgajateljica se igraju - savjetovalište za trudnice (interijer) - porođaj (bolnička kola narodnog odbora, rodilište, pranje i vaganje djece, soba sa novorođenčadi) - Zavod za zdravstvenu zaštitu majke i djece u kojem borave majke i djeca (mliječna kuhinja, soba za majke, dojenje, djeca na terasi) - dječja ambulanta - pedijatrija (čekaonica, vaganje, pregled) - obdaništa: jaslice i vrtići (eksterijeri raznih obdaništa, igranje u dvorištu i šumi, odgajateljica, dječje nepodopštine, igranje mlina i šaha) - tvornički vrtići (jaslice za dojenčad, crtanje, dvorište: bazen, igralište) - dječji odjel bolnice (izolacijske sobe, uređaj za liječenje kvarcom – solarij) - dječji domovi (djeca poginulih partizana, djeca njemačkih vojnika, crtanje, ručak, lutkarska predstava, radionice) - kuća Ante Pavelića pretvorena u dječji dom (spavaonice, dvorište) - dvorci obitelji Pongratz i baruna Vranyczanyja pretvoreni u dječje domove - dječja odmarališta na Jadranu (kupališta, vožnja čamcem, ribolov mrežom, učenje) - natpisi: PRVI ZADATAK PIONIRA JE DA UČI/ DRUGI DA SE FIZIČKI RAZVIJA/ TREĆI DA UČESTVUJE U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE/ TITO - slet pionira (total: igralište iza današnjeg muzeja Mimara) - škola: pioniri u razredu - dom za žensku školsku djecu - radionice za odgajateljice (izrada lutaka itd.) - djeca u prometu: prometnik vodi dijete (Zagreb: ugao Tesline i Bogovićeve?, izgubljeno dijete (današnji Trg bana Jelačića, kip bana Jelačića prekriven drvenom kupolom) - nezbrinuta „besprizorna“ djeca nekad (dronjci, kartanje, pušenje) i sad (domovi za nezbrinute dječake i djevojke: izobrazba u zanatu i poljoprivredi, nogomet, mandolinski orkestar, igrališta) - domovi za učenike u privredi (sin narodnog heroja Spasoje Gaćeša, sastanak aktiva doma, tamburaški orkestar, recitacijska grupa) - Dom učenika srednje tehničke škole u Zagrebu (Klaićeva i Teslina ulica), Dom učenica srednje tehničke škole - Dom narodne studentske omladine (današnji Trg žrtava fašizma – studentski dom) - omladinska radna akcija ORA KLJUČNE RIJEČI: - zdravstvo, higijena, prevencija bolesti, djeca, obrazovanje, pedijatrija, vrtić, škola, trudnoća, bebe, dom za nezbrinutu djecu, dom za učenike, studentski dom, mladež, roditeljstvo

Kratki sadržaj:Opisuju se ljepote Plitvičkih jezera i vizualni kontrasti između jeseni, zime i proljeća u tom nacionalnom parku. Također, opisuju se legende o nastanku imena plitvičkih jezera Ciginovac i Jovinovac. Prisutan je glas naratora. U prvom dijelu filma narator daje poetske opise Plitvičkih jezera i mijena godišnjih doba u njima. U drugom dijelu filma narator opisuje legende o nastanku imena dva jezera. Jezero Ciginovac nastalo je prema legendi o siromašnom Romu (Ciganinu) koji se utopio u želji da ribolovom nahrani gladnu obitelj. Jezero Jovinovac nastalo je prema legendi o pastiru Jovici koji se utopio u želji da preplivavši jezero upozori hajdučkog vojvodu Gala, koji je spavao ispod drveta, da mu se približavaju turski vojnici. Prikazane su sljedeće snimke:- odraz drveća na površini jezera- razna plitvička jezera (totali jezera i detalji), šuma- razni vodopadi Plitvičkih jezera- snijeg na Plitvičkim jezerima, zamrznuti vodopadi, lovac s puškom u šumi - otapanje leda i snijega, potočići- legende o nastanku imena jezera odglumljene i snimljene u odrazu na površini jezera: odrasli Rom i njegova djeca; hajdučki vojvoda Gal i njegov konj, turska četa, pastir Jovica- najveći slap Plitvičkih jezera (total)

Opis rada drvosječa, s naglaskom na higijenskoj i tehničkoj zaštiti šumskih radnika. Prisutan je glas naratora. Narator priča priču o šumskim radnicima Franji, Juri i Milanu te o zaštiti radnika: Franjo i Jure ne žele živjeti u šumskoj nastambi s radnicima koje ne poznaju te nagovore Milana, koji je prvi put na sječi, da izgrade lobaru, sklonište od drva, daleko od nastambe - Milan loše spava u neudobnoj lubari, ujutro mora ići po vodu u nastambu, a sva trojica loše provode higijenu, jer imaju malo vode - opis kvalitetnih uvjeta i sigurnosti života u nastambi - - tokom sječe drva radnik se ozlijedi i prenesu ga do nastambe na improviziranim nosilima - sjednica radničkog savjeta kraj nastambe, na kojoj se, zbog prigovora radnika, odlučuju poboljšati mjere zaštite (nabava nosila, zavoja i štitnika) - Milan gleda kako radnici skupa provode slobodno vrijeme; odluči ostati u nastambi i ovaj put se dobro naspava - narator opisuje zaštitne mjere prilikom sječe (razmak među drvima koja se sijeku, nošenje štitnika, zabijanje klina u drvo, izvikivanje prilikom pada stabla, zabrana boravka u prostoru gdje stablo pada, mjere prilikom „koranja“ stabla – skidanja kore, način rušenja stabla koje se naslonilo na drugo stablo, mjere prilikom rezanja trupaca – ozlijeđenom se pruža prva pomoć, mjere prilikom raspilavanja poligona, pranje ruku prije pijenja vode iz vrela) - diže se olujni vjetar tokom kojeg je zabranjeno sječi drva; radnici odlaze u nastambe, a Franjo i Jure prihvate Milanovu sugestiju da i oni odu živjeti u nastambe Slikovni dio: šuma (drveće, jelen) - radnici hodaju kroz šumu, ulaze u nastambu - gradnja lubare, skloništa od drva, kuhanje na vatri, spavanje u lubari - jutro u šumskoj nastambi (pravljenje kreveta, pranje, doručkovanje) - sjeća drveća, izrada nosila od drveta i transport ranjenog - radnički savjet ispred nastambe (rasprava) - slobodno vrijeme (harmonikaš, druženje, društvene igre) - Milan spava u nastambi - odlazak na mjesto sječe, sječa drveća (pilanje, zabijanje klina, pad drveta, izvikivanje) - zaštitna oprema (čizme, štitnici, sanitetska torbica, nosila) - „koranje“ stabla – skidanje kore - rušenje stabla koje se naslonilo na drugo stablo (podrezivanje i vuča uz pomoć stoke) - rezanje trupaca - pružanje prve pomoći - raspilavanje poligona (uzdužno rezanje trupca), stavljanje naočala - pijenje vode iz šumskog vrela - olujni vjetar, povratak u nastambu Ključne riječi: šumarstvo, priroda, zaštita na radu, higijena, radnici

Paralelni prikaz posljednjeg ispraćaja Josipa Broza Tita u Zagrebu, izjava ožalošćenih Zagrepčana i brojnih arhivskih snimaka boravka Tita u Zagrebu i okolici. U cijelosti je prisutan govor Jakova Sirotkovića tijekom posljednjeg ispraćaja. Glas naratora nije prisutan. Prizori u filmu: - Tito: krupni kadrovi; govori; na konju (vojarna na Borongaju?); za govornicom; jede s pladnja (iza su general Stane Potočar i Vladimir Bakarić); na balkonu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog pred okupljenom masom itd. - okupljena masa ispred Glavnog kolodvora u Zagrebu (današnji Trg kralja Tomislava) na posljednjem ispraćaju: ljudi u tuzi i plaču, mnogobrojne izjave shrvanih ljudi - Tito u raznim prilikama, Tito u Mercedesu prolazi kroz okupljenu masu (Trg bana Jelačića) - Tito se rukuje (iza su Milka Planinc, Pavle Gregorić) - helikopter nad Zagrebom - Plavi vlak s Titovim posmrtnim ostacima stiže na Glavni kolodvor u Zagrebu - lijes i pogrebna povorka do mjesta ispred ulaza u Glavni kolodvor (Titova obitelj: Saša Broz itd., Mika Špiljak, Stane Dolanc, Jure Bilić - govor Jakova Sirotkovića ispred ulaza u Glavni kolodvor (iza njega s lijeva na desno Marko Bjelić?, Stane Dolanc, Jure Bilić, Milka Planinc, Jakov Blažević, Titova obitelj); uz snimku govora idu mnogobrojne snimke Tita i ožalošćenog mnoštva - mnoštvo na posljednjem ispraćaju; Tito: ispraćaj Plavog vlaka - Tito dobiva cvijeće i drži govor iz vagona; Tito u paradi kroz Zagreb u autu s Jawaharlahom Nehruom (današnji Trg kralja Tomislava, Praška, današnji Trg bana Jelačića, Ilica); Tito za raznim govornicama (govori ispred grba Jugoslavije, a iza njega Vladimir Bakarić); u raznim službenim posjetima; ispred rodne kuće u Kumrovcu (svečanost), Vladimir Nazor sjedi; u Vatroslavu Lisinskom daje Josipu Vrhovcu diplomu, a plješću Stane Dolanc, Jakov Blažević, Milka Planinc; na izložbi; Miroslav Krleža i Tito; svečanost u Gradskoj skupštini u Zagrebu (Edvard Kardelj u pozadini); V. zemaljska konferencija komunističke partije 1940. g.; na konju pred vojnicima; Tito u dvorani (Beograd??) pred mnoštvom razgovara s Vladimirom Bakarićem; Tito i Bakarić glasuju na izborima; Tito, Bakarić i Jure Bilić razgovaraju sjedeći ispred umjetničke slike; Titova štafeta ide Ilicom, Tito hoda po crvenom tepihu (iza Jakov Blažević, Većeslav Holjevac); masa na mitingu ispred Glavnog kolodvora i Tito kao govornik (iza Edvard Kardelj); masa pozdravlja Plavi vlak (snimano iz vlaka); Tito prima cvijeće iz vlaka; Tito priča (iza Bakarić i Kardelj); Tito i djeca - zbor Ivan Goran Kovačić pjeva pjesme „Druže Tito, mi ti se kunemo“ i „Fala“ ispred Glavnog kolodvora na komemoraciji - građani se klanjaju posmrtnim ostacima - miting na današnjem Trgu svetog Marka nakon Drugog svjetskog rata: Tito govori iz današnje zgrade Vlade RH - Tito i Bakarić sjede; Tito ljubi Bakarića - lijes ide prema Plavom vlaku (svira Posmrtni marš), štafeta za lijesom; prazne ulice Zagreba (križanje Gundulićeve i Masarykove, Praška, Ilica i Margaretska ulica, današnji Trg bana Jelačića), ispraćaj Titovih posmrtnih ostataka pred Plavim vlakom (Milutin Baltić, Milka Planinc, Jakov Blažević itd.), odlazak Plavog vlaka; raniji dolazak Tita na Glavni kolodvor i odbor za doček (Milka Planinc, Ivo Perišin, Vladimir Bakarić, Jure Bilić, Josip Vrhovec); Plavi vlak ide nadvožnjakom iznad Držićeve ulice; mnoštvo pozdravlja Tita u vlaku - dolazak Tita na Glavni kolodvor (Vladimir Nazor, Vladimir Bakarić, vojnici) - Tito u paradi autom Mercedes kroz mnoštvo (današnji Trg kralja Tomislava, današnji Trg bana Jelačića, Ilica) - za vrijeme posljednjeg Titova ispraćaja prazni Trg bana Jelačića, Britanski trg i prostor pred današnjom Gradskom skupštinom - djeca i mladi kredom crtaju po raskrižju Vukovarske i Savske, Tito u autu ide po križanju kroz mnoštvo (pjesma „Veliko modro nebo“?) - Tito na balkonu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog pred okupljenom masom KLJUČNE RIJEČI: Josip Broz Tito, socijalizam, komunizam, sprovod, Zagreb, miting, parada, Vladimir Bakarić, Stane Dolanc, Milka Planinc, Jure Bilić, Jakov Blažević, Josip Vrhovac, Edvard Kardelj, Miroslav Krleža, Vladimir Nazor, Nehru, Većeslav Holjevac

Crtica o životu mnogih generacija obitelji Kiš u najstarijoj kući Hrvatskog zagorja, dvorcu Ščrbinec, čemu se kontrastiraju prizori modernog života. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: vrlo ukratko o Hrvatskom zagorju i njegovim starim zdanjima; ukratko o dvorcu Ščrbinec i generacijama obitelji Kiš koje su živjele u kući; suprotnost modernog doba i prošlosti Slikovni dio: Hrvatsko zagorje (polja i bregi, seljaci obrađuju zemlju – plug i krava, seljaci voze kola sa sjenom, seljanke peru rublje u rijeci, arhaično zagorsko selo); srednjevjekovna zdanja planine Ivančica u Hrvatskom zagorju (eksterijer: Lobor, Belec, Grebengrad?, Konjščina), stara župna crkva Belec u kojoj su pokapani članovi obitelji Kiš (eksterijer, interijer); dvorac Ščrbinec (eksterijer: total kuće, šuma, detalji fasade; interijer: razne prostorije dvorca, namještaj, knjige, starinski sat, rogovi, dekoracije, umjetničke slike, slikarski portreti obitelji Kiš itd.); djeca koja se igraju oko dvorca, dijete razgovara s ocem i majkom; moderni život (igračka robot s kojim se igra dijete Kiš, automobili u gradskom prometu, zgrada, Karlo Kiš u odijelu na gradskoj ulici) Ključne riječi: Hrvatsko zagorje, selo, Ščrbinec

Kroz fikcijsko pismo stanovnika jadranskog mjesta bratu imigrantu u Ameriku opisuje se težak prijeratni život te slavi blagostanje i privredni napredak u socijalističkoj Jugoslaviji. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: slavljenje Jugoslavije, njene slobode, ljepote i kulturnog bogatstva; starac koji čita fikcijsko pismo brata imigranta iz Amerike; opis fikcijskih starčevih sjećanja na teške životne prilike prije Drugog svjetskog rata, koje su nagnale ljude u emigraciju; novčana pomoć emigranata svojem rodnom kraju; fikcijsko pismo bratu imigrantu u kojem starac opisuje trijumf slobode i proleterske revolucije u Jugoslaviji zahvaljujući kojima je stvoren sretan život i zbog čega više nema potrebe za iseljavanjem; vjeru u Boga zamijenila je vjera u čovjeka. Slikovni dio: mjesta i priroda Jadrana (otoci i obala, Dubrovnik: panorama, kipovi, Supetar: mauzolej Petrinović); ribari, ribarske mreže, ribarski brod koća; starac čita pismo na rivi jednog ribarskog naselja; krš, starica skuplja drva; izgrađene zgrade u selu (spomen-ploča kojom se obilježava pomoć emigrantske obitelji Mihanović izgradnji nekog Doma); starac i njegov unuk; prizori industrijskog razvoja (ribarski brodovi koće; ulov tune, traktori i kombajni na žetvi, rudnik, vlakovi, dalekovodi, gradilišta, razne tvornice i postrojenja; željezara, radnici, varenje i taljenje, sječa šuma, utovar broda, brod na pučini); poštanska služba nosi pisma na brod Titograd; olujno more, čamac u oluji; starica se moli ispred raspela. Ključne riječi: socijalizam, komunizam, jadran, ribolov, čamac, industrija, pošta.

Opisuju se oblici krša u Jugoslaviji, njihov postanak i teškoće organiziranja života na tom terenu. Osim krša, opisuju se vode na tom području, špilje, plodne doline, sedrene barijere, podmorska vrela vrulje te ručno i industrijsko iskorištavanje krša. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog djela: postanak krša od vapnenca; otapanje vapnenca u vodi i moru, životinjsko iskorištavanje vapnenca; nadzemne rijeke i rijeke ponornice; špilje i špiljske životinje; postanak sedrenih barijera; preživljavanje ljudi i biljaka u kršu; borba za plodno tlo u kršu (iskrčivanje kamenja iz zemlje); potraga za vodom u kršu (rijeke, cisterne za prikupljanje kišnice, preostali led i snijeg u krškim pukotinama); industrijsko iskorištavanje vapnenca. Sadržaj slikovnog djela: pejzaži krša; poznati lokaliteti (Velebit, kanjon Zrmanje, slapovi Krke, Plitvice, Crveno jezero kraj Imotskog); puž; morska obala; podmorje i morski organizmi (puževi, školjke, rakovi, koralji); rijeke u kršu, slapovi; rijeke ponornice, vrulje; špilje (stalaktiti, stalagmiti) i špiljski organizmi (čovječja ribica, pauk, podzemni skakavac); magarci, ovce, smokve; cisterne za prikupljanje kišnice; plodna dolina; seljanke u narodnim nošnjama; seljaci rade slijedeće radnje: nose naramke drva, iskrčuju kamenje radi stvaranja plodnog tla, vade preostali led i snijeg u krškim pukotinama radi pitke vode, nose vodu iz cisterni; industrija: strojevi uništavaju krš, kamioni, tvornička postrojenja za preradu vapnenca, gradnja brane (Peruča?) - panorama Dubrovnika, jedrilice. Međunaslovi: Ovaj film je djelomičan prikaz postanka vapnenca i razvitka neobičnog svijeta – našeg krša … Ključne riječi: krš, Velebit, Zrmanja, Krka, Crveno jezero, more, industrija, špilja, životinje

Duhoviti opis mogućnosti i zadovoljstava koje pruža ljetovanje na Jadranu. Prisutan je glas dvaju naratora. Sadržaj glasovnog dijela: Razgovor dvaju poznanika (koje ne vidimo) u zagrebačkom kafiću. Jedan uvjerava drugog, sumnjičavog, u opravdanost obiteljskog odlaska na ljetovanje na Jadran, navodeći mu dobru prometnu povezanost Jadrana, ljepote gradova i jadranske obale, hotele u prirodi, ljubaznost domaćina te bogatu ponudu rekreacijskih, gastronomskih i zabavnih sadržaja. Slikovni dio: - pogled kroz staklo na tramvajsku stanicu (kiša, tramvaj, prolaznici) - promet (avion, vlak, autobus, automobil, putnički brod Jugoslavija, hidrogliser, Maslenički most) - panorame raznih mjesta na Jadranu (Boka kotorska, slapovi Krke, Sv. Stefan, Hvar, Split – grad, hotel Marjan, zabava na terasi hotela Marjan; Dubrovnik – Mala česma, tržnica itd.; Novigrad, Pula – Vespazijanova arena, Portorož – hotel Palace, Trogir – katedrala, Rab, Rovinj – Eufrazijeva bazilika - detalji) - razni hoteli, plaže, turisti - rekreativni sadržaji (skijanje na vodi, paraglading s gliserom, sportska jedrilica, podvodno ronjenje) - zabavni sadržaji (plesnjaci, casino, turistički izbor za miss) - gastronomska ponuda (restoran, ribe, školjke, jastog) - turistički kamp - ribari jedu, ribari u odlasku na noćni lov „na sviću“, magarci, govedo Zvučna podloga: instrumentalne verzije dalmatinskih pjesama („Ribar plete mrižu svoju“, „Da nije jubavi“, „Ćiribiribela Mare moja“, „O more duboko“), klapska pjesma „Ribar plete mrižu svoju“ itd. Ključne riječi: turizam, Jadran, promet, Split, Novigrad, Rovinj, Dubrovnik, ribolov, Slovenija, hotel

KRATKI SADRŽAJ: Opis poljoprivrede kotara Vinkovci i rekordnih prinosa žetve u 1959. godini. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča općenito o poljoprivredi kotara Vinkovci, o suvremenim metodama u poljoprivredi, o rekordnoj žetvi 1959., o načinima da se nadomjesti nedostatak radnika i prostora za smještaj uroda te rekordne godine, o planovima za unaprjeđenje poljoprivrede - grad Vinkovci (nekoliko kadrova), budući kanal Vukovar-Šamac - nasadi pšenice, kukuruza, šećerne repe i soje; razne vrste pšenice - kolektiv: seljaci, hambari, kombajni, traktori i ostali poljoprivredni strojevi - krave i svinje (razne vrste) - vinogradi - povijena pšenica radi obilne kiše - žetva u kojoj, osim seljaka, sudjeluju vojnici i građani u radnoj akciji (kose); kombajni i ostali poljoprivredni strojevi - silosi i ostali prostori u koje se, zbog nedostatka silosa, smješta urod (učionice, vojarne, seoske kuće, kuglana itd.) - sjetva stočne hrane, žetva šećerne repe, berba kukuruza, berba grožđa, vinski podrumi, sjetva pšenice - sastanak radnika u kolektivu KLJUČNE RIJEČI: - poljoprivreda, ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, selo, Vinkovci, Slavonija

KRATKI SADRŽAJ: Opis prehrambenih prirodnih bogatstava Jugoslavije i njihova iskorištavanja uz pomoć napredne mehanizacije. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje prehrambena prirodna bogatstva Jugoslavije i njihovo iskorištavanje poljoprivredom (ratarstvo, stočarstvo) i ribarstvom, naprednu mehanizaciju koja omogućava mnogostruko veće prinose i korist koju socijalistički čovjek i društvo imaju od toga - žetva pšenice i kukuruza; kombajni i ostali strojevi zemunske tvrtke Zmaj u akciji; silosi - nasadi kukuruza, soje, hmelja i suncokreta; branje rukama i strojevima - nasadi maslina, boce maslinovog ulja - šećerana, žetva šećerne repe - nasadi i branje crvene paprike (Horgoš, gdje je tvornica) - nasadi i branje voća (kruška, breskva, jabuka, grožđe) - vinski podrum - ribarski brod koća i polazak čamaca u lov na „sviću“; ribolov mrežama - srdele, tvornice za preradu ribe, konzerve sardina raznih proizvođača - uzgoj stoke (kokoši, guske, pilići, ovce, svinje, krave) - klaonica i tvornica za preradu mesa - kupci razgledavaju proizvode mesne industrije na Zagrebačkom velesajmu (Ana Karić?) - razna radna mjesta KLJUČNE RIJEČI: poljoprivreda, ratarstvo, stočarstvo, ribolov i ribarstvo, vinogradarstvo, prehrambena industrija