Rezultati pretrage

Opisuje se razvitak seljačkih radnih zadruga u Slavoniji i Baranji. Nakon dolaska kolonista u slavonsku ravnicu, osnivaju se zadruge i započinju s radom. Modernizira se poljoprivredna oprema, organizira rad te grade gospodarske zgrade i silosi. Film završava prikazom godišnje skupštine seljačke radne zadruge u Sesvetskom Kraljevcu. Prikazane su ili se spominju brojne seljačke radne zadruge. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: - preko snimke kolone seljaka natpis: ZEMLJA ONIMA KOJI JE OBRAĐUJU!-1945. agrarnom reformom dodijeljena je zemlja seoskoj sirotinji; iz Zagorja, Like i Dalmacije kolonisti kreću u ravnicu (seljaci oru; seljaci iz spomenutih krajeva spremaju se na put te putuju kolima i kamionima do vlaka; useljavaju se u nove domove) - kolonisti iz sela Ivanca u Hrvatskom Zagorju dobili su zemlju u selu Čemincu u Baranji i uklonili međaše (seljaci na polju pokraj đerama, panorama polja)-imena i prezimena ljudi koji su se pridružili zadruzi te količina zemlje i dobara koje su dali zadruzi (seljaci potpisuju pri stupanju u zadrugu) - u Čemincu, Hrastovcu, Jagodnjaku, Kozarcu stvorene prve seljačke radne zadruge (skup prilikom osnivanja jedne zadruge)-seljačka radna zadruga "Tito" u Hrastovcu počinje rad u teškim uvjetima bez mnogo alata i stoke (kola, seljaci s motikama, plugovima) - država pomaže (traktori i seljaci u radu; ploče s natpisima raznih seljačkih zadruga: SELJAČKA RADNA ZADRUGA S. O. O. „MATIJA GUBEC“ KRIŽEVCI; SELJAČKA RADNA ZADRUGA BRATSTVO I JEDINSTVO; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „RADE ŽIGIĆ“ ĆEMINAC; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „KARLO MRAZOVIĆ“ KOZARAC) - preko snimke seljaka i mašina u polju natpisi: U N.R. HRVATSKOJ: 1945.: 14 SELJAČKIH RADNIH ZADRUGA SA 1570 ČLANOVA; 1948.: 246 ZADRUGA SA 23.988 ČLANOVA - nova organizacija: brigade, trudodani, radne knjižice (seljaci u uredu s radnim knjižicama ispod Titove slike) - u zadruzi „Matija Gubec“ u Križevcima žene djecu ostavljaju u vrtiću ("obdaništu") dok rade (seljanka vodi djecu u vrtić, djeca u vrtiću; žene rade na polju i pjevaju pjesmu o radu) - stara vremena kad su se na sajmovima prodavali čobani čordaši i nova vremena (seljak Andrija Lukačević s ovcama) - žetva u zadruzi "Partizansko bratstvo" u Hrastovcu (klasje, seljaci premeću žito u ruci, seljaci na seoskim mašinama, brigadiri raspoređuju seljake, odlazak na polje, podmazivanje traktora, oštrenje kose, kosidba, skupljanje snopova žita) - za vrijeme žetve sprema se nevrijeme i zato se užurbano radi – uspjeh kolektiva; vrijeme se razvedrava (skupljanje sijena, kola voze sijeno; pokošeno polje sa snopovima) - izgradnja zadružnih ekonomskih dvorišta s peradnjacima, spremištima hrane i silosima; zadruga u Čemincu gradi staju za krupnu stoku (seljaci rade na gradilištu; berba grožđa) - osniva se zadruga "Nikola Slatković" u Laduču (seoska zabava u toj zadruzi) - godišnja skupština u zadruzi "Vlado Bakarić" u Sesvetskom Kraljevcu (snimka govora nekog člana zadruge na skupštini o radnim uspjesima zadruge i budućim planovima; novoizgrađene gospodarske zgrade i silosi u zadruzi, stoka).

U zapadnoj Bosni, u podgrmečkom kraju, izbija ustanak protiv njemačkih okupatora i ustaša. Narod tog kraja zahvaćen je oslobodilačkim entuzijazmom te podupire lokalne partizane. Mlada seoska djevojka srpske nacionalnosti, Jagoda, zaljubi se u partizanskog komesara, Hrvata Ivana, specijalista za miniranje željezničkih pruga...

Ljepote Jadrana te turistički, gospodarski i svakodnevni život jadranskih mjesta. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - prirodne ljepote Jadrana - jadranska mjesta i njihove kulturne znamenitosti - poljoprivredne i ribarske radne zadruge - hoteli, kupališta, radnička odmarališta Slikovni dio: - obala Jadrana, more, valovi, krš, grebeni - djeca se kupaju, igraju, hrane koze, velika gajeta - Opatija (panorama, zgrade, hotel Palace Bellevue, jedrilice) - luka (iskrcavanje tereta s broda) - Split (katedrala sv. Duje, riva, sjeverna strana zidina Dioklecijanove palače, Bačvice – kupanje, kupališni kompleks, gondole) - Makarska (panorama, plaža) - Hvar (panorame, kupalište, Gradska loža, ribarska radna zadruga – ribarenje, jedan od Paklinskih otoka na kojem živi jedino šjora Mande, seoska radna zadruga – berba grožđa, gnječenje grožđa) - sportsko jedrenje (jedrilice), radničko odmaralište - Trogir (katedrala sv. Lovre, kula Kamerlengo) - Dubrovnik (panorama, Vrata od Pila, narodna nošnja, Onofrijeva česma, crkva samostana Male braće, Kneževa palača, franjevački samostan) - sportski ribolov (lovac s automatskim ostima, podvodni snimak lovca) - Konavle (selo, razne narodne nošnje – udate i neudate djevojke, djevojka veze) - Boka kotorska (panorame, otok Sv. Juraj, cesta do zaljeva) - ostala Crna gora (maslinici, berba naranača, ribolov - koće, Sv. Stefan, Budva, Ulcinj) Ključne riječi: Jadran, more, turizam, zadruge, vinogradarstvo, ribolov, sportski ribolov, jedrenje, Opatija, Split, Makarska, Hvar, Trogir, Dubrovnik, Konavle, Boka kotorska, Crna Gora

Ivo, naočiti mladić iz malenog zagorskog sela, svakoga se dana brine o Ružici, jedinoj kravi svojih roditelja. Jednom se, međutim, za vrijeme paše, previše zanio u jednoj od svojih zabava sa udovicom Jagom. Prepuštena sebi, krava se prejela mokre djeteline, napuhnula i zapjenila, te joj više nije bilo spasa. Jedini mogući način da se izgladi stvar bila bi Ivina što skorija ženidba kakvom bogatom djevojkom koja bi njihovoj kući,svojim mirazom, između ostalog, priskrbila i novu kravu. Nedugo zatim, njegov otac se zagledao u Pisavu, rasnu kravu svog ratnog kolege, ali jedini način da tu kravu dobije bio bi taj da Ivu oženi za prijateljevu stariju kćer Rožu. No ona, za razliku od mlađe i ljepše Janice, nije baš naočita i šepa, te ju Ivo ne želi ni vidjeti. To ipak nije bio dovoljan razlog prefriganom i pohlepnom ocu da ne dođe do ˝svoje˝ Pisave, pa Ivo, sav nesretan, nema kud nego pokorno pristati na taj brak. Svoj bunt, međutim, iskazuje time što ostaje ''svoga tela gospodar''. Ženu prezire i vara, a Roža, pak, željna muževljeve ljubavi, teško podnosi takvu sramotu i poniženje, te joj je, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da stvar promjeni na bolje, preostala još jedino nada da ˝vrijeme svaku ranu liječi˝.

Mladi Iva svojim je nemarom na paši skrivio smrt obiteljske junice, stoga se mora pokoriti želji strogog oca Jakova i oženiti se njemu neprivlačnom i hromom Rožom, starijom kćerkom imućnih suseljana. Roža je dobra duša i naočiti Iva joj se sviđa, no on ju sustavno ignorira, ogorčen prisilnim ulaskom u brak...

Opisuje se politička povijest Dubrovnika te povijest njegove arhitekture, slikarstva, književnosti i znanosti do nestanka Dubrovačke republike. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: nastanak Dubrovnika; ukratko o političkom statusu Dubrovnika kroz stoljeća i političkom ustroju; opis arhitekture Dubrovnika (Franjevačka crkva, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara, Orlandov stup, Knežev dvor itd.) i spomen njenih graditelja; dubrovačka renesansna slikarska škola (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić); dubrovačka književnost (Marin Držić, Ivan Gundulić, Cvijeta Zuzorić); dubrovačka znanost (Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Petar Lukarević); Napoleonovo osvajanje Dubrovnika; konačno ostvarenje slobode. Slikovni dio: dubrovačke zidine; dubrovačke ulice; Onofrijeva česma; Franjevačka crkva (detalji eksterijera); Orlandov stup, Palača Sponza, katedrala, Mala česma (eksterijer); zvonik Gradskog tornja, „zelenci“; Knežev dvor (eksterijer, kapiteli, interijer); ključevi grada, stare povelje, ugovori, makete i slike brodova; kip sv. Vlaha; umjetničke slike (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić itd.); Franjevački samostan, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara; knjižnica starih knjiga, prvotisci i rukopisi djela dubrovačkih književnika, portreti umjetnika i znanstvenika; ljetnikovac Petra Sorkočevića (eksterijer, detalji arhitekture); Arboretrum Trsteno; Napoleonovo osvajanje (umjetničke slike, dokumenti); panorama Dubrovnika, Lovrijenac. Ključne riječi: Dubrovnik, povijest općenito, arhitektura, likovna umjetnost, jadran, crkva i religija

Opisuje se politička povijest Dubrovnika te povijest njegove arhitekture, slikarstva, književnosti i znanosti do nestanka Dubrovačke republike.

1941. godina. Poručnik jugoslavenske vojske traži od vojnika da predaju oružje i odu svojim kućama jer «protiv Nijemaca se ne može», no ne mali je broj onih koji takve naredbe ne slušaju, te odlaze u šumu u želji da se bore protiv ropstva u koji je zemlja pala. Komunistička partija je jedina koja ih u tom smislu organizira, te sprema opći ustanak. Posebno je bilo teško narodu Bosanske Krajine. Vijest da je zaratila Rusija dala im je veliko ohrabrenje, no osim sa vojno nadmoćnijim stranim okupatorom, trebalo se boriti i sa domaćim izdajicama, ustašama i četnicima, kao i protiv oštre zime, gladi i bolesti. Okupator steže obruč, na Kozari je mnogo branitelja-partizana i običnog puka izginulo, no pravda i moral na njihovoj su strani. Uskoro je fašistička ofenziva razbijena