Rezultati pretrage

Opisuje se razvitak seljačkih radnih zadruga u Slavoniji i Baranji. Nakon dolaska kolonista u slavonsku ravnicu, osnivaju se zadruge i započinju s radom. Modernizira se poljoprivredna oprema, organizira rad te grade gospodarske zgrade i silosi. Film završava prikazom godišnje skupštine seljačke radne zadruge u Sesvetskom Kraljevcu. Prikazane su ili se spominju brojne seljačke radne zadruge. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: - preko snimke kolone seljaka natpis: ZEMLJA ONIMA KOJI JE OBRAĐUJU!-1945. agrarnom reformom dodijeljena je zemlja seoskoj sirotinji; iz Zagorja, Like i Dalmacije kolonisti kreću u ravnicu (seljaci oru; seljaci iz spomenutih krajeva spremaju se na put te putuju kolima i kamionima do vlaka; useljavaju se u nove domove) - kolonisti iz sela Ivanca u Hrvatskom Zagorju dobili su zemlju u selu Čemincu u Baranji i uklonili međaše (seljaci na polju pokraj đerama, panorama polja)-imena i prezimena ljudi koji su se pridružili zadruzi te količina zemlje i dobara koje su dali zadruzi (seljaci potpisuju pri stupanju u zadrugu) - u Čemincu, Hrastovcu, Jagodnjaku, Kozarcu stvorene prve seljačke radne zadruge (skup prilikom osnivanja jedne zadruge)-seljačka radna zadruga "Tito" u Hrastovcu počinje rad u teškim uvjetima bez mnogo alata i stoke (kola, seljaci s motikama, plugovima) - država pomaže (traktori i seljaci u radu; ploče s natpisima raznih seljačkih zadruga: SELJAČKA RADNA ZADRUGA S. O. O. „MATIJA GUBEC“ KRIŽEVCI; SELJAČKA RADNA ZADRUGA BRATSTVO I JEDINSTVO; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „RADE ŽIGIĆ“ ĆEMINAC; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „KARLO MRAZOVIĆ“ KOZARAC) - preko snimke seljaka i mašina u polju natpisi: U N.R. HRVATSKOJ: 1945.: 14 SELJAČKIH RADNIH ZADRUGA SA 1570 ČLANOVA; 1948.: 246 ZADRUGA SA 23.988 ČLANOVA - nova organizacija: brigade, trudodani, radne knjižice (seljaci u uredu s radnim knjižicama ispod Titove slike) - u zadruzi „Matija Gubec“ u Križevcima žene djecu ostavljaju u vrtiću ("obdaništu") dok rade (seljanka vodi djecu u vrtić, djeca u vrtiću; žene rade na polju i pjevaju pjesmu o radu) - stara vremena kad su se na sajmovima prodavali čobani čordaši i nova vremena (seljak Andrija Lukačević s ovcama) - žetva u zadruzi "Partizansko bratstvo" u Hrastovcu (klasje, seljaci premeću žito u ruci, seljaci na seoskim mašinama, brigadiri raspoređuju seljake, odlazak na polje, podmazivanje traktora, oštrenje kose, kosidba, skupljanje snopova žita) - za vrijeme žetve sprema se nevrijeme i zato se užurbano radi – uspjeh kolektiva; vrijeme se razvedrava (skupljanje sijena, kola voze sijeno; pokošeno polje sa snopovima) - izgradnja zadružnih ekonomskih dvorišta s peradnjacima, spremištima hrane i silosima; zadruga u Čemincu gradi staju za krupnu stoku (seljaci rade na gradilištu; berba grožđa) - osniva se zadruga "Nikola Slatković" u Laduču (seoska zabava u toj zadruzi) - godišnja skupština u zadruzi "Vlado Bakarić" u Sesvetskom Kraljevcu (snimka govora nekog člana zadruge na skupštini o radnim uspjesima zadruge i budućim planovima; novoizgrađene gospodarske zgrade i silosi u zadruzi, stoka).

Ljepote Jadrana te turistički, gospodarski i svakodnevni život jadranskih mjesta. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - prirodne ljepote Jadrana - jadranska mjesta i njihove kulturne znamenitosti - poljoprivredne i ribarske radne zadruge - hoteli, kupališta, radnička odmarališta Slikovni dio: - obala Jadrana, more, valovi, krš, grebeni - djeca se kupaju, igraju, hrane koze, velika gajeta - Opatija (panorama, zgrade, hotel Palace Bellevue, jedrilice) - luka (iskrcavanje tereta s broda) - Split (katedrala sv. Duje, riva, sjeverna strana zidina Dioklecijanove palače, Bačvice – kupanje, kupališni kompleks, gondole) - Makarska (panorama, plaža) - Hvar (panorame, kupalište, Gradska loža, ribarska radna zadruga – ribarenje, jedan od Paklinskih otoka na kojem živi jedino šjora Mande, seoska radna zadruga – berba grožđa, gnječenje grožđa) - sportsko jedrenje (jedrilice), radničko odmaralište - Trogir (katedrala sv. Lovre, kula Kamerlengo) - Dubrovnik (panorama, Vrata od Pila, narodna nošnja, Onofrijeva česma, crkva samostana Male braće, Kneževa palača, franjevački samostan) - sportski ribolov (lovac s automatskim ostima, podvodni snimak lovca) - Konavle (selo, razne narodne nošnje – udate i neudate djevojke, djevojka veze) - Boka kotorska (panorame, otok Sv. Juraj, cesta do zaljeva) - ostala Crna gora (maslinici, berba naranača, ribolov - koće, Sv. Stefan, Budva, Ulcinj) Ključne riječi: Jadran, more, turizam, zadruge, vinogradarstvo, ribolov, sportski ribolov, jedrenje, Opatija, Split, Makarska, Hvar, Trogir, Dubrovnik, Konavle, Boka kotorska, Crna Gora

Opisuje se politička povijest Dubrovnika te povijest njegove arhitekture, slikarstva, književnosti i znanosti do nestanka Dubrovačke republike. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: nastanak Dubrovnika; ukratko o političkom statusu Dubrovnika kroz stoljeća i političkom ustroju; opis arhitekture Dubrovnika (Franjevačka crkva, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara, Orlandov stup, Knežev dvor itd.) i spomen njenih graditelja; dubrovačka renesansna slikarska škola (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić); dubrovačka književnost (Marin Držić, Ivan Gundulić, Cvijeta Zuzorić); dubrovačka znanost (Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Petar Lukarević); Napoleonovo osvajanje Dubrovnika; konačno ostvarenje slobode. Slikovni dio: dubrovačke zidine; dubrovačke ulice; Onofrijeva česma; Franjevačka crkva (detalji eksterijera); Orlandov stup, Palača Sponza, katedrala, Mala česma (eksterijer); zvonik Gradskog tornja, „zelenci“; Knežev dvor (eksterijer, kapiteli, interijer); ključevi grada, stare povelje, ugovori, makete i slike brodova; kip sv. Vlaha; umjetničke slike (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić itd.); Franjevački samostan, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara; knjižnica starih knjiga, prvotisci i rukopisi djela dubrovačkih književnika, portreti umjetnika i znanstvenika; ljetnikovac Petra Sorkočevića (eksterijer, detalji arhitekture); Arboretrum Trsteno; Napoleonovo osvajanje (umjetničke slike, dokumenti); panorama Dubrovnika, Lovrijenac. Ključne riječi: Dubrovnik, povijest općenito, arhitektura, likovna umjetnost, jadran, crkva i religija