Rezultati pretrage

Prikazuje se nalet vjetra bure u malenom primorskom mjestu na Kvarneru, u Hrvatskom primorju, te njen utjecaj na svakodnevni život. Također, opisuje se nostalgija umirovljenih pomoraca za prošlošću. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: poetskim riječima opisuje se snaga bure; opisuju se razgovori i sanjarenja lokalnih staraca o slavnim danima dok su bili pomorci, maštanje dječaka o dalekim krajevima i zabrinuto čekanje jedne žene; opisuje se zaštita privezanih brodova od nevremena; dijelovi pjesama Drage Gervaisa, npr. pjesma „Nonići stari“ („va Biskaje, moj dragi, sto je tancalo vragi“). Slikovni dio: maleno kvarnersko mjesto: panorama, luka, ulice, verande; privezani brodovi, čamci i gajete (dan i noć, detalji brodova); mještani, djeca; bura nosi prašinu po ulicama (noć); priroda: olujno more (dan i noć), stijene, drveće i raslinje na vjetru (dan i noć), galebovi; papiga u kavezu; svjetionik (detalj žarulje); isplovljavanje; obješeni brodovi. Ključne riječi: vjetar, oluja, Jadran, pomorstvo, Hrvatsko primorje

U dalmatinskom gradiću, djevojka radi kao sluškinja kod mjesnog plemića. Jedne noći, čitavo je susjedstvo vidjelo kako je «goli čovik» skočio s njezina prozora. Iste noći plemić umire. Sluškinja rađa dijete, no nitko ne zna tko mu je otac. Mjesni učitelj, koji živi u toj kući, zaljubljuje se u djevojku. Ona se odlučuje udati za njega i otkriti mu tajnu o «golom čoviku»…

Kasne 1943. godine njemačke jedinice napreduju ka dalmatinskoj obali. Mnogi ljudi su prisiljeni napustiti svoje domove i potražiti utočište na jedinom oslobođenom otoku Visu. U konvoju od nekoliko bracera je i brodica kapetana Mikule «velikog» i njegova unuka Mikule «malog». Njihov se motor pokvari, pa su primorani čamcem svratiti na obližnji otok, koji su zauzeli Nijemci, i potražiti nove dijelove motora kod tamošnjih ljudi. Na nesreću, Nijemci su u potrazi za engleskim padobrancem, pa su tako naišli na djeda Mikulu i uhitili ga. Mikulu «malog» i njegova dva mala prijatelja s brodice čekala je opasna avantura u kojoj će spasiti djeda s vješala, ukrasti potrebne dijelove motora s njemačkog broda i uspješno dovesti brod s ljudima i engleskim pilotom do Visa. Na nesreću, djed je, odvlačeći Nijemcima pažnju od broda, hrabro poginuo.

Dječak Ranko, iz jednog malog sela u Lici, u šumi pronalazi ozlijeđenog njemačkog ovčara zaostalog iz rata. Brižljivo mu je previo rane i nazvao ga Hund, prema natpisu «MILITÄR HUND» koji je visio o njegovom vratu. No Hund se plaši ljudi, te ostaje u svom šumskom skrovištu. Nedugo zatim, tor s ovcama u kojem se našao i Ranko napao je vuk samotnjak. Seljaci su pokraj onesviještenog momka pronašli psa Žućka na izmaku snaga i zaklanog vuka. No, tek što se oporavio, momak je u blizini tog okršaja pronašao i Hundove krvave tragove, te je shvatio da ga je, u stvari, on spasio. Ponovno ga nalazi u šumi i od tada postaju nerazdvojni prijatelji. Uslijed nesporazuma, međutim, seljaci su za Hundom pokrenuli hajku u kojoj je nesretnim slućajem ustrijeljen Ranko jer je trčao šumom kako bi zaštitio svog četveronožnog prijatelja. Srećom, doktor je stigao na vrijeme, a tek osviještenog dječaka silno je obradovao hrabri pas koji se neočekivano pojavio na pragu njegovih kućnih vrata.

Jednostavni, veseli mladić iz malenog dalmatinskog mjesta Mrdulja odlazi u München uvjeren da će u tom svitu uspjeti dobro unovčiti svoj šarm, i nauživati se lijepih djevojaka. Svit ga, međutim, brzo prizemljuje i on se vraća svome kraju i djevojci kojima se tek sada može istinski i punim srcem predati.

Plakat je u boji. Dominira plava u više nijansi. Na plakatu je nacrtan brod sa jugoslavenskom zastavom. Na brodu je nacrtano tijelo lika kojemu je glava u tehnici kolaža nadodana. U istoj tehnici su prikazana dva ženska lika koja stoje i mašu brodu. U gornjem dijelu plakata je naslov filma i imena glavnih glumaca. Unutar nacrtanog broda nalazi se ime redatelja filma.

U jesen 1943. godine, nakon talijanske kapitulacije, njemačke jedinice iskrcaju se na dalmatinskoj obali, a pred njima mnogi stanovnici utočište potraže na partizanskom teritoriju, otoku Visu. U konvoju od nekoliko bracera je i brodica kapetana Mikule i njegova unuka Mikule. Njihov se motor pokvari, pa se moraju zaustaviti na otoku koji su zauzeli Nijemci, kako bi nabavili novi dio za motor. Mikula Veliki zatraži pomoć od mještana, ali ga Nijemci uhvate. Mikula Mali zajedno s djecom s brodice mora se snaći u opasnoj situaciji…

KRATKI SADRŽAJ: Djevojčica traži svoj izgubljeni sapun. Sapun je sve tanji, jer prelazi iz ruke u ruku. U potrazi joj se pridružuju bivši korisnici sapuna. Sapun nađu kod dječaka koji je od njegove sapunice napravio mjehuriće. SADRŽAJ: Djevojčica (Marina Glaser) dobije od nepoznatog darivatelja sapun, s kojim na svojoj terasi opere svoju lutku bebe. Sapun joj sklizne niz oluk i završi u rukama starca (Mladen Šerment) koji se s njim posluži. Nakon njega sapun dođe u ruke skitnice (Ljudevit Galić?). Tužna djevojčica, skupa sa starcem i građanima koji su čekali gradski autobus na stanici na kojoj je skitnica našao sapun (Boris Festini – intelektualac, Zlatko Madunić i Mate Ergović – radnici, Eta Bartolazzi - gospođa) krenu u potragu za sapunom. Dođu u „Maloprodaju rabljenih artikala i višaka“, gdje je skitnica predao sapun. Među gomilom starudije traže sapun, ali njega je sa sobom odnio jedan radnik (Stevo Vujatović). Skupini se pridruži vlasnik Maloprodaje i oni odu do radnika koji je putujući biciklom do kuće izgubio sapun. Sapun se našao u rukama pralja na rijeci, a nakon toga u rukama dječaka. Skupina, kojoj su se pridružili radnik, pralje i osamljeni građanin koji se sunčao uz rijeku (Boris Buzančić), slijedeći dječakova psa dođu do dvorišta kuće u kojoj živi djevojčica. Tamo djevojka otkrije dječaka koji je od sapunice počeo raditi mjehuriće i sretna mu se pridruži. Razdragani građani, obavivši posao, odu gradskim autobusom. LOKACIJE: - kuće, dvorišta i ulice grada Zagreba, nasip rijeke Save KLJUČNE RIJEČI: - higijena, Zagreb, Sava

Njemački ovčar, zaostao iz rata, pomalo je podivljao živeći sam u planini. To je lički kraj s vukovima koji nerijetko seljanima napadaju ovce. Dječak Ranko uspije se sprijateljiti s divljim psom kojeg, po natpisu s medaljice na ogrlici, naziva Hund. Ostali seljani međutim za Hunda misle da je vuk te organiziraju na njega hajku...

Prikazuje se nalet vjetra bure u malenom primorskom mjestu na Kvarneru, u Hrvatskom primorju, te njen utjecaj na svakodnevni život. također, opisuje se nostalgija umirovljenih pomoraca za prošlošću.

Ive, mladić iz dalmatinskog mjestašca, zabavljač i zavodnik strankinja ljeti, odlazi na jesen u Njemačku nadajući se lakoj zaradi i bezbrižnom životu. No njegova ljetna njemačka poznanica u njemu ne vidi mnogo više od simpatičnog provincijalca pa se je Ive prisiljen prihvatiti posla na gradilištu na kojem su angažirani radnici iz Jugoslaviji. Ubrzo shvati da je to pretežak kruh za njega...

Neposredno pred Drugi svjetski rat, u jednom dalmatinskom gradiću, živi uvijek nasmijana ljepotica Katina za kojom svi muškarci uzdišu. Sluškinja je starog plemića koji svake noći škripi krevetom znajući dobro da se to na ulici čuje, i da mu drugi zavide jer misle da uživa sa krasnom sluškinjom. Jedne noći, međutim, čitavo je susjedstvo vidjelo kako je «goli čovik» skočio s njezina prozora. Iste te noći plemić je umro. Rat je završio. Sluškinja je, u međuvremenu, rodila dijete, no nitko ne zna tko mu je otac, pa su razne teorije o «golom čoviku» nepresušna tema mještana. Katina je u crnini i rijetko kad vesela. U njenu kuću useli mjesni učitelj Špiro, koji se vratio iz rata kao partizan. Godinama je bio zaljubljen u nju, a njeno dijete nije ni sada promijenilo njegove osjećaje. Štoviše, prema njemu se odnosi kao prema vlastitom sinu. Jednog dana konačno joj je razotkrio svoje srce, a nakon nešto vremena i ona je njemu otkrila tajnu o «golom čoviku», ocu dječaka. Bio je to kapetan koji je poginuo u ratu. Nikome do tada to nije rekla jer «ljudi od svega naprave ruglo» i sada, kada zajedno napuštaju mjesto, ta škakljiva zagonetka ostat će i dalje neriješenom.

Prikaz izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održane 1951. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Većina izložaka kopije su originala. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: borba za uvođenje slavenskih jezika u bogoslužje, reljefi, bizantski utjecaji na umjetnost, utjecaj romanike, freske (oslobađanje od bizantskih utjecaja, neohelenistički elementi, najava renesanse - perspektiva, prodor svjetovnih motiva), bogumili, proganjanje bogumila, bogumilska umjetnost, zidno slikarstvo Slovenije. Slikovni dio: ulaz na izložbu (ulaz Umjetničkog paviljona); organizirana grupa sa stručnim vodstvom razgleda izložbu; kameni reljefi i zapisi u kamenu imena hrvatskih vladara (Branimir itd.); Bašćanska ploča; stup na kojem je pop Sedeh umoren, prema kronici; reljef sv. Marije iz biskupije kraj Knina; plutej iz crkve Sv. Nedjeljica (narator krivo kaže da je iz Sv. Donata); freske iz crkve Sv. Mihaela u Stonu i crkve sv. Marije u Zadru; minijature iz glagolskog misala kneza Hrvoja i evanđelja kneza Miroslava; drvorez majstora Buvine s vrata splitske katedrale; portal Bogorodičine crkve u Studenici; portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji); dva portala crkve u Dečanima fra Vite iz Kotora; freske iz Srbije, Makedonije, Kosova...: Smrt Bogorodice, freske iz Mileševe, Oplakivanje Krista, Sv. Trifun, Sv. Pantelejmon, kralj Vladislav, freska iz Psače, Sv. Vlasi i plač Rahile nad nevinom djecom iz Markova manastira, Posljednja večera iz Pedskog (?) manastira, Rođenje Kristovo iz Sopočana, freska iz Nereza, freska anđela iz Mileševe, Pokop Venecijanke Ane Dandolo, Smrt Bogorodice majstora iz Sopočana, freske iz Dečana i Leskova sa svjetovnim motivima; bogumilski spomenici (stečci - nadgrobni spomenici, plitki reljefi, natpisi u kamenu); freska Poklonstva kraljeva iz Crngroba, freska istog motiva Vincenta iz Kastva, freska Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Ključne riječi: likovna umjetnost, kiparstvo, povijest općenito, srednji vijek, Zagreb - Umjetnički paviljon, crkva i religija.

Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve. Veći dio aktivnosti oni obavljaju na čamcima. Prikazuje se ribolov, lov na patke, " žabarenje" (lovljenje žaba), skupljanje šaša, vuča čamca, „jendečenje“ (kopanje kanala), vjenčanje, sprovod... U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ljudi se voze lađama i čamcima na vesla, zvanim trupice (ili trupe), kroz šaš po močvarnoj delti Neretve (čuje se vokalna izvedba pjesme „Ja se konja bojim“). Ulaze čamcima u selo Vid, koje se nalazi usred močvare. U selu starice i djevojčice od močvarne trske pletu sture (pletivo od trske). Ljudi raznose trsku. Vidimo magarca i kraj njega reljef u kamenu - arheološki ostatak iz rimskog grada Narone. Djevojka pere rublje uz vodu na kamenoj ploči s rimskim natpisom. Ljudi u trupicama prolaze kraj bogumilskog stećka. Volovi plivaju. Čovjek u trupici lovi ribu. Udarcima vesla je tjera u mrežu u plićaku. Zove djecu, koja se kupaju, da mu pomognu i oni počnu tjerati ribu u mrežu. Žene skupljaju šaš (čuje se ženska vokalna izvedba tradicionalne pjesme) i trupicama ga prevoze.Radnici jendeče, odnosno, lopatama (badilj - lopata ravnog završetka) kopaju kanale da bi iskopanom zemljom izdigli razinu terena i time stvorili plodno tlo u močvari. Žene s obale konopcima vuku čamce natovarene grožđem i ostalim voćem, a muškarci kormilare čamcima. Kad naiđe riječni brod, žene pridržavaju čamce da ih valovi ne prevrnu. Dok to rade, jedan mladić pokušava primiti djevojku za ruku, ali ona ju izmiče. Ženska ruka primi mušku. Vidimo da ruke pripadaju vjenčanom paru. Svadbena povorka ide lađama i trupicama po močvari i kroz selo (pjesma, harmonikaš, potcikivanje, pucanj iz puške, zastava, djeca bacaju latice). Ljudi noću u močvari love žabe uz pomoć svjetiljke na trupici. Žabe rukama stavljaju u vreću. U zoru (ili sumrak?) lovac na močvarne ptice drvenom piskom imitira glasanje ptica. Puškom, na kojoj je svjetiljka, puca. Ptica pada i pas je odnosi.Kroz močvaru prolazi pogrebna povorka trupica (žene u crnim velovima, muškarci s kišnim kabanicama, lijes). Dok prolaze kraj radilišta, bageri i buldožeri, koji kopaju deltu Neretve, prestanu s radom da bi odali počast umrlome. Nakon što pogrebna povorka prođe, oni nastave s radom. Lokacije: selo Vid, močvarna dolina Neretve.

Šaljivi prikaz turističke sezone u primorskom mjestu Korčula, s naglaskom na ljubavne avanture s turistkinjama i načine izvlačenja novaca iz džepova turista. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: narator šaljivo govori o pustim jesenskim i živim ljetnim danima, o iznajmljivanju soba turistima, o lokalnim momcima koji ljeti zaborave domaće cure i zavode strankinje, o turističkom fotografiranju s magarcem itd. Slikovni dio: grad Korčula (pristanište, putnički brod, ulice, kiša, noć, škure, zvonik, Loža, stube Gradskih vrata, stube pokraj Lože, kupalište, kuće – interijer i eksterijer, terasa kafića, plesnjak); ljubavni sastanak (Loža); dočekivanje i ispraćaj turista na putničkom brodu; fotografiranje turista s magarcem; zavođenje turistkinja na plaži, na plesnjaku; iznajmljivanje soba Ključne riječi: turizam, Jadran, magarac, kupalište, Korčula