Rezultati pretrage

Prikazuje se nalet vjetra bure u malenom primorskom mjestu na Kvarneru, u Hrvatskom primorju, te njen utjecaj na svakodnevni život. Također, opisuje se nostalgija umirovljenih pomoraca za prošlošću. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: poetskim riječima opisuje se snaga bure; opisuju se razgovori i sanjarenja lokalnih staraca o slavnim danima dok su bili pomorci, maštanje dječaka o dalekim krajevima i zabrinuto čekanje jedne žene; opisuje se zaštita privezanih brodova od nevremena; dijelovi pjesama Drage Gervaisa, npr. pjesma „Nonići stari“ („va Biskaje, moj dragi, sto je tancalo vragi“). Slikovni dio: maleno kvarnersko mjesto: panorama, luka, ulice, verande; privezani brodovi, čamci i gajete (dan i noć, detalji brodova); mještani, djeca; bura nosi prašinu po ulicama (noć); priroda: olujno more (dan i noć), stijene, drveće i raslinje na vjetru (dan i noć), galebovi; papiga u kavezu; svjetionik (detalj žarulje); isplovljavanje; obješeni brodovi. Ključne riječi: vjetar, oluja, Jadran, pomorstvo, Hrvatsko primorje

KRATKI SADRŽAJ: Djevojčica traži svoj izgubljeni sapun. Sapun je sve tanji, jer prelazi iz ruke u ruku. U potrazi joj se pridružuju bivši korisnici sapuna. Sapun nađu kod dječaka koji je od njegove sapunice napravio mjehuriće. SADRŽAJ: Djevojčica (Marina Glaser) dobije od nepoznatog darivatelja sapun, s kojim na svojoj terasi opere svoju lutku bebe. Sapun joj sklizne niz oluk i završi u rukama starca (Mladen Šerment) koji se s njim posluži. Nakon njega sapun dođe u ruke skitnice (Ljudevit Galić?). Tužna djevojčica, skupa sa starcem i građanima koji su čekali gradski autobus na stanici na kojoj je skitnica našao sapun (Boris Festini – intelektualac, Zlatko Madunić i Mate Ergović – radnici, Eta Bartolazzi - gospođa) krenu u potragu za sapunom. Dođu u „Maloprodaju rabljenih artikala i višaka“, gdje je skitnica predao sapun. Među gomilom starudije traže sapun, ali njega je sa sobom odnio jedan radnik (Stevo Vujatović). Skupini se pridruži vlasnik Maloprodaje i oni odu do radnika koji je putujući biciklom do kuće izgubio sapun. Sapun se našao u rukama pralja na rijeci, a nakon toga u rukama dječaka. Skupina, kojoj su se pridružili radnik, pralje i osamljeni građanin koji se sunčao uz rijeku (Boris Buzančić), slijedeći dječakova psa dođu do dvorišta kuće u kojoj živi djevojčica. Tamo djevojka otkrije dječaka koji je od sapunice počeo raditi mjehuriće i sretna mu se pridruži. Razdragani građani, obavivši posao, odu gradskim autobusom. LOKACIJE: - kuće, dvorišta i ulice grada Zagreba, nasip rijeke Save KLJUČNE RIJEČI: - higijena, Zagreb, Sava

Prikaz izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održane 1951. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Većina izložaka kopije su originala. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: borba za uvođenje slavenskih jezika u bogoslužje, reljefi, bizantski utjecaji na umjetnost, utjecaj romanike, freske (oslobađanje od bizantskih utjecaja, neohelenistički elementi, najava renesanse - perspektiva, prodor svjetovnih motiva), bogumili, proganjanje bogumila, bogumilska umjetnost, zidno slikarstvo Slovenije. Slikovni dio: ulaz na izložbu (ulaz Umjetničkog paviljona); organizirana grupa sa stručnim vodstvom razgleda izložbu; kameni reljefi i zapisi u kamenu imena hrvatskih vladara (Branimir itd.); Bašćanska ploča; stup na kojem je pop Sedeh umoren, prema kronici; reljef sv. Marije iz biskupije kraj Knina; plutej iz crkve Sv. Nedjeljica (narator krivo kaže da je iz Sv. Donata); freske iz crkve Sv. Mihaela u Stonu i crkve sv. Marije u Zadru; minijature iz glagolskog misala kneza Hrvoja i evanđelja kneza Miroslava; drvorez majstora Buvine s vrata splitske katedrale; portal Bogorodičine crkve u Studenici; portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji); dva portala crkve u Dečanima fra Vite iz Kotora; freske iz Srbije, Makedonije, Kosova...: Smrt Bogorodice, freske iz Mileševe, Oplakivanje Krista, Sv. Trifun, Sv. Pantelejmon, kralj Vladislav, freska iz Psače, Sv. Vlasi i plač Rahile nad nevinom djecom iz Markova manastira, Posljednja večera iz Pedskog (?) manastira, Rođenje Kristovo iz Sopočana, freska iz Nereza, freska anđela iz Mileševe, Pokop Venecijanke Ane Dandolo, Smrt Bogorodice majstora iz Sopočana, freske iz Dečana i Leskova sa svjetovnim motivima; bogumilski spomenici (stečci - nadgrobni spomenici, plitki reljefi, natpisi u kamenu); freska Poklonstva kraljeva iz Crngroba, freska istog motiva Vincenta iz Kastva, freska Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Ključne riječi: likovna umjetnost, kiparstvo, povijest općenito, srednji vijek, Zagreb - Umjetnički paviljon, crkva i religija.

Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve. Veći dio aktivnosti oni obavljaju na čamcima. Prikazuje se ribolov, lov na patke, " žabarenje" (lovljenje žaba), skupljanje šaša, vuča čamca, „jendečenje“ (kopanje kanala), vjenčanje, sprovod... U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ljudi se voze lađama i čamcima na vesla, zvanim trupice (ili trupe), kroz šaš po močvarnoj delti Neretve (čuje se vokalna izvedba pjesme „Ja se konja bojim“). Ulaze čamcima u selo Vid, koje se nalazi usred močvare. U selu starice i djevojčice od močvarne trske pletu sture (pletivo od trske). Ljudi raznose trsku. Vidimo magarca i kraj njega reljef u kamenu - arheološki ostatak iz rimskog grada Narone. Djevojka pere rublje uz vodu na kamenoj ploči s rimskim natpisom. Ljudi u trupicama prolaze kraj bogumilskog stećka. Volovi plivaju. Čovjek u trupici lovi ribu. Udarcima vesla je tjera u mrežu u plićaku. Zove djecu, koja se kupaju, da mu pomognu i oni počnu tjerati ribu u mrežu. Žene skupljaju šaš (čuje se ženska vokalna izvedba tradicionalne pjesme) i trupicama ga prevoze.Radnici jendeče, odnosno, lopatama (badilj - lopata ravnog završetka) kopaju kanale da bi iskopanom zemljom izdigli razinu terena i time stvorili plodno tlo u močvari. Žene s obale konopcima vuku čamce natovarene grožđem i ostalim voćem, a muškarci kormilare čamcima. Kad naiđe riječni brod, žene pridržavaju čamce da ih valovi ne prevrnu. Dok to rade, jedan mladić pokušava primiti djevojku za ruku, ali ona ju izmiče. Ženska ruka primi mušku. Vidimo da ruke pripadaju vjenčanom paru. Svadbena povorka ide lađama i trupicama po močvari i kroz selo (pjesma, harmonikaš, potcikivanje, pucanj iz puške, zastava, djeca bacaju latice). Ljudi noću u močvari love žabe uz pomoć svjetiljke na trupici. Žabe rukama stavljaju u vreću. U zoru (ili sumrak?) lovac na močvarne ptice drvenom piskom imitira glasanje ptica. Puškom, na kojoj je svjetiljka, puca. Ptica pada i pas je odnosi.Kroz močvaru prolazi pogrebna povorka trupica (žene u crnim velovima, muškarci s kišnim kabanicama, lijes). Dok prolaze kraj radilišta, bageri i buldožeri, koji kopaju deltu Neretve, prestanu s radom da bi odali počast umrlome. Nakon što pogrebna povorka prođe, oni nastave s radom. Lokacije: selo Vid, močvarna dolina Neretve.

Šaljivi prikaz turističke sezone u primorskom mjestu Korčula, s naglaskom na ljubavne avanture s turistkinjama i načine izvlačenja novaca iz džepova turista. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: narator šaljivo govori o pustim jesenskim i živim ljetnim danima, o iznajmljivanju soba turistima, o lokalnim momcima koji ljeti zaborave domaće cure i zavode strankinje, o turističkom fotografiranju s magarcem itd. Slikovni dio: grad Korčula (pristanište, putnički brod, ulice, kiša, noć, škure, zvonik, Loža, stube Gradskih vrata, stube pokraj Lože, kupalište, kuće – interijer i eksterijer, terasa kafića, plesnjak); ljubavni sastanak (Loža); dočekivanje i ispraćaj turista na putničkom brodu; fotografiranje turista s magarcem; zavođenje turistkinja na plaži, na plesnjaku; iznajmljivanje soba Ključne riječi: turizam, Jadran, magarac, kupalište, Korčula