Rezultati pretrage

U subotu 11. travnja 1936. velika premijera napetog i odličnog velefilma iz visokog engleskog društva IDEALAN SUPRUG prema istoimenom, uspješnom kazališnom komadu engleskog pisca Oskara Wildea U glavnim ulogama: Carl Ludwig Diel, ljubimac publike, otmjen u ulozi idealnog supruga Lord Chilterna, Sybille Schmitz, u velikoj, njezinoj do sada najboljoj ulozi opasne rivalke Glorie Cheveley, Brigitte Helm savršena u svojoj jedinoj ulozi ove sezone – žene idealnog supruga Lady Chiltern. U ostalim ulogama: Annie Markart, Georg Aleksander Režija: Herbert Selpin - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija: Ein idealer Gatte, 1935.

Metropol kino, Bjelovar. U srijedu 1.05.1939. prikazuje film muzike, plesa, komike sa neobuzdanom, temperamentnom madjaricom Marika Rokk u veselom muzičkom velefilmu KARUSSELL U glavnim ulogama: Marika Rokk, Georg Alexandar, Paul Henckels Film koji će Vas razveseliti i oduševiti plesom, pjevanjem i već davno očekivano simpatičnim starom filmskog platna. - vidi pod Gentleman provalnik, zbirka prospekti do 1945.

LADY HAMILTON Lica: Georg, princ Walesa – Georg Alexander; Sir William Hamilton – Werner Kraus; Greville – Anton Pointner; Romney – Theodor Loos; Miss Arabella Kelly – Gertrud Welcker; Jane Middleton – Kate Waldeck; Dr. Graham – Hugo Doblin; Sir John Willst Pains, - Heinrich George; Horatie Nelson – Conrad Veidt; Tom Kid – Louis Ralph; Emma Lyon – Liane haid; Mati – Claire Krona dio I. SA DNA ŽIVOTA Ema Lyon bila je vrlo lijepa, no, u djetinjstvu svojem, nije imala sreće. Otac joj je bio drvosjeća, no jednom ga oboreno drvo dohvati i na mjestu ubije. Mati se s njome gorko patila, ali gdje ima nesreće, i sreća se javi, pa tako i mati nenadano dobije malo nasljedstvo. Kćer je svoju voljela, pa, kako je željela, da joj osigura lijepu budućnost, odluči se, da je dade u zavod za obrazovanje otmjenih djevojaka. Vlasnik zavoda Barker za dobru plaću primi je i uvede među otmjene djevojke, koje su se tu vaspitavale. No Emi ni ovdje nijesu ruže procvjetale, te u zavodu nije mogla dugo izdržati. Emu su sad čekali crni dani, pa se primila, da pazi tuđu djecu, samo hljebom da se ishrani. Više nije računala na svoju ljepotu, pa ipak ljepota njezina dade drugi pravac njezinom životu. Slavni slikar Romney, u društvu Miss Arabelle Kelly, putovao je po waleskoj obali, pa je viđeo djevojnu vanredne ljepote. Tada se Emi javila zvijezda sreće. Pozvaše ju u London. U London ju je otpratio vjerni drug iz djetinjstva Tom Kidd, a smjestila se kod Miss Kelly. Ali ni tu ne ostade, jer, kako je bila vrlo lijepa, htjedoše je predvesti walskom princu Đorđu. Pobjegla je odmah, pa je, pod zaštitom svog vjernog prijatelja Toma Kida našla novo sklonište. Ni tu nije imala mira od muške nasrtljivosti. Neki mornarski kapetan John Willet Paine bješe na nju oko bacio, i htjede ju pošto poto da zadobije. Zato silom zatvori Toma, kako bi Ema ostala bez zaštite u vrevi velikoga i nepoznatog joj grada. Ema preklinjaše Johna, da Toma pusti iz zatvora, ali nije pomoglo. Da djevojka ne postane žrtva pohlepnog oficira, skoči Tom u more, da se plivanjem spase. Ali ga na bijegu uhvatiše i išibaše do krvi, a Ema, ne mogući izdržati taj strašni prizor, baci se pred kapetana na koljena. Vrijeme prolazi, a Ema trpi glad bludeći noću po prljavim londonskim ulicama. Dr. Graham, mađioničar, za koga se zanimaju visoki krugovi, izvuče je sa dna života i primi ju k sebi, da prestavlja boginju ljepote i gracije. Tako Ema postane boginja ljepote u "Hramu zdravlja" dra. Grahma, pa cio London nagrnu, da se divi istinskoj ljepoti. Tu se opet sastane sa slavnim slikarom Romneyom, koji ju uzme u svoj slikarski atelier, da mu bude model za slikanje ženskih ljepota. Tako je među ostalim, bila model za slavnu sliku grčke boginje Kirke. Greville, jedan od prijatelja slikara Romneya, divio se ovoj slici, pa je navaljivao na slikara Romneya, da mu kaže, ko je bio model za tu sliku. Tada kucnu čas osvete. Greville je bio vjerenik Jane Middletonove, Emine drugarice u zavodu za obrazovanje gospodskih djevojaka, koja ju je najpakosnije vrijeđala, i sada će joj se guščarka i kći drvosjeće osvetiti. Greville se strašno zaljubi u Emu, pa, na njezin zahtjev, prekine sa Janom. Suncem obasjani srećni život nije dugo trajao. Greville pade u dugove i teške ga brige dovedoše do očajnog koraka. U to baš dođe vijest, da Grevillov stric Lord Hamilton, engleski poslanik u Napulju, dolazi u London, pa Greville odluči, da Emu gurne u njegov naručaj. Ema se opirala, ali morade popustiti. Lordu Hamiltonu se Ema tako svidjela, da je bio spreman na svaku žrtvu, pa i da lijepu Emu uzme za ženu. I tako Ema postade lordovica –Lady Hamilton. - Olimp kino, 25.04.1922., vidi zbirka Stakić dio II. POSLJEDNJA LJUBAV LORDA NELSONA Ema Lyon postigla je, što je željela: postala je Lady. Sa svojim mužem lordom Hamiltonom dolazi iz Londona u Napulj, gdje je on već izranije poslanik. Lijepu ženu na napuljskome dvoru sjajno primiše. Samo je kraljica u dnu duše bila nepovjerljiva, a i kraljevo povjerenje ne zadobije. Naskoro iza njihova dolaska u Napulj, javi se britanska flota, pod zapovjedništvom Nelsona, koji je progonio francusku flotu, i htio je uništiti. Trebalo mu je, da se privremeno skloni u jedno pristanište, da može brodove dovesti u red za morsku bitku. Francuska je bila protivna, da se Nelsonu ustupi luka, ali Ema lijepim i slatkim riječima izradi dozvolu od kralja Ferdinanda. Pošto je Nelson flotu u red stavio, otisne se na more, da potraži frncusku flotu, i kod Abukira, gdje se s njom sukobi, izvojeva jednu od najslavnijih pobjeda na moru. U Napulju se burno slavi pobjeda nad Francuskom, za koju se držalo prije da je nepobjediva. Nelson je postao junak dana, pa prolazi kroz mase naroda, koji mu oduševljeno kliče, i hita lady Hamiltonovoj, da joj se baci pred noge, jer zna, da njoj ima da zahvali tu slavnu pobjedu. Kralj Ferdinand priredi veliku svečanost u počat Nelsonu. Lady Hamilton uzbuđena ovenčava lorda Nelsona pobjednika kod Abukira, lovorovim vjencem, a lord Hamilton vrti se oko pobjednika kako bi i njega zračak slave obasjao. Ponosan je, što ga veličaju uz mladu i lijepu ženu i kao vješt diplomata opaža, kako njegova žena ide ispod ruke sa pobjednikom Nelsonom. Poslije toga kao munja iz oblaka stiže vijest, koja je mirni napuljski dvor ošinula kao guja. Revolucija! Revolucija! Francuski kralj Ludvig XVI. šurjak napuljskog kralja Ferdinanda, već je gilotinisan u Parizu, a i kraljica Marija Antoineta, sestra napuljske kraljice Marije Caroline, dijeli sudbinu svoga muža. Napuljski se dvor silno uznemiri, jer talasi revolucije zapljuskaše i sam Napulj. U kraljevskoj je palati dar-mar, na Nelson, pod zaštitom britanske zastave, jedne burne noći prenosi kralja i kraljevsku riznicu u Palermo. U Napulju je sve jače revolucionarno talasanje i revolucionari opsjedaju kraljevski dvor. Pošto se revolucija utišala kralj se vratio u Napulj. Kralj nije imao ni za koga samilosti, pa ni za lorda Hamiltona, pa je radio, da on bude u London opozvan. Crnac je svoju učinio, pa da ide. Lord Hamilton bio je slomljen, i Nelson mu bijaše posljednja nada. No i to bješe nada varava, jer ga ni Nelson nije mogao održati, već se morade vratiti u London. Čemu dakle ova varava igra slijepog miša? Zašto trpjeti Nelsona u ženinoj blizini, kad je iscjeđen limun? Poče žednjeti za osvetom, pa ga put odvede u admiralitet gdje isposlova, da Nelsona otprave na brod Viktorija. Sad se sva mržnja Hamiltonova okrenu na Emu, strahovita mržnja. Rastavio ju je od Nelsona, i znao je, da je najveći njezin bol. I sad dolazi u pitanje ime, koje joj je dao, i njegov novac, koji ona ima da naslijedi. Vidi, da mu se smrt približuje, pa mu se na licu javljaju pakosne, zlurade misli. Nestrpljivo čeka čas osvete. Emu na posljetku isključi iz nasljedstva. Topovi grme, more se talasa, Trafalgar! Nelson se sukobio sa udruženom francusko-španskom flotom i prisilio ih, da prime bitku. Pobjedio je i – poginuo! Kugla ne bira, u koga udara. Tamo leti, kamo je pošlju, pa obori čovjeka, ma se Nelson zvao. Po ulicama manifestuju gomile ljudi. Pobjeda kod Trafalgara – kliču svi, koliko ih grlo nosi. Zvona zvone. Pobjeda. Zvona bruje po cijelom Londonu. Sve nove i nove gomile talasaju se ulicama. Londonski vazduh paraju burne poklici: Pobjeda kod Trafalgara. Ali za tim prođe kroz mase podmukli šaput: Nelson je poginuo. Na uglu ulice stoji sirota žena, grleći dijete u naručju. Nelson je poginuo. Žena strašno vrisnu. Njezino strašno "Ajooj!" srce ja paralo. Gomila za čas zanijemi. Pobjeda, za tim ljudi vikahu dalje. Gomile se talasaju i miješaju i ne obaziru se na zgaženu nesrećnicu. Nelson je poginuo. Pobjeda kod Trafalgara – kliče se iz hiljade i hiljade grla – a život dalje teče … - Olimp kino, 29.04.1922., vidi zbirka Stakić

LJUBOMOR Režija: Karl Grune Osobe: Muž – Werner Krauss; Žena – Lya de Putti; Prijatelj – Georg Alexander. UFA Mladi, lijepi i bogati – žive oni u svom domu kao golub i golubica i zabavljaju se. Odlaze u kazalište. Rado gledaju komade svoga prijatelja, spisatelja. Njegovo najnovije djelo Ljubomor požnjelo je silan uspjeh. Samo gospodin nije bio zadovoljan. Silom je dokazivao prijatelju, da ovako ljubomoran može čovjek da bude samo u teatru. A domalo bje i njihov dom pretvoren u teater. Kako? Gospodin je postao ljubomoran. A gospođa? I ona. Je li ona to skrivila ili on? Ni ona ni on, nego cvijeće, poslano od prijatelja i plavi uvojak koji je indiskretno provirivao iz gospodinovog sata. Gospođa je tražila onu, komu je imao pripadati taj plavi uvojak, a gospodin je bježao za njom, misleći pronaći onoga, tko je poslao cvijeće. I gospođa je pronašla dijete svoga muža, koji joj je zatajio svoj mladenački grijeh, a gospodin, on je pronašao način, kako da se riješi paklene sumnje. Njegovi prsti već su posegli za vratom golubice. U taj tren se pojavio prijatelj, rugajući se obojici i govoreći im: ovako ljubomoran može čovjek da bude samo u teatru. I našlo se jedno važno pismo. I opet se zavolješe. - Balkan kino, 03.03.1926., vidi zbirka Stakić

NJEGOVA PREUZVIŠENOST OD MADAGASKARA Režija: Georg Jakobi Glumci: Eva May, Paul Otto, Georg Alexandar, Julio Falkenstein, Fery Sikla Dva dijela. - Union kino, 01.01.1923., vidi zbirka Stakić

SRETNA SRCA (GLUCKLICHE HERZEN) 100% njemački film. Glazba: Paul Abraham Osobe: Paul Bauman – Hermann Thimig; Clary, njegova žena – Lee Parry; Anny, njegova sekretarica – Magda Schneider; Mr. Brovn, tvorničar – Georg Alexander; Plesačica – Rosi Barsony; Sobarica – Olly Gebauer - 02.10.1933., vidi zbirka prospekti do 1945. i zbirka Stakić

ŠIŠMIŠ 100% njemački tonfilm po opereti od Johana Straussa Režija: Karl Lamač U glavnim ulogama: Adela – Anny Ondra; Rosalinda – Betty Werner; Eisenstein – Georg Alexander; Falke – Oscar Sima; Frank – Hans Junkermann; Princ Orlowsky – Svetislav Petrović; Frosch, tamničar – Karl Ettlinger; Alfred, tenor – Franz Felix U karnevalu dešava se koješta. To je najbolje mogao posvjedočiti bogati advokat Eisenstein, koji se na jednom plesu posvadio sa ženom radi toga, što se nisu mogli sporazumiti, dali će plesati desno ili lijevo. Ženu je otpratio kući, a on je ostao na zabavi, opivši svoga druga Falkea, koji je bio maskiran kao šišmiš, tako da je ovaj na ulici zaspao i bio ruglo cijelom gradu. Falke se je htio na svaki način osvetiti Eisensteinu, što mu uspjeva tim lakše, što je Eisenstein radi smetanja noćnog mira osudjen na zatvor. Kod Eisensteina nalazi se u službi lijepa sobarica Adela, koja je tako vješta, da ju njena gospodarica može vrlo dobro upotrijebiti za upriličivanje ljubavnih sastanaka, sa starim ljubavnikom tenorom Alfredom. Ali Adela ima još i viših aspiracija, pa tako dolazi na ples princa Orlowskoga i bude pretstavljena kao pjevačica. Princu se svidja Adela i njegova naklonost prema njoj već je osigurana. Medjutim u stan Rosalinde provaljuje u zao čas Alfred, jer je direktor kaznione došao da uapsi Eisensteina i da ga odvede u zatvor. Da bi izbjegla nepriliku, Rosalinda ga pretstavlja kao svog muža i Alfred dolazi u zatvor. Sada i Rosalinda ide na ples maskirana kao Madjarica. Njen muž se zaljubljuje u nju. Dugo bi još flirtovao s njom, ali mora u zatvor. Ali u zatvoru se već nalazi jedan Eisenstein. Cijelo društvo dolazi od princa Orlowskog u zatvor, a da situacija bude još zamršenija, dolazi i ministar pravde na inspekciju. Sve se svršava sretno, a to je dakako najglavnije. Sretni su Adela i njen princ i Rosalinda i njen suprug, samo je loše prošao Falke sa svojom osvetom: za njega je na kraju preostala – samo jedna čuška. - 17.08.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

CAREVIĆ Po istoimenoj opereti Franza Lehara. Režija: Viktor Janson Glavne uloge: Martha Eggerth, Hans Sohnker. U ostalim ulogama: Georg Alexander, Ida Wust, Otto Wallburg, Paul Otto, Anton Pointner, Paul Heidemann Svjetina. Špalir. Carević izlazi iz dvora, putuje sa svojom sjajnom svitom na Sredozemno more. Dvorski vlak juri kroz noć u Nizi. Maršal dvora, grof Narkyn, ima tajni nalog carev da u Nizi upozna carevića s princezom Doroteom, i da se pobrine da dodje do zaruka. To je želja careva. Ni sam carević ne zna šta mu se sprema. On misli da putuje službeno i da prisustvuje manevrima flote. Neposredno pred Nizom zaustavi se dvorski vlak, a iz njega potajno izadje carević. Pratnja ne primjećuje ništa. Vlak pojuri, a carević ostaje sam na željezničkoj pruzi. Mary Collin, mlada novinarka, odlučila je u svojoj prevelikoj revnosti da intervjuiše carevića, pa je pošla u svom pohabanom autu ususret dvorskom vlaku. Ali, kako auto ima defekt, ona ne stigne blagovremeno. Kad se vraća u Nizu, zamoli je neki vanredno lijep mladić da ga poveze sa sobom. Mary pristane, ne sluteći da se s njom vozi traženi carević. Nekoliko pogleda, simpatije, i mali bog ljubavi je opet sveo dva srca. Mary se naročito obradova, kad joj njen mladi suputnik obeća da će joj pribaviti interwiev s carevićem. Spretni grof Narkyn udesio je u Nizi sve da dodje do "slučajnoga" susreta izmedju carevića i princeze Doroteje. Odlučio je da se njih dvoje sretnu na trkalištu. Carević ni da čuje da ide na trkalište, već šalje, umjesto sebe, svoga prijatelja kneza Zimova. On polazi na ugovoren sastanak s Mary. Njih dvoje provedu jedno divno poslije podne. Mary pripovijeda careviću, na njegovo najveće čudo, da će doći do zaruka s princezom Doroteom. Istoga još dana upozna carević princezu Doroteu, koja mu, kratko i jezgrovito, saopći da i ne misli da podje za njega – ona je zavoljela kneza Zimova. Carević ne zna šta će: u jednu ruku ne bi htio da unesreći svoga prijatelja Zimova, a u drugu sebe, jer zaista voli Mary, ali car je izdao zapovijed. Mary opazi da njenog dragana prate dva detektiva. Kako ne može da zna da su to njegovi tajni tjelesni stražari, to misli da je on hohštapler. Carević je svojim držanjem još više uvjerava u tom njenom mišljenju. Ona neće da ima posla s hohštaplerom, ali neće ni da ga uhvati policija. Da bi ga upozorila na policiju, pribavi sebi nekako pozivnicu za veliko primanje, koje priredjuje grof Narkyn. Sjajna dvorana. Narkyn je vanredno uzbudjen, jer mora da svečano proglasi zaruke vjerenika, koji neće da se zaruče. Na svečanost dolazi i sam car. Princeza Dorotea prizna caru da voli Zimova i da bi rado pošla za njega. Car daje svoje odobrenje. Mary na svoj užas doznaje da je njen tobožnji hohštapler sam carević. Odlazi, jer zna da je ostvarenje njenih želja nemoguće, i da joj ostaje samo sjećanje, da je okusila slast ljubavne sreće. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 19 prosinca 1937. prikazuje premijeru velefilma DVORAC U FLANDRIJI Režija: Geza v. Bolvary U glavnim ulogama: Marta Ehgerth, Paul Hartman, Sabine Peters, Georg Alexander, Hilde Weisner Film je pun napetih duševnih konflikta, muzičke ljepote, ispunjen zvukom jednog prekrasnog glasa, koji očarava. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Das Schloss in Flandern, 1936.

KRALJ ŽENA Osobe: Pikanter – Hermann Picha; njegova žena – Josephine Dora; plesačica Cantaggi – Stella Arbenina; Gaston – Georg Alexander; Finni – Esther Carena; Toni – Ralph Arthur Roberts; Bella Valarsa – Margit Barnay; Marija Wendgarten – Mia Pankau; Barunciya Horlense – Dora Bergner U elegantnom salonu za friziranje u hotelu "Knežev dvor" radi kao pomoćnik Gaston Meder. Radi i sanjari o sjaju i sreći. Rado bi se vinuo iz svog gnijezda, postao bogat, neovisan, sretan. Jednog dana upozna plesačicu Eleonoru Cantaggi. Dnevno je zalazio k njoj u sobu, da je frizira. Taj ljubavni san rasplinuo se, kad je Eleonora otišla u Ameriku. Gaston je u hotelu stanovao u podkrovnici sa Tonijem. Ovaj je htio Gastona ovijestiti od ljubvnih sanja, no nije uspio. Finni, sobarica, voljela je Gastona, a on joj nije uzvraćao ljubav. Gaston je zbog odlaska Eleonore očajavao i počinio samoubijstvo. Liječnici ga spasili. Prošlo je neko vrijeme. Gaston se, pretrpjevši prvu ljubavnu bol, osvijestio i sad uživao u ljubavi žena. Nakon nekoliko godina sastao se s Finnom, koja je sad bila ljepša i kultiviranija. Toni je također avansirao i našao posla u poslovnici hotela. Tu je oprezno krao blagajnika i napokon dospio onkraj brave. Gaston se također razočarao u Finni i u zatvoru se našao s Tonijem. Kad su bili pušteni na slobodu, postadoše elegantni varalice. Njima se pridružila lijepa pustolovka Bella Valarsa i zaljubila u Gastona. No Gastonu se već zgadio njegov zanat. On je upoznao u nekom kupalištu gopođicu Wendgarten, agenticu kriminalnog redarstva. Ona nije znala, tko je Gaston i zavoljela ga također. Kad je raskrinkala Tonija i Bellu, dobila je od pariskog redarstva uhitbeni nalog za Gastona. Međutim joj je Gaston ispovijedio sve svoje grijehe i nesreću, te joj rekao, kako čezne za novim životom. I napokon je kralj žena našao opet svoju izgubljenu dušu u ljubavi lijepe gospođice Wendgarten, koja je pristala, da mu bude ženom. - Balkan kino, 29.05.1923., vidi zbirka Stakić

LUDA KUĆA (DIE KLUGE SCHWIEGERMUTTER) Režija: Hans Deppe. Muzika: L. Schmidseder Glumci: Ida Wust, Rosita Serrano, Christian Gollong, Georg Alexander, Charlott Daudert, Walter Steinbeck, Ernst Waldow Agilna i energična udovica gospođa Bohler nema samo tri poslastičarnice, već i tri vrlo zgodne kćerke. Njen je ideal bio da svaka od njih uzme za muža po jednog poslastičara, pa da tako i u novo pokoljenje pređe ovaj plemeniti obrt. Ali njene se želje nisu ispunile. Jedna kćerka udala se za ljekara, druga za inženjera i stoga je treća, najmlađa Anni, sva majčina nada. Ona za nju već ima u planu direktora filijale u Baden-Badenu, koji će lijepo preuzeti sva tri posla i nastaviti poslastičarsku tradiciju porodice Bohler. Ali Anni ne će ni da čuje za njega, jer voli samo mladog inženjera Schmidta, koji radi kod kozmetičkog poduzeća Florida u Berlinu. Ali Annina majka ne će za zeta čovjeka, koji svojim prihodima jedva sebe prehranjuje i ona jednim energičnim pismom razbije sve nade gospodinu Schmidtu. Schmidta je pismo potpuno dotuklo. Tješe ga njegovi prijatelji: muzičar Giebel, kabaretska pjevačica Rosita, pisac Wissmann i šef reklame Floride, Leitner. Pod njihovim utjecajem on povjeruje u teoriju o "čvrstom pogledu" i odluči se na djelo. Najprije telegrafira gospođi Boheler: "Danas ulazim u direkciju stop posljedice nepredvidive. Robert", a zatim ode direktoru. Kako se je odviše puozdavao u svoj "čvrsti pogled", nađe se naš Schmidt brzo na ulici. Direktor Schmidt ima punu glavu briga. Floridi baš ne cvatu ruže. On bi htio da za poduzeće zaihteresira bogatog Speckmann, ali ovaj je prilično tvrd i ne pokazuje baš mnogo razumijevanja za kozmetiku. I baš u to vrijeme dolazi mu ovaj dosadni Schmidt. Jasno je dakle, da ga je g. direktor najurio sve u šesnaest. Baš kad je najureni Schmidt izlazio iz Floride, nalete na njega Anni i njena majka. One naravno misle, da je onaj Schmidtov telegram značio njegovo promaknuće za direktora. A kako se ipravi direktor također zove Schmidt, nema nesporazumcima ni kraja ni konca. Najednom se pojavi i bogati Speckmann, za kojega se ispostavi, da je stari prijatelj gospođe Bohler. A gospođa Bohler je posjetila Roberta Schmidta, dakle Schmidt bi mogao da nagovori Speckmann na posao s Floridom. Tako rezonira Pfister, tehnički direktor poduzeća. Gospođa Bohler jasno vidi kako sve to stoji i daje se na posao. Ona polagano i lukavo odmotava ovo zamršeno klupko. Speckmann zaista uđe s novcima u Floridu, a Robert Schmidt postaje tehnički direktor poduzeća. Tako lijepa Anni definitivno prekida s "poslastičarskom tradicijom" i dobiva svog Roberta. - Alfa film, 12.01.1941., vidi zbirka prospekti do 1945.

LJUBAVNI VALCER Tonfilmska opereta Erich Pomerove produkcije. Režija: Wilhelm Thiele Osobe: Knjeginja od Lauenburga – Julija Serda; Princeza Eva, njezina kćerka – Lilian Harvey; Nadvojvoda Petar Ferdinand – Georg Alexander; Fould, kralj automobila – Hans Junkermann; Bobby, njegov sin – Willy Fritsch Kralj automobila u Detroitu ima, istinabog mnogo briga, ali posao ide sjajno. Najveću mu brigu zadaje sin Bobby, pa se odnos između oca i sina izuzetno ne može nazvati sjajnim. Bobby je jednoga dana naišao na jednako mladog, jednako veselog, bezbrižnog i lakoumnog nadvojvodu Petra Ferdinanda. Pošto su obojica odmah oćutili, da je vreća našla zakrpu, uzme nadvojvoda Bobbyja za privatnog sekretara. Bobby je zaista na najveće zadovoljstvo nadvojvode svršavao sve njegove poslove, dapače katkada i one poslove, koji se tiču ženskih glava. Nadvojvoda Petar Ferdinand dobio je jednog dana poziv na svećnost 60. rođendana svoje majke, ali siromah nije slutio, da je to imala biti zamka, u koju će ga uhvatiti i prisiliti, da uzme za ženu princezu Evu od Launburga. Bila je upravo Božja providnost, da se nadvojvoda zakačio u nekoj gostionici za lijepu krčmarevu kćerku, koja ga je upozorila na strašnu opasnost, koja mu prijeti. Nadvojvoda je u brzini uz zvukove pjesme "Ti si najljepša djeva na svijetu" još nekoliko puta poljubio svoju "Spasiteljicu" i pobjegao netragom ostavivši svog vjernog sekretara, da on mjesto njega izvadi kestenje iz vatre. Bobby je toako prkeo noći avanzirao i obukavši uniformu nadvojvode, upao kao sretni vjerenik na lauenburški dvor. Ovdje je doskora dočuo, da ni princeza Eva nije oduševljena za udaju, pa se već unapred zagrozila, da će svom vjereniku zubima i noktima izorati lice. Trajalo je vrlo dugo, gotovo čitavu večer, sve dok nije nastupila noć, dok je princeza Eva svoju prvobitnu odluku posvema izmijenila. Nadvojvoda Bobby joj se najednom veoma svidio i u valceru "Ne reci da, ne reci ne, ne reci ni jednu riječ", njihova su se srca konačno našla. Napokon je osvanuo i pravi nadvojvoda, koji je za svoje junačko držanje dobio nekoliko pljusaka, došavši do uvjerenja, da je njegov privatni sekretar Bobby nalog opet izvršio na sveopće, ali u prvom redu na svoje zadovoljstvo. - 19.09.1933., vidi zbirka prospekti do 1945. i zbirka Stakić

MALA IZ VARIETEA Režija: Hanns Schwarz. UFA Osobe: Dr. Petar Krečmar – Georg Alexander; Jeremija – Ferry Sikla; Fred Wallner – Max Hansen; Rositta – Ossi Oswalda; Dr. Juljić – Alexander Mursky; Joseta – Vivian Gibson; Micika – Valeska Stock Mladi doktor Petar Krečmar počima zubarsku praksu sa vrlo malo uspjeha. Jedini pacijent, koji se zabunio u ordinaciju pobjegao je brzo, ostavljajuć doktora samog. Zubarev prijatelj Fred Wallner, poduzetan mladić, utemeljio je istodobno svoje "veliko" automobilsko poduzeće, sa jednim motornim kolicima. Mladi doktor ima u provinciji bogatog ujaka tvorničara, koji naizmence pravi mat za cipele i pekmez. Ujak ga novčano pomaže i tako mu i ovaj put šalje 200 maraka. Veseli prijatelji odluče isto veče, da idu u variete, gdje Petar upozna i zavoli malu šansonetu Rosittu. Ljubav napreduje brzim kasom i da Rositta ne ode u Ameriku, oženi ju Petar, premda je znao da ujak želi da on uzme Josettu, kćerku njegovog pokojnog kompanjona. Iznenada osvane ujak Jeremija u Berlinu. Fred Wallner ga u pomanjkanju šofera sam proveze u svojem velebnom motoru, dobro ga protrese i napokon putem izgubi. Jeremija prispije na pol mrtav nećaku. U to vrijeme se mladi par baš spremao na krabuljni ples, i Rositta se obukla kao cox-boy. Iznenađen zapita Jeremija: "A tko je taj deran?" na što mu Red prišapne da je to Petrov nezakoniti sin. Rositta sa malo volje, ali tim više ljutosti igra ulogu "sina" i prijeti mužu, da će ga ostaviti ako ne prizna ujaku tko je ona. Sutradan pacijenti jurišaju ordinaciju zubarevu, a te sve pacijente igra Fred kako bi se ujak uvjerio da Petru ide tako dobro da mu ne treba bogata žena. Najedamput osvane Rosita ali ne u muškom, nego u ženskom odijelu. Spretni Fred se odmah snađe i oslovi ju pred ujakom kao gospođicu Josettu. Navodna Josetta se ujaku ako svidi, da prisili Petra da se oženi sa svojom vlastitom ženom. Jaedamput osvane tu prava Josetta, koja se baš povratila iz instituta. Nastaje velika zbrka, Josettu smatraju ludom, pozovu društvo za spasavanje, čiji namještenici odvuku skoro ujaka Jeremiju u ludnicu. Jedva se ta situacija razbistrila i ujak Jeremija uvidio da su ga nasamarili, ali se ne ljuti nego poklanja mladom paru 100.000 – maraka za svadbeni dar. Da sreća bude potpunija zaprosi Fred pravu Josettu i kroz to postaje "pekmezar" – imučni kompanjon čike Jeremije. - Olimp kino, 20.03.1927., vidi zbirka Stakić

NOĆ PRIJE ZARUKA (EIN MADEL WIE DU) Režija: Carl Boese. Glazba i pjesma: Willy-Engel Berger Osobe: Erika – Liane Haid; Teobald Roehn, tvorničar – Szoke Szakall; Gospodja von Heyde – Adele Sandrock; Alvin Roehn – Georg Alexander; Maks – Fritz Kampers; Hohlensee – Fritz Odemar Mlada i lijepa baronesa Erika Hayde trebala bi se prema želji svoje stare, staromodne i konzervativne tetke udati za baruna Hohlensee. Medjutim Eriki se taj barun nimalo ne svidja i ona na jednoj skijaškoj turi pobjegne pred barunom, slomi skije i legne se pokraj ceste u nadi da će proći kakav automobil. Namjera joj je da ju sa sobom povede bilo koji muškarac s kojim bi preko noći mogla ostati zajedno tako da bi barunu – kad ona bude kompromitirana – prešla želja za brakom. Erikina se želja ispuni. Cestom prodje mladi Alvin Roehn, sin bogatog tvorničara Roehna, i on je uzme u svoja kola. Kasnije se Erika sama pozove u Alvinov stan i oni provedu zajedno ugodno veče. Alvin se ponaša vrlo pristojno, nije nasrtljiv i Erika odlazi spavati u sobu za strance, sretna što joj je tako lako uspjelo da se kompromitira. Medjutim Alvinov otac, Teobald Roehn, dolazi u noći pijan kući. On je prije podne išao gospodji von Heyde da isprosi kod nje za svoga sina ruku njezine nečake Erike. Nije ga kod toga ništa smetalo što se oni dvoje još nisu poznavali. On je mislio da će njegov novac imponirati staroj gospodji i da će imati uspjeha – ali prevario se. Gospodja ga je odbila i stari Roehn se od očaja napio u baru. Kad je dakle kasno u noći pijan došao kući, zabludio je u sobu za strance u kojoj je Erika spavala i njoj nije preostalo ništa drugo nego da pobjegne. Ona se sakrila u Alvinovom autu, u auto koji je nekoliko časaka prije ukrao provalnik Maks i izveo ga iz garaže. Maks odvede Eriku u zločinačku krčmu i pretstavi je tamo kao svoju dvadesetdevetu zaručnicu. Erika na oko pristane na te zaruke, ali kasnije – kad se uvjeri da je njezin nesudjeni zaručnik, barun Gohlensee, vodja provalničke družbe – pobjegne u Alvinovom automobilu. Ujutro nakon naporne vožnje prispije Erika pred jednu krčmu. Tu bude uhapšena kao kradljivka automobila. Na policiju ide s njom i Maks koji ju je slijedio a kasnije dodje onamo i stara gospodja von Heyde. Erikin identitet bude utvrdjen i čitava se stvar gotovo povoljno razjasni, ali u taj čas dodju na policiju Alvin i Teobald Roehn. Alvin tu čuje da je Erika išla s njime samo da bi se kompromitirala i uvrijedjen odlazi iz policije. Sada nastaju komplikacije. Gospodja von Heyde zahtijeva da stari Roeh uzme njezinu nečaku za ženu, jer da ju je kompromitirao. Erika prividno pristaje na taj brak, ali stavlja samo uslov da stari Roehn mora prije pitati svoga sina što misli o tome. Oni odlaze zajedno Alvinu, ali Alvin im samo prkosno čestita i neće još uvijek ni čuti za Eriku. Kratko vrijeme nakon toga dolazi medjutim i Maks. Njemu uspije da Alvinu razjasni čitavu situaciju i Alvin sretan uzima Eriku za ženu. - Bosna film, 17.06.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 2. svibnja 1937. POSLJEDNJA RUŽA Po motivima vesele opere Martha od Friedricha v. Flotova Režija: Carl Anton U glavnim ulogama: Helge Roswaenge, Carla Spletter, Hanna Ralph, Georg Alexander, Fritz Kampers - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 11. studena 1936. SLAVUJ PETROGRADA Režija: Viktor Janson. Muzika: Theo Mackeben U glavnim ulogama: Marija Cebotari, Svetislav Petrović, Hans Junckermann, Georg Alexander, Hilde von Stolz Arije iz opere Rigoletto. Odlični moderni šlageri, čarobna muzika i pjevačica, kojoj nema ravne. Veoma napeta radnja u sjajnoj sceneriji. Film koji oduševljuje. - vidi zbirka prospekti do 1945.

ZARUČNICA-UDOVICA (DIE BRAUTIGAMSWITWE) Režija: Richard Eichberg. Glazba: Hans May. Tekstovi pjesama: Robert Gilbert Osobe: George Brown – Georg Alexander; Fay Muller – Martha Eggert; Thomas, komornik G. Browna – Albert Paulig; Bill Huber – Fritz Kampers Poznati bogataš i bonvivan George Brown mora da se ženi. On je slučajno poljubio gospodjicu Maud Huntington, to je slučajno vidio njezin otac i okorjeli neženja morao je iz straha pred škandalom pristati na ženidbu. Ali George odluči, da se dostojno oprosti od momačkog života i rezultat te proslave bio je upravo fatalan. Što se dakle dogodilo. U jutro nakon probančene noći, našao je George u svom krevetu jednu malu i simpatičnu djevojku, koja mu pomoću vjenčanog lista dokaže da je njegova zakonita supruga. Fay Brown, rođena Miller, George u stotinu neprilika, s jedne strane čeka na njega vjerenica mu Maud, s druge strane jedna djevojka tvrdi, da mu je žena. George zaklinje Fay da ga ostavi – nudi joj velike sume novaca, ali ona neće da ode – ona tvrdi da ga ljubi i da se kod njega dobro osjeća. Ali time nisu sve neprilike svršene. Nakon nekoliko časaka dolaze Fayini roditelji, koji su najprije ogorčeni što vide svoju kćer u krevetu stranog muškarca, a onda su sretni kad čuju da je taj muškarac muž njihove kćerke i još su sretniji što taj muž ima svega u izobilju. Jedva se George riješava te neprilike, kad se pojavi druga i to u osobi Billa Hubera, nazvanog Atleta Bill, koji nije ništa drugo nego Fayin vjerenik. Izmedju toga atlete i Georgea dodje nakon oštrih razmirica do svadje, pa onda do tučnjave, koja svrši tako da obojica padnu iz balkona uvodu i da cijela kuća misli da su mrtvi. Senzacija. Uzbudjenja. Policija traži lješine i ne može ih naći. Vrši se ispitivanje koje ne dovodi do nikakvog rezultata i policija ostaje u kući. Fay se u dubokoj crnini vraća u svoju sobu i na svoju veliku radost nailazi ondje na Georgea. Kako medjutim nezna što je s Billom, to oni oboje misle da je George kriv njegovoj smrti, te da je prema tome ubica. Fay sakrije Georgea, koji tom prilikom otkrije da njegova ženica nije tako nesimpatična i da mu zapravo nije krivo što se je oženio. Nakon nekoliko časova otkrije Fay da je i Bill živ, ali ona neće da to kaže Georgeu, jer ovaj za vrijeme dok je mislio da je Bill mrtav bio s njom vrlo ljubezan i nježan i Fay se radi toga boji da bi njezin muž kad to otkrije mogao opet početi zahtijevati da ona ode od njega. Nakon spirističke seanse, koju je održao jedan detektiv, koji želi da razjasni taj slučaj i nakon rajraznovrsnijih neugodno komičnih situacija u kojima glavnu ulogu igraju živi "duhovi", otkrije George konačno da je Bill živ i kako mu je za vrijeme njegove "smrti" ukraden novac, to on posumnja da ga je okrala Fay i to u dogovoru s Billom. Izmedju njega i Fay dolazi nakon toga do svadje i rezultat je ta da Fay odlazi ogorčena iz njegove kuće. Bill medjutim spašava čitavu situaciju. On je uvidio da je Fay iskreno zaljubljena u Georgea, pa se dade u potragu za pravim kradljivcem novca, kojega konačno pronadje u osobi Maudinog oca. Mladi par si nakon toga oprašta medjusobne uvrijede i zapletaj se riješava na općenito zadovoljstvo. - vidi zbirka prospekti do 1945.

Metropol kino, Bjelovar u nedjelju 5 veljače i ponedjeljak 6 veljače 1939. prikazuje muzički velefilm nagradjen na biennalu u Veneciji ZAVIČAJ po istoimenoj glasovitoj drami Hermana Sudermanna U glavnim ulogama: Zarah Leander, Heinrich George, Leo Slezak, Paul Horbiger, Georg Alexander Veličanstvena muzička drama s najprominentnijim starovima. Neosporno najbolji film divne Zarah Leander. Jedan nezaboravan dogadjaj. Ovaj velefilm pun je tragičnih i uzbudljivih momenata, a najdramatskije su scene, kada se otac susreće sa kćerkom, koju nije osam godina vidio, i koja se vraća kao slavna pjevačica Maddalene dal Orto, i jedino strepi pred tim da je otac zapita, šta je radila kroz tih osam godina i kako se je dovinula do slave. - vidi pod Borneo, zbirka prospekti do 1945.

ŽENA SA MILIJUNIMA Pustolovni film u 3 djela. Dio I: HITAC U PARISKOJ OPERI. U glavnoj ulozi: Ellen Richter Osobe: Mahmud Nedif – Eduard v. Winterstein; Anateole Pigeard – Georg Alexander; Leonidas Kleptomanides – Karl Huszar; Stuart Hardington – Anton Pointner; Knez Naburiov – Adolf Klein; Nedifov adjutant – Arthur Bergen; Gospodar Valone – Hermann Picha; konobar – Carl Geppert; služavka – Frieda Richard; učitelj plesa - Karl Harbacher; kneginja Smaragda Naburiov – Ellen Richter Ovaj je film sniman na ekspediciji, koja je vodila preko Verone, Venecije, Trsta, Portoroza, Pirana, Bara, Brindisa, Krfa, Korinta, Atene, Dandanela i Carigrada kroz Bospor do Crnoga mora i preko Varne, Sofije, Beograda, jezera Sarda i Budimpešte natrag u Berlin Sadržaj: Silvestrovo je. U danskoj se operi zabavlja staro i mlado, ružno i lijepo. I gruzinijanska kneginja, Smaragda Naburiov, ovdje je. Ima bijelu periku i kostim pierette. Nemirna je i šiba očima na sve strane. Nekoga traži. Eno, sad ga je zapazila. To je Mahmud Nedif, smrtni neprijetelj njen i njenoga oca. Smaragda, brzo u davnoj smišljenoj odluci, pošla je za Mahmudom i u njegovu ložu. I tad … Prasak. Hitac je Mahmuda pogodio u prsa i on se srušio polumrtav. Smaragda je pobjegla u englesko poslaništvo, gdje ju je sakrio njen davni prijatelj Stuart Hardington. On se baš spremao, da otpremi transport zlata preko granice, pa je predložio Smaragdi, da podje s njim, jer će se tako spasiti od progona. Anatole Pigeard, navodno nadareni neki inženjer, ispričao je medjutim Hardingtonu o svom poznanstvu sa Smaragdom. Jedan pariski konzorcij poslao je Pigearda u Gruziniji sa zadaćom, da pronadje vrelo petroleja. U ono je doba bio Mahmud Nedif, guvernerom Dagestana, a u Smaragdinog oca zaprosio je njenu ruku, što je ovaj odbio. Smaragda ga takodjer nije voljela. Da se osveti, oduzeo je Nedif Smaragdinom ocu zemljište, koje je u sebi sadržavalo petroleja, a kad mu je Pigeard pisao, da je od petrolejskog konzorcija, koji se u Parisu utemeljio, sakupio 10 milijona franaka, pohitio je u Paris i u hotelu odsjeo pod krivim imenom Na plesu ga je opazila Smaragda i pucala u nj. Sad je Hardington znao, zašto je Smaragda zamolila njega, da je sakrije. On joj je obećao pomoć, a i Pigeard se stavio u službu lijepe Gruzijanke. Oni su sve troje odputovali u vagonu, u kojem je bilo zlato. Kleptomanides, član družbe Mahmud Nedif & Co., ukrao je zlato, a krivnja je pala na Hardingtona i Smaragdu. U Valoni su za njima odredili svestranu potragu. - prikazano u Balkan kinu 03.01.1924. Dio II: KNEZ BEZ ZEMLJE Osobe: Mahmud Nedif – Eduard v. Winterstein; Anatole Pigeard – Georg Alexander; Leonidas Kleptomaides – Karl Huszar; Stuart Hardington – Anton Pointner; Knez Naburiov – Afolf Klein; Nedifov adjutant - Arthur Bergen; starješina Valone – Hermann Picha; starješina Antivara – Georg Baselt; Dagestanski šah – Leonhard Haskel; knez Selim – Hugo Flink; poručnik Erdoffy, njegov adjutant – Muchsin Bey Ertogroul; Arhimandrit – Max Laurence; Vali Dagestana – Mac Kronert; prvi dioničar – Henry Bender; drugi dioničar – Karl Geppert; Princesa Smaragda Naboriov – Ellen Richter Originalne snimke iz Venecije, Portoroza, Krfa, Korinta, Dardanela, Carigrada i iz luka Crnoga mora Sadržaj: Dok su u Parisu alarmirali svi organi za javnu sigurnost, da čim prije podju u potjeru za princesom Smaragdom, dotle je dagestanski nasljednik prijestolja, princ Selim, uživao u Budimpešti sve slasti i lasti raja zemaljskog. Napokon se ipak morao oprostiti od sviju svojih ljubavnica iprijatelja i krenuti kući. Sudbina je htjela, te se na ladji sreo sa Smaragdom i Hardingtonom. Smaragda se izdavala za plesačicu, samo da kneza ulovi u svoju mrežu. Hardington i Smaragda svladali su kneza i odveli ga za taoca na osamljen otok. Smaragda je zasnovala lukav plan. Ona se obukla u kneževu uniformu i pošla u Dagestan i izdajući se za princa Selima, samo da oslobodi svoga oca, koji je još uvijek čamio u tamnici. Ta joj varka nije uspjela, jer ju je u najsudbonosnijem času prepoznao Mahmud Nedif i raskrinkao ju, te bacio u zatvor. Princu Selimu je medjutim uspjelo pisati kući i javiti o čemu se zapravo radi. Sad je Mahmud Nedif došao na famoznu ideju, da se naime sam proglasi nasljednikom dagestanskog prijestolja. On je mirne duše prepustio kneza Selima njegovomu usudu. - prikazano u Balkan kinu 06.01.1924. Dio III: CARIGRAD – PARIS Osobe: Mahmud Nedif – Eduard v. Winterstein; Anatole Pigeard – Georg Alexander; Leonidas Kleptomanides – Karl Huszar; Stuard Hardington – Anton Pointner; Knez Naburior – Afolf Klein; Nedifod Adjutant – Artur Bergen; Dagenstanski šah – Leonard Haske; knez Selim – Hugo Flink; krotitelj zvjeradi – Hermann Picha; učitelj plesa – Karl Harbacher – princesa Smaragda Naburior – Ellen Richter Sadržaj: Princesa Smaraga, koju je Mahmud Nedif osudio na smrt, oslobodila se i utekla. Na brodu je zatekla Kleptomanidesa, koji je ukrao onih 10 milijuna. Sad je započela hajka. Kleptomanides je naime stalno držao, da je Smaragda već odavna u grobu. Da se spasi, obećao je, da će za nju raditi. Pigeard je takodjer bio privržen Smaragdi. Princu Selimu pak ispričala je Smaragda svoju povijest, a on joj je sve oprostio i pohitio kući, da svrgne s prijestolja Mahmuda Nedifa i pomogne Smaragdi osloboditi sve njene uapšene prijatelje. Medjutim su Pigeard i Kleptomanides vlastitom krivnjom dospjeli u zatvor, a Hardingtona je uhvatio Nedif i osudio na smrt. Princ Selim je u zadnji čas spriječio izručenje osude. Vidjevši, da je igru doigrao, Mahmud Nedif se sam ustrijelio. Tako je nestao začetnik sviju zločina. Hardington i Smaragda našli su se opet u Parisu, ali onda već kao sretni zaručnici. - prikazano u Balkan kinu 09.01.1924. - vidi zbirka Stakić

U srijedu 10 ožujka 1937. prikazuje velefilm ESKAPADE Režija: Erich Waschneck U glav. ulogama: Renate Muller, Georg Alexander, Grete Weiser, Walter Franck, Harald Paulsen, Paul Otto Ovaj film odigrava se u Carskoj Rusiji, te prikazuje ogorčene podzemne borbe izmedju anarhista, Ohrane i poljskih rodoljuba. Hladnokrvna i lijepa žena spasava osudjenike iz Petropavlovske tvrdjave. - vidi zbirka prospekti do 1945.

GOSPOĐA NE ŽELI DJECE (MADAME WUNSCHT KEINE KINDER) po romanu Clementa Vautela. Glazba: Jurmann i Kaper Režija: Hans Steinhoff Glumci: Liane Haid, Georg Alexander, Otto Wallburg, Hans Moser, Willy Stettner, Lucie Mannheim Dr. Felix Rainer, liječnik za dječje bolesti ženi se. Njegov ujak Hugo kupio mu je za svadbeni dar dječija kolica, bešiku i dječije rublje, koje se stvari imadu izručiti nakon 9 mjeseci braka. Pa naravno je, da će u tom roku biti djece, inače se njegov Felix niti nebi ženio. Felixove bojazni, da će se njegova bivša prijateljica Lujza uzrujavati ako sazna da ju on napušta, na njegovo veliko iznenađenje se ne obistinjuju. Lujza je uviđavna prijateljica. Felix je dakle slobodan i njegovoj sreći ne stoji ništa na putu. No, brzo je uvidio da je činio račun bez krčmara. Madelaine, njegova šarmantna i nadasve privlačiva buduća ženica, imade za sve drugo smisla, samo ne za svoga muža. Već na svadbenom putovanju mu ona dokazuje da je njezin športski partner – inače vrlo bezaslen – jedna vrlo važna osoba. Kadgod Felix misli da je konačno sam i da smije svoju ženu ipak jedamputa zagrliti, nađe se neumorni Adolf sa nekim "važnim"predlogom, za njihov nastup na tenis-turniru u Cannesu. Madelainu mnogo više interesa bekhend Tildena i snažni forhend majstora Prenna, nego Felixove misli o njihovoj budućoj djeci. Felix očajava a iskusni kondukter spavaćeg vagona mu savjetuje da napusti voz jer: "Žena koja polazi na svadbeno putovanje sa tri tenis-reketa, nije valjana za brak". Vrativši se kući, doživljuje novo razočaranje. Sobu, koju je Felix dao urediti za svoju buduću djecu, preuredila je moderna punica u – gambaonu, od jedećeg stola napravljeno je igralište za Ping-Pong. Ovo je previše!! Felix u pidžami napušta svoj dom i dolazi Lujzi, svojoj bivšoj. Ona mu savjetuje da si ženu mora odgojiti. Smisle plan, a uspjeh ne izostaje. Lujza se sa Feliksom pokazuje na javnim športskim priredbama, a Madelaine povrijeđena u svojoj taštini, sada uviđa, da je ipak potrebno biti dobra žena mužu, kojega se ljubi. Oni polaze na ponovno svadbeno putovanje, a Madelaine ovaj put ne želi samo jedno dijete, već dvoje, troje, četvero … - Europa Palace kino, 12.02.1933., vidi zbirka Stakić

LJUBAV I JAZZ (TANZMUSIK) Režija: J. A. Huble-Kahla. Glazba: M. Wiederberger Osobe: Mario D'Almeida – Hermann Thimig; Franz Hegne – Hans Thimig; Gina Harding – Liane Haid; Koppler – Leo Slezak; Hedi – Gusti Huber; Bob – Georg Alexander; Jim – Rudolf Carl Slavni dirigent velikog simfoniskog jazz-orkestra, Mario d'Almeida oprašta se od New-Yorka sa jednim velikim koncertom, koji publika nagrađuje frenetičnim pljeskom. Nalazimo se na brodu, s kojim d'Almeida putuje u svoju domovinu, Beč. Na brodu se upoznaje sa elegantnom i bogatom svojom obožavateljicom Ginom i – u Beč stižu već kao sretan par. Međutim nakon vjenčanja se javljaju razočaranja: d'Almeida zapravo ne voli svoju jazz-glazbu, već se oduševljava samo za klasike, a njegova žena, Gina, koja je u njemu voljela baš virtuoza u jazzu, ne čuje ništa drugo nego samo Beethovena, Bacha i druge majstore klasične muzike. Jednom prilikom upozna d'Almeida nekog svog starog druga, klaviristu i prilike su došle tako, da je on pod imenom svoga prijatelja zastupao njega na nekoj plesnoj priredbi. Međutim u pauzi je d'Almeida posve zaboravio gdje se nalazi i šta mu je dužnost, te otsvira jednu divnu Beethovenovu sonatu. Publika međutim nije oduševljena; samo mala Hedi osjeća neodoljivu simpatiju prema siromašnom klaviristi, te mu obećaje da će ga protežirati. U međuvremenu se stvari sve više kompliciraju, jer je Hedi doznala za pravo ime d'Almeide, te dolazi do raznih uzbudljivih scena između Hedi i Gine. d'Almeida sve više dolazi do uvjerenja da ga samo Hedi razumije potpuno i da imaju zajedničke ideale. Dolazi do rastave između d'Almeide i Gine, koja odlazi natrag u Ameriku sa svojim stalnim komičnim pratiocem Bobom. Velik koncert. Na podiju se nalazi d'Almeida. Ali kao da je nestalo njegove umjetnosti. Atmosfera je umorna, tmurna, bez elana, ljudi osjećaju da nešto nedostaje. I d'Almeidi nedostaje nešto, zbog toga i ne može da svira. On uzalud traži u velikoj dvorani svoju Hedi. Tada uslijed dobrodušnog slučaja, utjelovljenog u osobi Kopplera pojavi se u dvorani Hedi i sada najednom kao da se sve izmijenilo: dvorana kao da je elektrizirana impuslom što ga je dobio d'Almeida i koji je prenio na cio orkestar. Silan uspjeh, ovacije, frenetičan aplaus. A u garderobi se grle dvoje sretnih ljudi. - 03.10.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 23. veljače 1936. premijera velike bečke operete. MOJ DRAGI JE LOVAC (LUSTIGE TAGE IN ISCHL) U glavnim ulogama: Leo Slezal, Susi Lanner, Georg Aleksander, Gretl Theimer, Lizzi Holzschum, Hansi Niese Režija: Walter Kolm. Glazba: prof. Niederberger Vesele ljubavne pustolovine i diplomatski lov sa intrigama na jednom dvoru. Film pun zdravog humora. Lijepe žene i stasiti momci. Odlična glazba, pjesme i vedro raspoloženje. Raskošna oprema. - vidi zbirka prospekti do 1945.

NAJLJEPŠA ŽENA SVIJETA Osobe: Henry Garrick – Livio Pavenelli; Bob sinčić – Inge Collette; Fred Holme – Olaf Fyord; Lilian Mervil – Mary Parker; Mario Sarlo – Georg Alexander; Lucia – Le Parry; Robin Cray – Henry Bender Poznati londonski velefinancier Henry Garrick živi svake godine nekoliko mjeseci u jednoj od svojih vila u gradu Rimu. Sunačne proljene dane provodi sa svojim sinčićem Bobom, koji je rano ostao bez majke. Ljepotica i vrlo uvažena dama iz visokog društva Lilian Mervil mnogo se brine ko prava mati za malog Boba. Sve u nadi, da će jenog dana postati i zvati se gospođoma Garrick. Ona ima prijatelja mladog slikara Maria Sarloa. Oni se ljube tajno ali – njene misli su kod bankara, jer ona ipak voli raskošan žviot a – Sarlo taj njoj pružiti nemože. Rim u doba karnevala. Sve se sja, zadnja karnevalska noć te sezone. Garicku dolazi njegov nećak poznati redaktor London Newsa Fred Holme. Dolazi u Rim, da ovdje upozna najdivnije žene svijeta. Internacionalno natjecanje ljepote, a Rim zadnja je postaja ljepotica. Sve žene su sakupljene. Mario Sarlo polazi sa sestrom, da i ona bude jedna od natjecateljica. Divna Lucia sa strahom prestupi dvoranu koja ima odlučiti njenom sudbinom. Lucia osjeti prvi puta u životu ljubav za Freda Holma. Ali još je netko uznešen snjene plave ljepote a to je sam bankar Garrick. Garrick otkrije Holmu svoje tajne namjere. A kako je strašno Fredu, kolko on trpi. Holmu prati Lucian u London na internaiconalno natjecanje. Pun ljubavi a ona pripada drugome. Dani borbe za Luciu i Freda. Lucia prizna jedne noći dugog i mučnog puta, da ona ljubi samo njega ali – šta da čini? Zakleo se Garricku, da će je dovesti njemu u London i onda će Lucia biti Garrickova žena. I dođe dan odsudni za Luciu. Dvoranom u Londonu se ori jednoglasno prvenstvo. Ona je dobila prvu nagradu. Lucia Sarlo najljepša je žena svijeta. Netko je jošte koji budnim okom slijedi Luciu. Lilian Mervil osjeti se povrijeđena i kad vidi, da je njena igra izgubljena za Garricka smisli strašnu osnovu. Pošla je Luciji te joj u svojoj mržnji izjavi, da samo zato Holme doveo nju u London, da može postati ljubovca Garricka. A obečanje ženidbe bio je samo trik. Mario prisluškivao je razgovor tih dviju žena. Ojeđen vidi, da je Lilian izgubio pozove je na odgovornost. I za burne scene Mario se zaboravi, a Lilian u obrani uzimlje Agrefu, te rani dosta teško Maria. Mario leži teško bolestan kod svog prijatelja Robina Graya. I kad je vidio koliko Lucia trpi njegujući ga brižno on zamoli Graya da tajno pođe Garricku i da mu sve ispriča. Garrick sav sretan dolazi i Lucio uvidjevši plemenitu i dobru dušu, nije više uzmogla reći "ne". I oni sve troje putuju na jug u domovinu sunca i ljubavi. U Napulju sprovode mirne tihe dane u očekivaju dan vjenčanja. Ali jednoga dana Garricku se otvaraju oči. On spozna gorku za njegovu istinu, da se Fred i Lucia ljube. I sada dolazi Fred umoljiti Garricka, da ga pusti sa jednom ekspedicijom u Kongo, a to znači – sigurnu smrt. Konačno Garrick nakon mnogo borbe on se odriče Lucie. Dolazi dan provale Vezuva. Vila Garrickova stoji u plamenu. U vili ostao je mali Bob – da ga Lucia spasi. Za nju je sigurna smrt. U odsudni čas dolazi Fred koji spasi Boba. I Fred i Lucia živu sretno kao mladi par i druga djeca Garrickova. - Apollo kino, 16.11.1924., vidi zbirka Stakić