Rezultati pretrage

Gradivo u fondu cjelovito dokumentira životni put i profesionalni rad muzičkog pedagoga, dirigenta i skladatelja Jospia Brnobića Humskog. Osobnu dokumentaciju čine školske svjedodžbe (Hum, Pazin, Kastav), dokumentacija vezana uz studij u Ljubljani te dokumentacija vezana uz radni odnos (Pazin, Čepić, Ljubljana, Bihać, Skoplje, Beograd, Vršac, Rijeka 1913/1960), rukopis biografije i popis glazbenih djela. Unutar cjeline gradiva „Djelatnost“ stvaratelja čuvaju se notni zapisi (vježbe za vrijeme studija,.školske ritmičke vježbe, instrumentacije), školska pravila i nastavni planovi i programi te dokumentacija vezana uz rad glazbenih tečajeva, autorski pedagoški radovi i autorske skladbe te radovi drugih autora u rukopisu i prijepisima. Unutar cjeline „Prepiska“ čuvaju se razna uvjerenja i zahvale, a unutar cjeline „Slikovna dokumentacija“ čuvaju se fotografije. U cjelini „Štampata“ čuvaju se isječci iz novina vezani uz glazbenu kritiku, glasila pjevačkih društava, i drugi glazbeno-književni prilozi, te šapirografirani i tiskani muzički radovi te plakati i druge tiskovine (programi, prospekti) vezane uz rad kulturnih udruženja te razne priredbe, manifestacije i koncerte.

U fondu se nalazi nekoliko stotina kazališnih plakata, mnoštvo različitih fotografija, razglednica i pisama, diploma i povelja, programa i dr. Sačuvane su plakati i fotografije skoro svih kazalištnih predstava 1945-1987, fotografije (portreti) glumaca, fotografije zgrade itd. Među plakatima se nalazi i nekoliko kazališnih plakata s početka ovoga stoljeća (najstariji su iz 1917. godine).

Fond sadrži gradivo nastalo stručnim i umjetničkim djelovanjem A. Maletić. Osim cjeline osobnih dokumenata i tekstova biografskoga karaktera, u fondu se čuva dokumentacija o njezinom stručnom obrazovanju (svjedodžbe, diplome i certifikati) te pedagoško-umjetničkom radu (programi rada, rad na Kazališnoj akademiji, Studio za suvremeni ples, savjetovanja i kongresi, suradnja s Festivalom djeteta u Šibeniku i dr.). U cjelini Koreografija nalaze se opisi i popisi koreografija; ugovori s naručiocima; plakati; fotografije; polemike i dr. U fondu se nalaze i brojni rukopisi; bilješke; objavljena i neobjavljena istraživanja s područja povijesti plesa; suvremene plesne umjetnosti te metodike modernog plesa, kao i filmske i video vrpce s koreografijama. Dobar kontekst njezina djelovanja daje sačuvana korespondencija: s učiteljima i učenicima, sa suradnicima i kolegama, etnokoreolozima i drugima. U fondu se čuvaju i brojni intervjui s A. Maletić; domaće i međunarodne nagrade i priznanja te cjelina dokumentacije nastale nakon njezine smrti (razni članci i napisi, promjena naziva Škole suvremenog plesa i drugo). Tu su i publikacije vezane uz njen osobni rad kao i uz plesnu umjetnost općenito, a ostavština obuhvaća i dio knjiga iz njezine stručne biblioteke.

Riječ je o plakatu II. sleta Sokolske župe Zagrebačke 1922., čije je likovno rješenje osmislio Bogumil Car, o plakatu IV. Sleta korčulanskog okruga 1935., te o pokidanom Ivekovićevom plakatu Sokolskog sleta u Zagrebu 1924.

Gradivo fonda sadrži cjeline dokumentacije Nikole Atanasijeva Plavšića te njegova sina Dušana Plavšića. U cjelini N. A. Plavšića čuvaju se: - njegovi osobni dokumenti (diplome, članske iskaznice), imovinsko-pravni spisi i računi, biografije i bibliografije Nikolinih radova te osmrtnice - spisi nastali njegovim radom u Trgovačko-obrtničkoj komori za Slavoniju gdje je Nikola bio pristav (1882-1896) odnosno tajnik (1896-1912): prijepisi službenih spisa Komore primljenih ili odaslatih ugarskom ministru trgovine, hrvatskom banu, predsjedništvu Zemaljske vlade i dr; zapisnici sjednica Komore, novinski isječci, kopije "dozvolnih isprava" za pojedine željezničke linije, elaborati i nacrti te korespondencija). - spisi nastali njegovim angažmanom u Gradskom zastupstvu u Osijeku: prijepisi službenih spisa, novinski isječci, nacrti, pravila, elaborati i korespondencija, a u svezi regulacije Drave u području Osijeka, gradskog muzeja, slavonskog arheološkog društva i dr. - rukopisi N. A. Plavšića, njegova korespondencija, fotografije i dr. U cjelini Dušana Plavšića čuvaju se njegovi osobni dokumenti (svjedodžbe, domovnica, putovnica), potvrde o namještenjima, molbe za posao, rješenja o mirovini, članske iskaznice, posjetnice, osmrtnice, autobiografije i više bibliografija njegovih radova i dr. Najopsežnija su cjelina dokumenti nastali njegovom djelatnošću na području gospodarstva: - novčarstvo: zapisnici sjednica, završni godišnji računi, bilješke, korespondencija i novinski isječci nastali obavljanjem funkcija u Hrvatskoj zemaljskoj banci, Zagrebačkoj burzi, Balkanskoj banci, Prvoj hrvatskoj štedionici, Savezu novčanih i osiguravajućih zavoda, Državnoj klasnoj lutriji i nizu drugih banaka i drugih ustanova - šumarstvo s prerađivačkom industrijom: poslovna izvješća, zaključni računi, elaborati o procjeni šuma, korespondencija i dr. u svezi različitih poduzeća, šumskih posjeda i tvornica (šumski posjedi Majdanpek Univerziteta u Beogradu te Slatina Vlastelinstva Virovitica, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, Šumsko industrijsko preduzeće Dobrljin i Drvar (ŠIPAD), Bosanska šumska industrija H. G. Otto Steinbeis i dr. - rudarstvo s prerađivačkom industrijom: zapisnici sjednica upravnih odbora, nacrti nalazišta, rovne dozvole, elaborati o pojedinim rudnim nalazištima, ugovori o zakupu, korespondencija i novinski isječci (Rudnici Sinjakovo, Rakova Bara, Buštrenje, Skopska Crna Gora, Ljubija; ugljenokopi Reka i Velika Mučnai dr.; Rafinerija nafte Brčko i razna druga rudarska i industrijska dionička društva - energetika (projekti elektrana, koncesije za njihovu realizaciju, troškovnici, izvještaji o njihovoj isplativosti, korespondencija (Hidroelektrane Zeleni Vir Skrad, Ozalj, Rijeka Dubovačka, Jablanica Dolnja na Neretvi) - te projekti, nacrti, fotografije, zapisnici sjednica, korespondencija i sl. niza drugih poduzeća i firmi na području metaloprerađivačke, tekstilne, prehrambene i industrije građevinskog materijala, brodogradnje, prometa, građevinskog poduzetništva i prometa nekretninama, turizma, fotografije i tiska. Posebna su cjelina njegove dnevničke zabilješke, pozivi na skuštine, pravila, korespondencija i drugo nastalo njegovim angažmanom u nizu kulturnih i umjetničkih ustanova (Društvo književnika Hrvatske, Matica hrvatska, Hrvatsko društvo umjetnika, pjevačka i tamburaška društva, izložbe i kazališni projekti). Sačuvani su njegovi rukopisi i iz područja gospodarstva kao i likovne kritike i njegovi književni pokušaji. Slobodno zidarstvo N. Plavšića sačuvano je u cjelini njegovih bilješki i izlaganja, pozivnica na sastanke lože, tiskovina, glasila i brošura o masoneriji te korespondencije. Sačuvana je i zasebna cjelina njegove privatne korespondencije, fotografije, novčanice, dionice, novinski isječci te gradivo Dušanovog brata Nikole, vezano uz patent automatskog mjenjanja brzine kod automobila, 1938-1939.

Fond se sastoji od spisa te fotografija, plakata, letaka i isječaka iz novina i 2 longplay ploče.

Pravila i normativni akti, zapisnici sjednica tijela MH, opća korespondencija MH, dokumentacija o imovini MH, evidencije članstva i dokumentacija o radu s članstvom MH, planovi, dnevnici i izvještaji o radu MH, dokumentacija o nakladnoj djelatnosti (časopis „Književnik“, časopis „Omladina“, kratkotrajno obnovljeni „Hrvatski tjednik“ iz 1991.), dokumentacija o obljetnicama i drugim kulturnim akcijama, dokumentacija o nagradama MH, dokumentacija o slučajevima, aferama i polemikama MH, dokumentacija o pravnim poslovima MH, računovodstvena dokumentacija MH, računovodstvena dokumentacija „Hrvatskog tjednika“, dokumentacija o prodaji izdanja MH, dokumentacija o prodaji HT, statistička dokumentacija MH, personalna dokumentacija djelatnika MH.

Uz predmete koji se odnose na objavljene natječaje raznovrsnih tijela centralne ili provincijskih vlasti Kraljevine (ministarstva, državni i vojni uredi) te natječajnu dokumentaciju pristiglu za zapošljavanje te predmete vezane uz polaganje državnih ispita (kat. I), u fondu se čuvaju opći spisi vezani uz rad i kadrovska pitanja (premještaji, imenovanja, razrješenja osoblja, troškovi ureda) Prefekture (kat. II), potprefektura (kat. III) te Kvesture, nižih ureda javne sigurnosti i milicije (kat. IV). Unutar kategorije V čuvaju se razne okružnice, te od 1943. do 1945. predmeti vezani uz troškove ureda prefekta, ali i popisi osoba koje nastavljaju vršiti javnu službu i po uspostavi Socijalne Republike. Djelatnost Kvesture, ureda javne sigurnosti, karabinjera, milicije dokumentirana je u predmetima kategorije VI, u kojoj se, uz raznovrsne odredbe io održavanju javnog reda i mira čuvaju dnevni tjedni i mjesečni izvještaji Kvesture, dopisi i izvještaji o specifičnim pitanjima vezanima uz održavanje javne sigurnosti i političkog poretka, izvještaji i statistike o kriminalnim djelima, ozljedama na radu i prekršajima, izvještaji o brodovima koji uplovljavaju u Pulu i iskrcavanju stranih putnika i sl. te troškovi ureda javne sigurnosti (nakon 1929). U predmetima iz 1944. godine čuvaju se i podaci vezani uz partizanske aktivnosti. U kategoriji VII čuvaju se predmeti vezani uz protutalijansku i antifašističku propagandu, među kojima i izvješća karabinjera vezana uz istrage i uhićenja. Među predmetima iz kat. VIII, koji se odnose na rad provincijske i općinske administracije, čuvaju se brojni izvještaji iz istarskih općina, podaci o ustroju općinskih tijela, imenovanjima i razrješenjima izvanrednih povjerenika, načelnika, vijeća, tajnika, imenovanjima i zapošljavanju službenika u općinskim uredima i službama (liječnici, veterinari) i mjesnim ustanovama (poduzeća, zadruge, dobrotvorne ustanove), podaci o općinskim porezima, požarima i uništenju općinskih zgrada i općinskih arhiva (1924 (kat. AV) – Umag; 1933 - Svetvinčenat; 1935 – Boljun) te neredima, protestima i pobunama u pojedinim općinama. Među predmetima koji se odnose na rad provincijske administracije čuva se manja količina spisa vezanih uz rad Rektorata Istarske provincije (1934; 1943) i zapisnici sjednica Provincijskog administrativnog odbora (1935, 1937). Spisi iz razdoblja nakon kapitulacije Italije sadrže podatke o izvanrednim ratnim općinskim upravama. Spisi iz kategorije XIX iz 1925. sadrže predmete vezane uz rad Republikanske partije (1920/1925), Nacionalne liberalne partije i Socijalističke partije, ali i podatke o političkim izborima, odnosu vlasti prema predstavnicima opozicije te formiranju fašističkih organizacija u Istri (stranačke podružnice, organizacije fašističke mladeži i žena). U kasnijim godištima (nakon 1925) ova kategorija sadrži isključivo podatke o djelatnosti i članovima raznih fašističkih organizacija, stranačke tiskovine, izvještaje o stanju stranke te izvještaje i obavijesti koje su stranci podnosili pripadnici javne vlasti. Predmeti razvrstani u kategoriju X sadrže podatke o sindikalnim organizacijama i formiranju fašističkih granskih sindikata (1925-1927, a nakon 1927. u kategoriji XII). Uz ovo gradivo, u kategoriji se čuvaju osobito vrijedni predmeti objedinjeni podklasom „Mjere u korist Provincije“, a koji sadrže brojne preglede ekonomskog stanja po općinama, izvještaje o ekonomskom stanju i problemima provincije, opsežnu dokumentaciju i izvore vezane uz projekte velikih javnih radova na komunalnoj infrastrukturi (izvještaji i projekti vezani uz bonifikaciju doline Mirne, Krasa, Raše i isušivanje Čepićkog jezera te opsežno i raznovrsno gradivo vezano uz izgradnju istarskog vodoopskrbnog sustava te poduzeća i konzorcije uključene u izgradnju Istarskog vodovoda (Acquedotto Istriano). Također, unutar ove podklase nalaze se predmeti vezani uz kolonizaciju inorodnih dijelova Istarske provincije (nakon 1930.), dopisi, izvješća i drugi spisi vezani uz probleme nezaposlenosti i posljedice nepovoljnih zajmova i masovnih ovrha te ekonomski uvjetovane nemire i pobune u istarskim mjestima ili velikim gospodarskim subjektima (Pobuna žena na Tinjanštini, 1932), ali i dokumenti vezani uz poslovanje i probleme velikih gospodarskih subjekata (Uljanik, Ugljenokopi Raša, turističko poduzeće Brioni, Istarske toplice, razni drugi subjekti, zadruge i kooperacije). Značajan izvor čine dokumenti vezani uz izgradnju i otvorenje novog radničkog naselja u Raši (1937), ali i opsežna dokumentacija o velikoj rudarskoj nesreći u Raši u veljači 1940. Ovdje se čuvaju i izvještaji o cestovnoj infrastrukturi, ali i podaci o problemima nastalim ukidanjem nerentabilnih prometnih linija. Nakon 1936. godine u ovoj klasi se nalaze i predmeti vezani uz slanje radnika i vojnika u Istočnu Afriku, a od 1940. godine i podaci o migracijama u Albaniju te o poslanima na rad u Njemačku. Predmeti razvrstani u kategoriju XI sadrže podatke vezane uz ekonomska pitanja i poljoprivredu, a među njima se veće sadržajne cjeline odnose na rad bolesničkih blagajni te rad i ukidanje seoskih i provincijalne kase (štedionice). U ovoj klasi čuvaju se i predmeti bitni za proučavanje povijesti Poljoprivrednog instuta u Poreču i poljoprivrednih škola, te brojna dokumentacija vezana uz ustroj i djelovanje poljoprivrednih zadruga i konzorcija, uzgoj i otkup poljoprivrednih proizvoda i sl. Manja količina gradiva nastalog nakon 1943. godine sadrži uglavnom podatke vezane uz provincijski odjel prehrane, a koji se odnose na prikupljanje i otkup hrane u ratnim uvjetima. Među predmetima iz 1943. čuvaju se spisi o poduzećima koje je preuzeo narodnooslobodilački pokret. U kategoriji XII čuvaju se predmeti koji se odnose na javne radove, korporacije i fašističke sindikate (od 1927), a unutar gradiva se čuvaju spisi provincijskog ekonomskog savjeta, provincijskog savjeta za korporativnu ekonomiju / korporacije te spisi raznih sindikalnih organizacija. Značajan dio spisa odnosi se na politiku cijena, organizaciju javnih radova i podatke o zapošljavanju na javnim radovima te rukovodstva i osoblje sindikalnih i privrednih organizacija. U Kategoriji XIII čuvaju se predmeti vezani uz poštansku i prometnu službu (autobusni, željeznički i zračni promet). Uglavnom se radi o pojedinačnim predmetima vezanim uz zaposlenike državnih i provincijskih ureda, rad poštanskih ureda, poštansku infrastrukturu (rad telefonskih centrala, linije). Dio predmeta iz 1943. i 1944. odnosi se na partizanske diverzije. U kategoriji XIV čuvaju se predmeti s područja financija, a koji se odnose na osoblje financijskih ustanova (banke, katastarski i registarski uredi, uredi i prodavaonice državnog monopola), ustroj državnog monopola, kreditna zaduženja i otpise kredita, javne i državne zajmove te državnu lutriju i tombole. Unutar podkategorije XV-A čuvaju se spisi vezani uz pravosudna pitanja i ustroj pravosudnih tijela. Uz predmete koji se odnose na sistematizacije radnih mjesta i radne odnose službenika, u ovoj podkategoriji čuvaju se predmeti bitni za razumijevanje ustroja i djelatnosti talijanskih pretura, magistratura, pomirbenih sudaca, bilježnika, advokata i njihovih strukovnih udruženja te rad sudova i zatvora na području Provincije. U podkategoriji XVB čuvaju se predmeti vezani uz crkvu i svećenike. Značajan dio predmeta do sredine 1930-ih godina odnosi se na sankcioniranje djelovanja i progon netalijanskih svećenika i sprečavanje liturgije na hrvatskome jeziku. Gradivo nastalo od sredine 1930-ih godina uglavnom sadrži predmete vezane uz popravke crkvenih objekata, upravljanje crkvenim dobrima i imovinom te pomoći i potpore svećenicima. Kategorija XVIA sadrži podatke vezane uz prosvjetu te skrb o baštini. Među gradivom koje se odnosi na prosvjetu, značajna se količina predmeta odnosi na pojedinačne predmete vezane uz radne odnose učitelja i profesora (zapošljavanje, premještaji, sankcioniranja i otkazi), ukidanje hrvatskih škola i progon antifašistički i antitalijanski orijentiranih nastavnika. Predmeti sadrže brojne podatke o radu osnovnih i srednjih škola u provinciji te stanju i broju školskih zgrada, udžbenicima i stipendijama te vrijednostima fašističkog obrazovnog sustava. Među spisima s područja prosvjete čuva se gradivo provincijskog prosvjetnog savjeta i dokumentacija povezana s Pokrajinskim školskim nadzorništvom za Istru (nakon 1936. godine). Značajnu sadržajnu cjelinu čine i predmeti (1928/1944) vezani uz rad fašističke organizacije Balilla (Opera nazionale Balilla, O.N.B.). U gradivu nastalom 1934. do 1943. godine zasebnu sadržajnu cjelinu čine predmeti vezani uz aktivnosti provincijskih počasnih inspektora lijepih umjetnosti te skrb i način upravljanja istarskom povijesnom baštinom, restauraciju i smještaj umjetnina, spomenika te arhivskog i knjižničnog gradiva. Gradivo iz kategorije XVII odnosi se na poslove vezane uz obranu te kopnene, pomorske i zračne vojne jedinice i njihove pripadnike. Uz pojedinačne predmete vezane uz službu pripadnika vojnih postrojbi, u gradivu se čuvaju predmeti vezani uz mobilizaciju, civilnu i protuavionsku zaštitu, stampate vezane uz promociju komiteta civilnog otpora, spisi vezani uz razmještaj vojnih trupa te od 1939. godine popisi poginulih i ranjenih u ratnim operacijama u Istočnoj Africi, Španjolskom građanskom ratu te Drugom svjetskom ratu. Gradivo iz razdoblja 1941. do 1945. godine sadrži i dokumente vezane uz opskrbu i raspodjelu osnovnih prehrambenih namirnica te podatke o partizanskim akcijama (1944). Spisi iz XVIII kategorije odnose se na cenzuru tiska i radija te pošte (u ratnim godinama), a pružaju kvalitetan uvid u povijest izdavaštva u fašističkom razdoblju. Uz pojedine dokumente nalaze se priložene cenzurirane ili zabranjene tiskovine ili pisma. Od 1941. godine su zasebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti vezani uz promociju rasističke kampanje i židovsko pitanje. U kategoriji XIX nalaze se dokumenti vezani uz obilježavanje nacionalnih praznika i raznih svečanosti, među kojima i dokumenti i fotografije vezani uz otvorenje ili završetak javnih radova, uključujući i popise projekata ostvarenih u fašističkoj vladavini. U spisima od 1934. do 1939. godine su posebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti koji se odnose na turizam (prospekti „Istarskog ljeta“ (Pula, Brioni, Umag, Portorož), turistička propaganda). Među spisima iz ratnih godina veće sadržajne cjeline čine dokumenti koji se odnose na održavanje javnog reda na skupovima, te na nabavu, distribuciju i postavljanje razglasnih uređaja u općinama. U Kategoriji XX čuvaju se dokumenti koji se odnose na odavanje počasti članovima kraljevske obitelji, uglednicima i palima i u ratu. Kategorija XXI sadrži dokumente koji se odnose na udruženja, uglavnom antitalijanska i antifašistička. U gradivu se čuvaju statuti udruženja, izvještaji te popisi imovine zabranjenih slavenskih i ostalih društava, te talijanskih društava koja su djelovala uz državnu potporu (Doppolavoro). Gradivo nakon 1941. uglavnom sadrži spise vezane uz rad Crvenog križa. Spisi iz kategorije XXII odnose se na korespondenciju sa senatorima i izaslanicima, posjete raznih političkih dužnosnika Istri te od 1939. godine na boravak stranaca na području Prefekture. Spisi iz kategorije XXIII sadrže dokumentaciju vezanu uz dodjelu raznih državnih odlikovanja. U kategoriji XXIV sačuvani su samo spisi koji se odnose na izvještaje o troškove javne sigurnosti (1925/1928) te nekoliko šifriranih popisa (1943). Kategorija XXVI uglavnom sadrži protokolarnu prefektovu korespondenciju. U kategoriji XVII se uz općenite dopise raznovrsna sadržaja čuvaju dopisi vezani uz socijalna pitanja (pomoći obiteljima s više djece, potpore siromašnima), izvještaji o raznovrsnim nepogodama (požari, poplave, tuče) te spisi vezani uz demografsku politiku. Od 1936. unutar zasebne podkategorije čuvaju se raznovrsni dokumenti i materijali vezani uz kazališne izvedbe i gostovanja, a od 1939. godine se u zasebnoj podkategoriji čuvaju i spisi vezani uz Židove, rasna pitanja i provjeru rase.

Zbirku čine spisi vezani uz procese vođene protiv komunista i komunističke djelatnosti u raznim oblicima, protiv Stjepana Radića i HSS-ovaca, spisi koji se odnose na procese zbog povrede zakona o štampi (uključeni su i procesi vođeni protiv komunističkog te pravaškog i HSS-ovskog tiska), uvreda političkog, a najčešće i privatnog karaktera, pronevjera, uvreda vlade, odnosno kralja kao i razni drugi predmeti. Zbirka sadrži i predmete vezane uz zabranu letaka komunističkog sadržaja ili pojedinih brojeva časopisa različite političke orijentacije (Grafički radnik, Slobodni glas, Narodni val, Hrvat, Dom, Hrvatski radnik, Riječ itd.). Ukupno sadrži predmete 361 sudskog procesa vođenog pred Sudbenim stolom u Zagrebu, Upravnim sudom u Zagrebu, Državnim sudom za zaštitu države u Beogradu i drugim sudovima (kotarski sudovi iz Koprivnice i Zagreba, okružni sud u Osijeku, Splitu i Beogradu), u kojima se kao tužiteljska strana javljaju državna odvjetništva u Osijeku, Splitu i Zagrebu, Državno nadodvjetništvo u Zagrebu, odnosno državni tužilac za zaštitu države u Beogradu.

Zbirka sadrži snimke Zagreba nastale između sedamdesetih i sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, autorove portrete istaknutih osoba iz javnoga i kulturnog života Hrvatske u razdoblju od 1990. do 1995. godine, portrete hrvatskih umjetnika, zatim portrete članova družbe "Braća hrvatskog zmaja", hrvatske likovne umjetnike, reprodukcije radova hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića, motive Brača između 1959. i 1989. godine, postave izložbi, izložbene fotografije, obiteljske fotografije te negativi i dijapozitivi koji pripadaju raznoj tematici. Dio zbirke je i gradivo koje nije fotografsko, a koje je vezano uz autora i članove obitelji Kukec (plakati, umjetničke slike, diploma, autorski radovi Vanje Kukeca, medalje, ordeni, novinski isječci).

Gradivo zbirke sadrži diplome; svjedodžbe; ordene; plakete raznih osoba; kazališne cedulje; plakate; oglase; koncertne programe; pamflete; političke objave; isprave; spomenice; razne muzikalije (notni i tekstovni zapisi u izvorniku i prijepisu, programi koncerata i dr.); materijale vezane za film (dokumentarne fotografije i zapisi o filmskim poduzećima, školama, tisku, kinima, filmovima i dr.); negative s prikazima hrvatskih gradova, ličnosti i događaja iz knjižnica i arhiva Europe; zemljopisne karte i atlase; korespondenciju raznih osoba; materijale vezane za Josipa Broza Tita; grafike i crteže; rukopise raznih autora; tiskovine; brošure; knjige; fotografije poznatih ličnosti; gramofonske ploče; autografe i autograme; novinske isječke.

Gradivo iz ostavštine Franje Dugana većinom je vezano uz njegov dugogodišnji skladateljski, autorski i recenzentski rad, kao i njegovu srednjoškolsku nastavno-prosvjetnu djelatnost i višegodišnje djelovanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Manja količina ostavštine obuhvaća osobnu dokumentaciju (krsni i vjenčani list, potvrde, mirovinsku dokumentaciju i dr.) te gradivo vezano za njegovo srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (svjedodžbe, indeksi i dr.) Gradivo koje se odnosi na srednjoškolsku nastavno-prosvjetnu djelatnost F. D. obuhvaća dekrete o postavljenju; obavijesti o razrješenju; službenu korespondenciju i sl. Dugogodišnja djelatnost F. D. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ogleda se u sličnim dekretima i korespondenciji, kao i u rukopisnim konceptima u kojima F. D. opisuje stanje na Akademiji. F. D. bio je aktivan zborovođa i orguljaš u nekoliko pjevačkih društava i vjerskih ustanova pa gradivo vezano uz ovaj vid njegovog djelovanja obuhvaća rješenja; obavijesti; ugovore; novinske članke i sl. Također je sačuvana i mala količina gradiva koja se odnosi na njegovo članstvo u ispitnim povjerenstvima i kulturnim institucijama (dekreti, rješenja i službena korespondencija). Najveću cjelinu ovog fonda čini gradivo koje se odnosi na stvarateljev dugogodišnji plodan skladateljski rad. Ono se uglavnom sastoji od rukopisnih i tiskanih partitura skladbi; koncertnih programa i plakata te popisa skladbi koje je sastavio stvaratelj. Ovdje je smješteno i nekoliko partitura drugih skladatelja koje je zapisao F. D. Sačuvane su i manje cjeline koje se odnose na stvarateljev autorski i recenzentski rad (rukopisi udžbenika, članci objavljeni u tisku, bilješke i stručna mišljenja o orguljama i crkvenim zvonima, recenzije knjiga). Sastavni dio fonda čini i manja količina poslovne i privatne korespondencije F. D, a treba spomenuti i hemeroteku (novinske članke iz domaćeg i stranog tiska) koje se odnosi na stvarateljev skladateljski rad. Na kraju fonda smješteno je nekoliko dokumenta koji su vezani uz smrt Franje Dugana ml, sina F. D.

Gradivo vezano uz rad Narodnoga zemaljskog kazališta/HNK; gradivo koje se odnosi na pojedine značajne djelatnike zemaljskog kazališta (Stjepan Bojničić, Andrija Fijan, Josip Freudenreich, Adam Mandrović, Nikola Milan Simeonović, Ivan Zajc, Franjo Žigrović–Pretočki, Václav Anton, obitelj Sajević, obitelj Zmajić); ostavština Antonije Kassowitz–Cvijić (rukopisi, bilješke, korespondencija, fotografije i dr.); korespondencija među kazalištarcima, i dr.; gradivo sadrži i nekoliko kazališnih cedulja/programa Gradskog kazališta u Varaždinu (1842/1913).

Omladinska zbirka sadrži razne knjige, časopise, novinske isječke, fotografije, crteže i ostalo. Građa se odnosi na ideološku propagandu pokreta o kongresima mladih osobito o omladinskim organizacijama u iseljeništvu. Dalje slijedi građa kao uspomene iz I. svjetskog rata iz austrougarske monarhije, Srbije i Južne Amerike. Građa se odnosi i na rad omladine u pojedinim ustanovama i novinama u domovini i u inozemstvu. Inventar omladinske zbirke dijeli se na više grupa: omladinska zbirka; omladinska i nacionalno-iseljenička zbirka; iseljenička zbirka; zatim slijedi popis knjiga, časopisa i drugo; novine; plakati; albumi.

Programi i plakat vezani uz koncerte na kojima je Franjo Dugan stariji nastupao kao orguljaš, na kojima su izvođene njegove skladbe ili je koncert bio posvećen njemu.

Zapisi ovoga fonda izuzetan su izvor za proučavanje povijesti šireg zadarskoga područja i uloge boraca NOB-a na tome području neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i u vrijeme poratne obnove te suočavanja zemlje s prijetnjom Inforbiroa. Osobito su vrijedni podaci o poginulim, nastradalim ili nestalim građanima sa zadarskoga područja o kojima je Savez boraca NOR prikupio 1950. godine, a to je izvor za općenito utvrđivanje žrtava rata. Istina je, riječ je samo o žrtvama koji su bili uključeni u partizanski pokret. Dobro su sačuvani zapisnici sastanaka Kotarskog odbora SUBNOR-a, zatim zapisnici i izvještaji općinskih organizacija Saveza boraca u kotaru Zadar i Glavnog odbora SUBNOR-a od osnivačke sjednice Kotarskoga odbora boraca NOR-a 4. siječnja 1848. do 1962. godine kada se osniva općinski odbor prema novoj administrativno-teritorijalnoj podjeli. Među zapisnicima su i zapisnici u vezi s predvojničkom obukom, o organiziranju dječjega tjedna, sastanak s predsjednicima i tajnicima, sastanci Kotarske konferencije. Uz zapisnike sastanaka, gradivo sadrži i izvještaje o radu, razne referate, kao što su godišnjica ustanka u Hrvatskoj, sastanak s instruktorima, sastanci u vezi s popisom žrtava Drugoga svjetskog rata, izvještaje s godišnjih skupština, izvještaje o radu pojedinih sekcija, kao što je kulturno-prosvjetna, izvještaji o proslavi 27. srpnja (u Jugoslaviji određen za dana ustanka u Hrvatskoj), zapisnike sa sastanka Komisije za obilježavanje historijskih mjesta i podizanje spomenika, zapisnike sa sastanka Predsjedništva, zapisnike sastanka gradskoga odbora. Posebno su iskazani sastaci sjednica upravnih odbora i skupština u pojedinim mjestima kotara Zadar-otoci.

Pravila i normativni akti, zapisnici sjednica tijela MH, opća korespondencija MH, dokumentacija o imovini MH, evidencije članstva i dokumentacija o radu s članstvom MH, planovi, dnevnici i izvještaji o radu MH, dokumentacija o nakladnoj djelatnosti (časopis „Književnik“, časopis „Omladina“, kratkotrajno obnovljeni „Hrvatski tjednik“ iz 1991.), dokumentacija o obljetnicama i drugim kulturnim akcijama, dokumentacija o nagradama MH, dokumentacija o slučajevima, aferama i polemikama MH, dokumentacija o pravnim poslovima MH, računovodstvena dokumentacija MH, računovodstvena dokumentacija „Hrvatskog tjednika“, dokumentacija o prodaji izdanja MH, dokumentacija o prodaji HT, statistička dokumentacija MH, personalna dokumentacija djelatnika MH, fototeka, fonoteka, hemeroteka, stampata.

Gradivo fonda sastoji se od osobnih dokumenata V. M; dokumenata vezanih uz školovanje; većinom privatne korespondencije koju su razne osobe uputile V. M. najvećim dijelom kao čestitke povodom blagdana; kratkih poruka-čestitki koje su razne osobe uputile V. M. povodom koncerata, umjetničkih jubileja, objavljenih autorskih nosača zvuka i sl.; dva uveza s materijalima koja je V. M. priredila o svom umjetničkom i pedagoškom radu te radu supruga Berislava Brajkovića (uvez o V. M. sadržava biografske podatke, fotokopije koncertnih programa na kojima je svirala ona (u zemlji i inozemstvu) ili njeni studenti te novinske članke o tim izvedbama, popise cjelovitog repertoara koji je svirala, citate iz kritika i fotokopije cjelovitih kritika iz domaćeg i inozemnog tiska, diskografiju (popis i ispisi naslovnica nosača zvuka), fotokopije osvrta u tisku na diskografska izdanja, popise nagrada i priznanja, preslike u boji nagrada i priznanja, bibliografske popise (osvrti i kritike objavljeni u tisku, najave koncerata, razgovori, nagrade, intervjui) i dr., dok uvez o suprugu Berislavu sadržava kronološku biografiju; računalne ispise kazališnih plakata predstava u kojima je sudjelovao kao redatelj ili pomoćni redatelj te recenzije njegovih predstava u tisku; kronološke popise predstava koje je režirao; računalne ispise fotografija (ansambli, B. B. s gradonačelnikom Ivom Vrhovcem 1973. kod otvorenja Zagrebačkog kazališta lutaka; lutke koje je izradio); kronologiju crtanih i igranih filmova u kojima je radio kao redatelj, fazer i scenarist; kronologiju izložbi u Hrvatskom povijesnom muzeju za koje je izradio likovni postav te računalne ispise fotografija iz nekih od njih i njihovih naslovnih plakata; kronologiju maketa koje je izradio za izložbe te računalne ispisi fotografija nekih od njih; računalne ispise intervjua s B. B. u tisku; ispise nagrada i priznanja koje su mu dodijeljene i dr.). Također su sačuvani izvorni koncertni programi nastupa V. M. u zemlji i inozemstvu; koncertni plakati njenih nastupa; programi Varaždinskih baroknih večeri na kojima je nastupila; ulaznice s koncerata održanih diljem svijeta sa Zagrebačkim solistima; itinereri (planovi putovanja) za koncertna gostovanja po svijetu sa Zagrebačkim solistima; gradivo u vezi njenog pedagoško-nastavnog rada kao profesorice čembala na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu; autorski tekstovi i govori (među ostalim, vezano uz dužnost predsjednice Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, svoj glazbeno-koncertni rad, obrazloženja uz dodjeljivanje nagrada pojedincima, nekrolozi te zahvale). Dio gradiva u fondu čine i novinski članci i ispisi s internetskih portala koji se odnose na V. M; razne fotografije (između ostaloga, sa studentima i ansamblom 'Musica viva', suprugom Berislavom, s roditeljima, sestrama, kao djevojčica, s gimnazijskim razredom, na putovanjima diljem svijeta sa Zagrebačkim solistima, tijekom svojih koncerata i s raznim osobama u svom zagrebačkom stanu, tijekom susreta sa značajnim političkim osobama zajedno sa Zagrebačkim solistima (španjolska kraljica Sofija, Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom u Igalu, Franjo Tuđman u HGZ na koncertu za Dubrovnik, Andrej Plenković nakon dodjele nagrade 'Vladimir Nazor' za životno djelo-ispis, Stjepan Mesić prilikom dodjele odličja), s poznatim glazbenicima s kojima je svirala (Felix Ayo, Carlo Morena, Henryk Szeryng, Stefan Milenković, Lilly Laskine, Han de Vries-s posvetom); portretne fotografije V. M.). Zasebnu cjeline čine prijepisi kritika koncertnih nastupa emitiranih na radio-postajama; ispisi detaljnih informacija o domaćim televizijskim emisijama u kojima se pojavila V. M; pozivnice na državna primanja RH i diplomatska primanja drugih država; nagrade i priznanja; knjižno gradivo u vezi sa Zagrebačkim solistima i Varaždinskim baroknim večerima te nosači zvuka sa studijskim snimkama na kojima svira V. M. Treba spomenuti i sačuvana dva radijska intervjua V. M. te sačuvanu statuu Redakcija izbor Dubrovačkih ljetnih igara dodijeljena V. M. 1988.

Gradivo je relativno potpuno. Sačuvan je veći dio urudžbenih zapisnika, evidencije i spisi u vezi osigurane opskrbe, financijska dokumentacija, zapisnici sjednica 1949-1952, opći spisi, oglasi, fragmentarna matičarska evidencija, izdvojeni predmetni spisi. Fond sadrži malu zbirku tiskovina odnosno kalendara i plakata nastalih u svrhu političke i komercijalne promidžbe. Općenito, zbog prenesene nadležnosti stvaratelja, najveći dio gradiva čine odluke, obavijesti, uputstva, zahtjevi i kritike viših organa vlasti, najviše Kotarskog NO-a Krk i odgovori na njih. Razne evidencije, popisi, statistike koje je stvaratelj bio obvezan voditi zbog opskrbe stanovništva i drugih potreba pružaju dosta podataka o socijalnoj i demografskoj strukturi, poljoprivrednoj proizvodnji, gospodarskoj razvijenosti, ukupnoj socijalnoj slici poraća. Značenje s imovinsko-pravnog gledišta imaju kopije odluka Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju o utvrđenju agrarnih objekata iz 1948. godine.

Struktura gradiva je raznolika s obzirom da je stvaratelj obavljao poslove cjelokupne javne uprave i nadzirao rad ustanova i poduzeća na području kotara Varaždin i velikog broja lokalnih organa uprave: u periodu 1945-1952. mjesnih narodnih odbora, a u periodu 1952-1963. narodnih odbora općina. Sukladno tome u fondu se nalazi i dokumentacija o djelovanju svih tijela nad kojima je stvaratelj imao pravo nadzora ili administrativno-operativnog rukovodstva. Ključne informacije o radu stvaratelja pohranjene su u zapisnicima Narodnog odbora kotara i njegovih kolegijalnih tijela. Zapisnici sjednica NOK-a sačuvani su za sve godine djelovanja stvaratelja izuzev za 1951. i dijela 1952. godine. Najveća cjelina gradiva odnosi se na seriju Opće-upravnih poslova unutar koje su smješteni i opći spisi. Oni pokrivaju područje svih resora nadležnosti NOK-a iz perioda 1945-1957. U godinama nakon rata opći se spisi uglavnom odnose na komunalno-građevinsku djelatnost i poslove socijalne zaštite i prosvjete. Veliki dio fonda odnosi se na rad i radne odnose na području kotara, s naglaskom na personalnim podacima zaposlenih u kotarskoj i općinskoj upravi i u ustanovama i poduzećima, te na poslove privrede, poglavito planske poljoprivrede i na rad privrednih organizacija. U području građevinsko-komunalne djelatnost treba spomenuti idejne projekte i građevinske dozvole za koje je, zbog velike potražnje korisnika, u Arhivu izrađeno kazalo. Važan segment predstavlja i imovinsko-pravna dokumentacija s kupo-prodajnim ugovorima i opsežnom dokumentacijom o eksproprijaciji, nacionalizaciji, konfiskaciji i arondaciji nekretnina nakon Drugog svjetskog rata i spisima Kotarske Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju. Velika pažnja javne uprave nakon rata usmjerena je na ratne stradalnike, djecu žrtava fašističkog terora i sudionike NOB-a o kojima je skrbio Odjel za poslove socijalne zaštite i poslove zdravstvene zaštite s naglaskom na kontroli rada zdravstvenih ustanova i sanitarne inspekcije. Osim navedenog u fondu je sačuvana i financijska dokumentacija s budžetima i završnim računima, zapisnicima o financijskoj kontroli poduzeća i ustanova i isplatnim listama službenika NOK-a. U manjoj mjeri gradivo fonda pokriva područje prosvjete sa sačuvanim zapisnicima školskih odbora, područje kulturne djelatnosti s fragmentarno sačuvanom dokumentacijom o djelovanju ustanova u kulturi i obavljanju poslova zaštite spomeničke baštine i prirodnih rjetkosti te oskudno sačuvanim spisima iz područja fizičke kulture, geodetsko-katastarskih poslova, rada pravosudne uprave i narodne obrane.

Gradivo fonda sadržajno je vrlo raznoliko. Uključuje veće djelove arhiva nekih uglednih trogirskih obitelji i nekih uglednih pojedinaca, pripadnika svjetovnih i crkvenih zvanja, koji su u svoje doba odigrali važnu društvenu i političku ulogu. Među njima ima i nekih prevoditelja i pisaca (npr. Ivan Lubin). U tom gradivu nalaze se prijepisi raznih povijesnih rasprava i književnih djela, uglavnom talijanskih, zatim stariji rukopisni priručnici iz raznih školskih predmeta i mnogi zanimljivi parnički spisi, tzv. stampe, razne mape, nacrti, privatna dopisivanja (npr. dvojice braće biskupa Luja i Ivana Scacoza) i mnogi pojedinačni dokumenti.

Gradivo ovog fonda sadrži dokumente Jugoslavenske demokratske stranke i to "Akcionog odbora za Hrvatsku i Dalmaciju", Statut, proglase, letke, tiskanice, dokumentaciju o istupima iz stranke poslije zločina u Narodnoj skupštini, referati za sjednicu Glavnog odbora u Beogradu, popise članova stranke po mjestima, izborne materijale za općinske, oblasne i parlamentarne izbore, podatke o organizacijama i pouzdanicima Jugoslavenske demokratske stranke u kotaru Knin, Šibenik, Benkovac, Biograd n/m, Metkoviću, grad Split, Splitski kotar, kotar Dubrovnik, Korčula Sinj, Kotor, Imotski, Supetar, Hvar, Krk. Korespondencija u fondu odnosi se na Paštrovićev rad kao zastupnika u Skupštini i glavnog urednika Pučkog lista i to s čitateljima. Osim Paštrovićeve gradivo sadrži i nešto korespondencije Grge Anđelinovića koja se odnosi na njegovo djelovanje kao ministra i političara. I u Paštrovićevoj i Anđelinovićevoj korespondenciji korespondenti su osobe iz samoga političkog vrha Jugoslavije između dva rata. Dijelom gradiva su i spisi i isječci iz novina. U fondu se mogu se naći tematski grupirani isječci iz tiska od kojih se može izdvojiti polemika Grga Anđelinović– Rudolf Pederin iz 1928. objavljivana u Novom dobu koja problematizira odnos jugoslavenske i hrvatske struje među splitskim intelektualcima.

Fond sadrži statute i pravilnike ustanove, zapisnike Upravnog odbora i Radne zajednice, izvještaje o radu, programe rada, opće spise s urudžbenim zapisnicima, financijsku i personalnu dokumentaciju, evidencije priredaba, dokumentaciju o manifestacijama u organizaciji Doma i nešto projektne dokumentacije zgrade Doma.

Fond sadrži predmetne spise nastale pri Kabinetu Prefekture (1923/1945) te gradivo o mijenjanju netalijanskih prezimena stanovnika Istre, Cresa i Lošinja u talijanske inačice istih, nastale u razdoblju od 1927. do 1943. godine. U spisima Kabineta čuvaju se podaci vezani uz: urede državne i javne uprave i javnu sigurnost (prefektura, kvestura, potprefekture, uredi javne sigurnosti), rad i ustroj općinske uprave u Provinciji Istri, fašističku stranku i fašistička udruženja, protufašistička i netalijanska udruženja, javne i komunalne radove te projekte financirane od središnje vlasti u Rimu, poljoprivredu i ekonomiju, korporacije, sindikate, poštansku službu i promet, pravosuđe i vjerska pitanja, financije, prosvjetu i zaštitu istarske povijesne baštine, obranu i vojsku, državnu cenzuru tiska i poštanskog prometa, turizam, kulturna događanja, djelatnost velikih gospodarskih subjekata, korporacija i zadruga, politička i rasna pitanja i dr.