Rezultati pretrage

Gradivo u fondu cjelovito dokumentira životni put i profesionalni rad muzičkog pedagoga, dirigenta i skladatelja Jospia Brnobića Humskog. Osobnu dokumentaciju čine školske svjedodžbe (Hum, Pazin, Kastav), dokumentacija vezana uz studij u Ljubljani te dokumentacija vezana uz radni odnos (Pazin, Čepić, Ljubljana, Bihać, Skoplje, Beograd, Vršac, Rijeka 1913/1960), rukopis biografije i popis glazbenih djela. Unutar cjeline gradiva „Djelatnost“ stvaratelja čuvaju se notni zapisi (vježbe za vrijeme studija,.školske ritmičke vježbe, instrumentacije), školska pravila i nastavni planovi i programi te dokumentacija vezana uz rad glazbenih tečajeva, autorski pedagoški radovi i autorske skladbe te radovi drugih autora u rukopisu i prijepisima. Unutar cjeline „Prepiska“ čuvaju se razna uvjerenja i zahvale, a unutar cjeline „Slikovna dokumentacija“ čuvaju se fotografije. U cjelini „Štampata“ čuvaju se isječci iz novina vezani uz glazbenu kritiku, glasila pjevačkih društava, i drugi glazbeno-književni prilozi, te šapirografirani i tiskani muzički radovi te plakati i druge tiskovine (programi, prospekti) vezane uz rad kulturnih udruženja te razne priredbe, manifestacije i koncerte.

U fondu se nalazi nekoliko stotina kazališnih plakata, mnoštvo različitih fotografija, razglednica i pisama, diploma i povelja, programa i dr. Sačuvane su plakati i fotografije skoro svih kazalištnih predstava 1945-1987, fotografije (portreti) glumaca, fotografije zgrade itd. Među plakatima se nalazi i nekoliko kazališnih plakata s početka ovoga stoljeća (najstariji su iz 1917. godine).

Fond sadrži gradivo nastalo stručnim i umjetničkim djelovanjem A. Maletić. Osim cjeline osobnih dokumenata i tekstova biografskoga karaktera, u fondu se čuva dokumentacija o njezinom stručnom obrazovanju (svjedodžbe, diplome i certifikati) te pedagoško-umjetničkom radu (programi rada, rad na Kazališnoj akademiji, Studio za suvremeni ples, savjetovanja i kongresi, suradnja s Festivalom djeteta u Šibeniku i dr.). U cjelini Koreografija nalaze se opisi i popisi koreografija; ugovori s naručiocima; plakati; fotografije; polemike i dr. U fondu se nalaze i brojni rukopisi; bilješke; objavljena i neobjavljena istraživanja s područja povijesti plesa; suvremene plesne umjetnosti te metodike modernog plesa, kao i filmske i video vrpce s koreografijama. Dobar kontekst njezina djelovanja daje sačuvana korespondencija: s učiteljima i učenicima, sa suradnicima i kolegama, etnokoreolozima i drugima. U fondu se čuvaju i brojni intervjui s A. Maletić; domaće i međunarodne nagrade i priznanja te cjelina dokumentacije nastale nakon njezine smrti (razni članci i napisi, promjena naziva Škole suvremenog plesa i drugo). Tu su i publikacije vezane uz njen osobni rad kao i uz plesnu umjetnost općenito, a ostavština obuhvaća i dio knjiga iz njezine stručne biblioteke.

Riječ je o plakatu II. sleta Sokolske župe Zagrebačke 1922., čije je likovno rješenje osmislio Bogumil Car, o plakatu IV. Sleta korčulanskog okruga 1935., te o pokidanom Ivekovićevom plakatu Sokolskog sleta u Zagrebu 1924.

Gradivo fonda sadrži cjeline dokumentacije Nikole Atanasijeva Plavšića te njegova sina Dušana Plavšića. U cjelini N. A. Plavšića čuvaju se: - njegovi osobni dokumenti (diplome, članske iskaznice), imovinsko-pravni spisi i računi, biografije i bibliografije Nikolinih radova te osmrtnice - spisi nastali njegovim radom u Trgovačko-obrtničkoj komori za Slavoniju gdje je Nikola bio pristav (1882-1896) odnosno tajnik (1896-1912): prijepisi službenih spisa Komore primljenih ili odaslatih ugarskom ministru trgovine, hrvatskom banu, predsjedništvu Zemaljske vlade i dr; zapisnici sjednica Komore, novinski isječci, kopije "dozvolnih isprava" za pojedine željezničke linije, elaborati i nacrti te korespondencija). - spisi nastali njegovim angažmanom u Gradskom zastupstvu u Osijeku: prijepisi službenih spisa, novinski isječci, nacrti, pravila, elaborati i korespondencija, a u svezi regulacije Drave u području Osijeka, gradskog muzeja, slavonskog arheološkog društva i dr. - rukopisi N. A. Plavšića, njegova korespondencija, fotografije i dr. U cjelini Dušana Plavšića čuvaju se njegovi osobni dokumenti (svjedodžbe, domovnica, putovnica), potvrde o namještenjima, molbe za posao, rješenja o mirovini, članske iskaznice, posjetnice, osmrtnice, autobiografije i više bibliografija njegovih radova i dr. Najopsežnija su cjelina dokumenti nastali njegovom djelatnošću na području gospodarstva: - novčarstvo: zapisnici sjednica, završni godišnji računi, bilješke, korespondencija i novinski isječci nastali obavljanjem funkcija u Hrvatskoj zemaljskoj banci, Zagrebačkoj burzi, Balkanskoj banci, Prvoj hrvatskoj štedionici, Savezu novčanih i osiguravajućih zavoda, Državnoj klasnoj lutriji i nizu drugih banaka i drugih ustanova - šumarstvo s prerađivačkom industrijom: poslovna izvješća, zaključni računi, elaborati o procjeni šuma, korespondencija i dr. u svezi različitih poduzeća, šumskih posjeda i tvornica (šumski posjedi Majdanpek Univerziteta u Beogradu te Slatina Vlastelinstva Virovitica, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, Šumsko industrijsko preduzeće Dobrljin i Drvar (ŠIPAD), Bosanska šumska industrija H. G. Otto Steinbeis i dr. - rudarstvo s prerađivačkom industrijom: zapisnici sjednica upravnih odbora, nacrti nalazišta, rovne dozvole, elaborati o pojedinim rudnim nalazištima, ugovori o zakupu, korespondencija i novinski isječci (Rudnici Sinjakovo, Rakova Bara, Buštrenje, Skopska Crna Gora, Ljubija; ugljenokopi Reka i Velika Mučnai dr.; Rafinerija nafte Brčko i razna druga rudarska i industrijska dionička društva - energetika (projekti elektrana, koncesije za njihovu realizaciju, troškovnici, izvještaji o njihovoj isplativosti, korespondencija (Hidroelektrane Zeleni Vir Skrad, Ozalj, Rijeka Dubovačka, Jablanica Dolnja na Neretvi) - te projekti, nacrti, fotografije, zapisnici sjednica, korespondencija i sl. niza drugih poduzeća i firmi na području metaloprerađivačke, tekstilne, prehrambene i industrije građevinskog materijala, brodogradnje, prometa, građevinskog poduzetništva i prometa nekretninama, turizma, fotografije i tiska. Posebna su cjelina njegove dnevničke zabilješke, pozivi na skuštine, pravila, korespondencija i drugo nastalo njegovim angažmanom u nizu kulturnih i umjetničkih ustanova (Društvo književnika Hrvatske, Matica hrvatska, Hrvatsko društvo umjetnika, pjevačka i tamburaška društva, izložbe i kazališni projekti). Sačuvani su njegovi rukopisi i iz područja gospodarstva kao i likovne kritike i njegovi književni pokušaji. Slobodno zidarstvo N. Plavšića sačuvano je u cjelini njegovih bilješki i izlaganja, pozivnica na sastanke lože, tiskovina, glasila i brošura o masoneriji te korespondencije. Sačuvana je i zasebna cjelina njegove privatne korespondencije, fotografije, novčanice, dionice, novinski isječci te gradivo Dušanovog brata Nikole, vezano uz patent automatskog mjenjanja brzine kod automobila, 1938-1939.

Fond se sastoji od spisa te fotografija, plakata, letaka i isječaka iz novina i 2 longplay ploče.

Pravila i normativni akti, zapisnici sjednica tijela MH, opća korespondencija MH, dokumentacija o imovini MH, evidencije članstva i dokumentacija o radu s članstvom MH, planovi, dnevnici i izvještaji o radu MH, dokumentacija o nakladnoj djelatnosti (časopis „Književnik“, časopis „Omladina“, kratkotrajno obnovljeni „Hrvatski tjednik“ iz 1991.), dokumentacija o obljetnicama i drugim kulturnim akcijama, dokumentacija o nagradama MH, dokumentacija o slučajevima, aferama i polemikama MH, dokumentacija o pravnim poslovima MH, računovodstvena dokumentacija MH, računovodstvena dokumentacija „Hrvatskog tjednika“, dokumentacija o prodaji izdanja MH, dokumentacija o prodaji HT, statistička dokumentacija MH, personalna dokumentacija djelatnika MH.

Uz predmete koji se odnose na objavljene natječaje raznovrsnih tijela centralne ili provincijskih vlasti Kraljevine (ministarstva, državni i vojni uredi) te natječajnu dokumentaciju pristiglu za zapošljavanje te predmete vezane uz polaganje državnih ispita (kat. I), u fondu se čuvaju opći spisi vezani uz rad i kadrovska pitanja (premještaji, imenovanja, razrješenja osoblja, troškovi ureda) Prefekture (kat. II), potprefektura (kat. III) te Kvesture, nižih ureda javne sigurnosti i milicije (kat. IV). Unutar kategorije V čuvaju se razne okružnice, te od 1943. do 1945. predmeti vezani uz troškove ureda prefekta, ali i popisi osoba koje nastavljaju vršiti javnu službu i po uspostavi Socijalne Republike. Djelatnost Kvesture, ureda javne sigurnosti, karabinjera, milicije dokumentirana je u predmetima kategorije VI, u kojoj se, uz raznovrsne odredbe io održavanju javnog reda i mira čuvaju dnevni tjedni i mjesečni izvještaji Kvesture, dopisi i izvještaji o specifičnim pitanjima vezanima uz održavanje javne sigurnosti i političkog poretka, izvještaji i statistike o kriminalnim djelima, ozljedama na radu i prekršajima, izvještaji o brodovima koji uplovljavaju u Pulu i iskrcavanju stranih putnika i sl. te troškovi ureda javne sigurnosti (nakon 1929). U predmetima iz 1944. godine čuvaju se i podaci vezani uz partizanske aktivnosti. U kategoriji VII čuvaju se predmeti vezani uz protutalijansku i antifašističku propagandu, među kojima i izvješća karabinjera vezana uz istrage i uhićenja. Među predmetima iz kat. VIII, koji se odnose na rad provincijske i općinske administracije, čuvaju se brojni izvještaji iz istarskih općina, podaci o ustroju općinskih tijela, imenovanjima i razrješenjima izvanrednih povjerenika, načelnika, vijeća, tajnika, imenovanjima i zapošljavanju službenika u općinskim uredima i službama (liječnici, veterinari) i mjesnim ustanovama (poduzeća, zadruge, dobrotvorne ustanove), podaci o općinskim porezima, požarima i uništenju općinskih zgrada i općinskih arhiva (1924 (kat. AV) – Umag; 1933 - Svetvinčenat; 1935 – Boljun) te neredima, protestima i pobunama u pojedinim općinama. Među predmetima koji se odnose na rad provincijske administracije čuva se manja količina spisa vezanih uz rad Rektorata Istarske provincije (1934; 1943) i zapisnici sjednica Provincijskog administrativnog odbora (1935, 1937). Spisi iz razdoblja nakon kapitulacije Italije sadrže podatke o izvanrednim ratnim općinskim upravama. Spisi iz kategorije XIX iz 1925. sadrže predmete vezane uz rad Republikanske partije (1920/1925), Nacionalne liberalne partije i Socijalističke partije, ali i podatke o političkim izborima, odnosu vlasti prema predstavnicima opozicije te formiranju fašističkih organizacija u Istri (stranačke podružnice, organizacije fašističke mladeži i žena). U kasnijim godištima (nakon 1925) ova kategorija sadrži isključivo podatke o djelatnosti i članovima raznih fašističkih organizacija, stranačke tiskovine, izvještaje o stanju stranke te izvještaje i obavijesti koje su stranci podnosili pripadnici javne vlasti. Predmeti razvrstani u kategoriju X sadrže podatke o sindikalnim organizacijama i formiranju fašističkih granskih sindikata (1925-1927, a nakon 1927. u kategoriji XII). Uz ovo gradivo, u kategoriji se čuvaju osobito vrijedni predmeti objedinjeni podklasom „Mjere u korist Provincije“, a koji sadrže brojne preglede ekonomskog stanja po općinama, izvještaje o ekonomskom stanju i problemima provincije, opsežnu dokumentaciju i izvore vezane uz projekte velikih javnih radova na komunalnoj infrastrukturi (izvještaji i projekti vezani uz bonifikaciju doline Mirne, Krasa, Raše i isušivanje Čepićkog jezera te opsežno i raznovrsno gradivo vezano uz izgradnju istarskog vodoopskrbnog sustava te poduzeća i konzorcije uključene u izgradnju Istarskog vodovoda (Acquedotto Istriano). Također, unutar ove podklase nalaze se predmeti vezani uz kolonizaciju inorodnih dijelova Istarske provincije (nakon 1930.), dopisi, izvješća i drugi spisi vezani uz probleme nezaposlenosti i posljedice nepovoljnih zajmova i masovnih ovrha te ekonomski uvjetovane nemire i pobune u istarskim mjestima ili velikim gospodarskim subjektima (Pobuna žena na Tinjanštini, 1932), ali i dokumenti vezani uz poslovanje i probleme velikih gospodarskih subjekata (Uljanik, Ugljenokopi Raša, turističko poduzeće Brioni, Istarske toplice, razni drugi subjekti, zadruge i kooperacije). Značajan izvor čine dokumenti vezani uz izgradnju i otvorenje novog radničkog naselja u Raši (1937), ali i opsežna dokumentacija o velikoj rudarskoj nesreći u Raši u veljači 1940. Ovdje se čuvaju i izvještaji o cestovnoj infrastrukturi, ali i podaci o problemima nastalim ukidanjem nerentabilnih prometnih linija. Nakon 1936. godine u ovoj klasi se nalaze i predmeti vezani uz slanje radnika i vojnika u Istočnu Afriku, a od 1940. godine i podaci o migracijama u Albaniju te o poslanima na rad u Njemačku. Predmeti razvrstani u kategoriju XI sadrže podatke vezane uz ekonomska pitanja i poljoprivredu, a među njima se veće sadržajne cjeline odnose na rad bolesničkih blagajni te rad i ukidanje seoskih i provincijalne kase (štedionice). U ovoj klasi čuvaju se i predmeti bitni za proučavanje povijesti Poljoprivrednog instuta u Poreču i poljoprivrednih škola, te brojna dokumentacija vezana uz ustroj i djelovanje poljoprivrednih zadruga i konzorcija, uzgoj i otkup poljoprivrednih proizvoda i sl. Manja količina gradiva nastalog nakon 1943. godine sadrži uglavnom podatke vezane uz provincijski odjel prehrane, a koji se odnose na prikupljanje i otkup hrane u ratnim uvjetima. Među predmetima iz 1943. čuvaju se spisi o poduzećima koje je preuzeo narodnooslobodilački pokret. U kategoriji XII čuvaju se predmeti koji se odnose na javne radove, korporacije i fašističke sindikate (od 1927), a unutar gradiva se čuvaju spisi provincijskog ekonomskog savjeta, provincijskog savjeta za korporativnu ekonomiju / korporacije te spisi raznih sindikalnih organizacija. Značajan dio spisa odnosi se na politiku cijena, organizaciju javnih radova i podatke o zapošljavanju na javnim radovima te rukovodstva i osoblje sindikalnih i privrednih organizacija. U Kategoriji XIII čuvaju se predmeti vezani uz poštansku i prometnu službu (autobusni, željeznički i zračni promet). Uglavnom se radi o pojedinačnim predmetima vezanim uz zaposlenike državnih i provincijskih ureda, rad poštanskih ureda, poštansku infrastrukturu (rad telefonskih centrala, linije). Dio predmeta iz 1943. i 1944. odnosi se na partizanske diverzije. U kategoriji XIV čuvaju se predmeti s područja financija, a koji se odnose na osoblje financijskih ustanova (banke, katastarski i registarski uredi, uredi i prodavaonice državnog monopola), ustroj državnog monopola, kreditna zaduženja i otpise kredita, javne i državne zajmove te državnu lutriju i tombole. Unutar podkategorije XV-A čuvaju se spisi vezani uz pravosudna pitanja i ustroj pravosudnih tijela. Uz predmete koji se odnose na sistematizacije radnih mjesta i radne odnose službenika, u ovoj podkategoriji čuvaju se predmeti bitni za razumijevanje ustroja i djelatnosti talijanskih pretura, magistratura, pomirbenih sudaca, bilježnika, advokata i njihovih strukovnih udruženja te rad sudova i zatvora na području Provincije. U podkategoriji XVB čuvaju se predmeti vezani uz crkvu i svećenike. Značajan dio predmeta do sredine 1930-ih godina odnosi se na sankcioniranje djelovanja i progon netalijanskih svećenika i sprečavanje liturgije na hrvatskome jeziku. Gradivo nastalo od sredine 1930-ih godina uglavnom sadrži predmete vezane uz popravke crkvenih objekata, upravljanje crkvenim dobrima i imovinom te pomoći i potpore svećenicima. Kategorija XVIA sadrži podatke vezane uz prosvjetu te skrb o baštini. Među gradivom koje se odnosi na prosvjetu, značajna se količina predmeta odnosi na pojedinačne predmete vezane uz radne odnose učitelja i profesora (zapošljavanje, premještaji, sankcioniranja i otkazi), ukidanje hrvatskih škola i progon antifašistički i antitalijanski orijentiranih nastavnika. Predmeti sadrže brojne podatke o radu osnovnih i srednjih škola u provinciji te stanju i broju školskih zgrada, udžbenicima i stipendijama te vrijednostima fašističkog obrazovnog sustava. Među spisima s područja prosvjete čuva se gradivo provincijskog prosvjetnog savjeta i dokumentacija povezana s Pokrajinskim školskim nadzorništvom za Istru (nakon 1936. godine). Značajnu sadržajnu cjelinu čine i predmeti (1928/1944) vezani uz rad fašističke organizacije Balilla (Opera nazionale Balilla, O.N.B.). U gradivu nastalom 1934. do 1943. godine zasebnu sadržajnu cjelinu čine predmeti vezani uz aktivnosti provincijskih počasnih inspektora lijepih umjetnosti te skrb i način upravljanja istarskom povijesnom baštinom, restauraciju i smještaj umjetnina, spomenika te arhivskog i knjižničnog gradiva. Gradivo iz kategorije XVII odnosi se na poslove vezane uz obranu te kopnene, pomorske i zračne vojne jedinice i njihove pripadnike. Uz pojedinačne predmete vezane uz službu pripadnika vojnih postrojbi, u gradivu se čuvaju predmeti vezani uz mobilizaciju, civilnu i protuavionsku zaštitu, stampate vezane uz promociju komiteta civilnog otpora, spisi vezani uz razmještaj vojnih trupa te od 1939. godine popisi poginulih i ranjenih u ratnim operacijama u Istočnoj Africi, Španjolskom građanskom ratu te Drugom svjetskom ratu. Gradivo iz razdoblja 1941. do 1945. godine sadrži i dokumente vezane uz opskrbu i raspodjelu osnovnih prehrambenih namirnica te podatke o partizanskim akcijama (1944). Spisi iz XVIII kategorije odnose se na cenzuru tiska i radija te pošte (u ratnim godinama), a pružaju kvalitetan uvid u povijest izdavaštva u fašističkom razdoblju. Uz pojedine dokumente nalaze se priložene cenzurirane ili zabranjene tiskovine ili pisma. Od 1941. godine su zasebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti vezani uz promociju rasističke kampanje i židovsko pitanje. U kategoriji XIX nalaze se dokumenti vezani uz obilježavanje nacionalnih praznika i raznih svečanosti, među kojima i dokumenti i fotografije vezani uz otvorenje ili završetak javnih radova, uključujući i popise projekata ostvarenih u fašističkoj vladavini. U spisima od 1934. do 1939. godine su posebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti koji se odnose na turizam (prospekti „Istarskog ljeta“ (Pula, Brioni, Umag, Portorož), turistička propaganda). Među spisima iz ratnih godina veće sadržajne cjeline čine dokumenti koji se odnose na održavanje javnog reda na skupovima, te na nabavu, distribuciju i postavljanje razglasnih uređaja u općinama. U Kategoriji XX čuvaju se dokumenti koji se odnose na odavanje počasti članovima kraljevske obitelji, uglednicima i palima i u ratu. Kategorija XXI sadrži dokumente koji se odnose na udruženja, uglavnom antitalijanska i antifašistička. U gradivu se čuvaju statuti udruženja, izvještaji te popisi imovine zabranjenih slavenskih i ostalih društava, te talijanskih društava koja su djelovala uz državnu potporu (Doppolavoro). Gradivo nakon 1941. uglavnom sadrži spise vezane uz rad Crvenog križa. Spisi iz kategorije XXII odnose se na korespondenciju sa senatorima i izaslanicima, posjete raznih političkih dužnosnika Istri te od 1939. godine na boravak stranaca na području Prefekture. Spisi iz kategorije XXIII sadrže dokumentaciju vezanu uz dodjelu raznih državnih odlikovanja. U kategoriji XXIV sačuvani su samo spisi koji se odnose na izvještaje o troškove javne sigurnosti (1925/1928) te nekoliko šifriranih popisa (1943). Kategorija XXVI uglavnom sadrži protokolarnu prefektovu korespondenciju. U kategoriji XVII se uz općenite dopise raznovrsna sadržaja čuvaju dopisi vezani uz socijalna pitanja (pomoći obiteljima s više djece, potpore siromašnima), izvještaji o raznovrsnim nepogodama (požari, poplave, tuče) te spisi vezani uz demografsku politiku. Od 1936. unutar zasebne podkategorije čuvaju se raznovrsni dokumenti i materijali vezani uz kazališne izvedbe i gostovanja, a od 1939. godine se u zasebnoj podkategoriji čuvaju i spisi vezani uz Židove, rasna pitanja i provjeru rase.

Zbirku čine spisi vezani uz procese vođene protiv komunista i komunističke djelatnosti u raznim oblicima, protiv Stjepana Radića i HSS-ovaca, spisi koji se odnose na procese zbog povrede zakona o štampi (uključeni su i procesi vođeni protiv komunističkog te pravaškog i HSS-ovskog tiska), uvreda političkog, a najčešće i privatnog karaktera, pronevjera, uvreda vlade, odnosno kralja kao i razni drugi predmeti. Zbirka sadrži i predmete vezane uz zabranu letaka komunističkog sadržaja ili pojedinih brojeva časopisa različite političke orijentacije (Grafički radnik, Slobodni glas, Narodni val, Hrvat, Dom, Hrvatski radnik, Riječ itd.). Ukupno sadrži predmete 361 sudskog procesa vođenog pred Sudbenim stolom u Zagrebu, Upravnim sudom u Zagrebu, Državnim sudom za zaštitu države u Beogradu i drugim sudovima (kotarski sudovi iz Koprivnice i Zagreba, okružni sud u Osijeku, Splitu i Beogradu), u kojima se kao tužiteljska strana javljaju državna odvjetništva u Osijeku, Splitu i Zagrebu, Državno nadodvjetništvo u Zagrebu, odnosno državni tužilac za zaštitu države u Beogradu.

Zbirka sadrži snimke Zagreba nastale između sedamdesetih i sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, autorove portrete istaknutih osoba iz javnoga i kulturnog života Hrvatske u razdoblju od 1990. do 1995. godine, portrete hrvatskih umjetnika, zatim portrete članova družbe "Braća hrvatskog zmaja", hrvatske likovne umjetnike, reprodukcije radova hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića, motive Brača između 1959. i 1989. godine, postave izložbi, izložbene fotografije, obiteljske fotografije te negativi i dijapozitivi koji pripadaju raznoj tematici. Dio zbirke je i gradivo koje nije fotografsko, a koje je vezano uz autora i članove obitelji Kukec (plakati, umjetničke slike, diploma, autorski radovi Vanje Kukeca, medalje, ordeni, novinski isječci).

Gradivo zbirke sadrži diplome; svjedodžbe; ordene; plakete raznih osoba; kazališne cedulje; plakate; oglase; koncertne programe; pamflete; političke objave; isprave; spomenice; razne muzikalije (notni i tekstovni zapisi u izvorniku i prijepisu, programi koncerata i dr.); materijale vezane za film (dokumentarne fotografije i zapisi o filmskim poduzećima, školama, tisku, kinima, filmovima i dr.); negative s prikazima hrvatskih gradova, ličnosti i događaja iz knjižnica i arhiva Europe; zemljopisne karte i atlase; korespondenciju raznih osoba; materijale vezane za Josipa Broza Tita; grafike i crteže; rukopise raznih autora; tiskovine; brošure; knjige; fotografije poznatih ličnosti; gramofonske ploče; autografe i autograme; novinske isječke.

Gradivo fonda sadrži tekstove različitih autora o jugoslavenskoj problematici; rukopise Joze i Ruže Bajurin; njihove osobne dokumente; materijale vezane za Ružin rad u školi; isječke i kopije iz novina, fotografije i knjižno gradivo.

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Gradivo sadrži osobnu dokumentaciju A. Kozine (uglavnom članske iskaznice); materijale vezane za istraživanje povijesti obitelji Kozina i obiteljskog rodoslovlja; autorske radove A. Kozine (ponajviše objavljene); radove drugih autora o njegovoj djelatnosti (članci iz tiska); materijale vezane za suradnju sa znanstvenicima i muzealcima (korespondencija sa suradnicima); različite materijale o Krapini i poznatim ličnostima podrijetlom iz toga grada (Ljudevit Gaj); izvorne dokumente iz 18. i 19. st.; razne tiskovine (plakati, novinski isječci, špalte) te bibliotečno gradivo tematski vezano uglavnom uz Krapinu i Zagorje.

Gradivo se najvećim dijelom sastoji od ostavštine skladatelja i dirigenta Frana Lhotke, a manjim dijelom na njegove sinove Nenada i Ivu Lhotka-Kalinski. Radi se o rukopisima filmske glazbe koju je skladao Fran Lhotka; hemeroteci (isječci iz domaćeg i stranog tiska), domaćim i stranim kazališnim programima, fotografijama, a koje se odnose na izvođenje djela Frana Lhotke, ali i njegovog sina Nenada; nekoliko plakata vezanih za izvođenje djela Frana Lhotke; manja količina osobnih dokumenata Frana Lhotke; obiteljskoj korespondenciji; korespondenciji s obitelji Mlakar i i nakladničkom kućom Universal Edition iz Beča; korespondenciji nastaloj uz obilježavanje 70. godišnjice života i 50. godišnjice umjetničkog rada Frana Lhotke, kao i sažalnicama povodom njegove smrti. Opsežna cjelina gradiva se odnosi na višegodišnji sudski spor između obitelji Lhotka i Mlakar oko podjele prihoda od baleta "Đavo u selu" (korespondencija, presude, žalbe, mišljenja vještaka dr.). Manja količina gradiva se odnosi na 100. godišnjicu rođenja Frana Lhotke. Manja cjelina gradiva odnosi se na baletnu djelatnost Nenada Lhotke (plakati, fotografije, programi, novinski članci). Iz razvrstanih akvizicija uložene su 2 objavljene partiture Ive Lhotka Kalinskog: "Tri pjesme Mate Balote" i "Po dragomu kraju".

Gradivo ovog fonda svojim najvećim dijelom odnosi se na znanstveni i društveni rad Vjekoslava Maštrovića u razdoblju od 1950. do 1980. godine. Sačuvana je i velika cjelina njegove osobne i poslovne korespondencije od razdoblja života u Osijeku do kraja života. Osim te dvije sadržajne cjeline na koje otpada najveći dio gradiva, fond sadrži njegove osobne dokumente, imovinsko pravne, dokumente o društvenoj djelatnosti, bogatu zbirku fotografija i zbirku karata i plakata.

Gradivo fonda sastoji se od fotografija i razglednica; korespondencije koju su razne osobe i ustanove uputile I. M. (među ostalima Otto von Habsburg, Radoslav Katičić, Josip Bozanić, Janko Vraniczany-Dobrinović, Franjo Šanjek, Vesna Girardi-Jurkić, Vane Ivanović, Antun Kozina, Irina Aleksander); brojnih tekstova koje je I. M. objavio u periodici i tisku (najvećim dijelom s područja numizmatike i medaljarstva te arheologije) mjestimično s popratnim materijalima; recenzentskih tekstova za izložbene kataloge i knjige; tekstova govora koje je I. M. održao prilikom otvaranja izložbi / muzeja; manje količine materijala u vezi njegova rada u Arheološkom muzeju u Zagrebu; manje količine novinskih članaka u kojima se spominje I. M; biobibliografija te manjih cjelina koje se odnose na njegove roditelje Mirka i Katarinu (oboje kemičari). Osim toga, sačuvani su i kazališni plakati HNK u Zagrebu za razne, većinom operne predstave, uključujući i plakat iz 1861. za predstavu 'Klobučar i opančar'; zatim veća količina kazališnih programa, deplijana i plakata za kazališna uprizorenja raznovrsnih glazbeno-scenskih i dramskih djela (opere, operete, baleti, rock-opere, mjuzikli, drame, komedije i lutkarske predstave) te za razne koncerte kojima je nazočio I. M. ili njegovi preci, u zemlji i inozemstvu; mjesečni bilteni koncertne dvorane 'Vatroslav Lisinski', Hrvatskog glazbenog zavoda i Zagrebačke filharmonije; pretplatne iskaznice za koncerte i koncertne cikluse i dr.

Grupe i sadržajne cjeline unutar fonda Miscellanea 1. Katolička crkva, stanje klera, samostani, samostanski i crkveni posjedi, izgradnja crkvi, samostana i crkvenog inventara (oltari i slično). 2. Poljoprivreda i razvoj poljoprivrednih kultura kroz stoljeća, agrarni i katastarski poslovi koji se odnose na posjede i poljoprivredna dobra. 3. Trgovina i industrija, manufakture i početci industrijalizacije. 4. Razdoblje francuske uprave u Dalmaciji 1805. - 1814. 5. Statistički i topografski podatci po Kotarima i Općinama Kraljevine Dalmacije iz XIX. i XX. stoljeća. 6. Povijesni podatci o razvoju i mreži bolnica, lazareta, nahodišta, ustanova za javno dobročinstvo u vrijeme mletačke uprave i kroz XIX. stoljeće. 7. Arhitektonski i povijesni podatci o značajnim zgradama i javnim građevinama, njihovoj povijesti, izgradnji, dogradnjama i adaptacijama kao i namjeni objekata. 8. Političko ustrojstvo Dalmacije, sudstva, kotarskog i općinskog ustroja, njegovog financiranja, administracija i kadrovi, djelokrug i aktivnosti Namjesništva i Namjesnikove kancelarije, spisi se odnose kako na razdoblje mletačke uprave i djelovanje Generalnog providura tako i za razdoblje XIX. i XX. stoljeća. 9. Povijesni i pogranični podatci o susjednim državama s kojima graniči Dalmacija, kroz stoljeća ( Kneževina i Kraljevina Crna Gora, Albanija, Otomansko Carstvo i Italia ), pogranična pitanja, razgraničenja, trgovački putevi i slično. 10. Heraldički i genealoški podatci o plemićkim i ostalim istaknutim obiteljima i pojedincima u Dalmaciji i Boki kotorskoj, molbe za priznavanje plemstva, grbovi, potvrda plemićkih diploma, sporovi oko priznavanja upućeni Heraldičkoj komisiji. Spisi koji se odnose na feude i posjede plemićkih obitelji kroz stoljeća. 11. Razni kupoprodajni ugovori koji se odnose na procjene i vlasništvo posjeda i feuda u privatnom vlasništvu kao i u posjedu države. 12. Izvještaji i korespondencija mletačkih vlasti u Pokrajini Dalmaciji ( providuri, kapetani, vojni časnici.) upućeni Vladi i Senatu u Veneciju. 13. Politička kretanja u Dalmaciji, cenzura tiska, policijska represija, političko djelovanje pojedinaca i narodni bunt kroz stoljeća. 14. Izbori za pokrajinski Sabor u Zadru i Carevinsko vijeće u Beču kroz XIX. i XX. stoljeće. 15. Razvoj školstava, izgradnja škola, učiteljske škole, imenovanja učitelja kao i uvođenje jezika u nastavu (borba za hrvatski jezik). 16. Tajni spisi i izviješća o istaknutim političkim i javnim osobama, dosjeji kandidata na izbornim listama za Sabor. 17. Spisi o zakladama i dobrovoljnim društvima, statuti kao i djelovanja društava, zaklada, zalagaonica, banaka, kulturnih i umjetničkih društava i slično. 18. Političke i društvene prilike u Zadru u razdoblju od 1918. do 1945. godine, okupacija grada i uspostava talijanske vlasti, popis politički nepodobnih osoba. 19. Izgradnja i planiranje cesta i državnih puteva u Dalmaciji u XIX. i XX. stoljeću. 20. Spisi prefekta i Ureda prefekture za razdoblje od 1923. do 1943.godine. 21. Oglasi, proglasi, naredbe, štanpe i slično guvernera za Kraljevinu Dalmaciju u XIX. i XX. stoljeću. 22. Razno: prigodnice, pozivnice za razna društvena događanja, osobni spisi pojedinaca

Veći dio gradiva čine gotovo cjeloviti opći spisi bogati izvornim podacima o djelovanju škole u različitim povijesnim razdobljima odnosno državnim, političkim i školskim sustavima (izvješća o početku i završetku školske godine, o učiteljima, tiskanice, statistički podaci, školarine, podaci o izložbama radova, okružnice, korespondencija s višim vlastima, oglasi, objave u tiskanom obliku, suradnja s drugim sličnim školama 1921-1929, puno izvornih iskaza o stanju u školi dakle iz same škole, statistike, financiranje, zapisnici sjednica nastavničkog zbora 1929-1932 uglavnom okružnice, uputstva, zahtjevi viših vlasti bez odgovora iz ured, obilježavanje političkih i povijesnih događaja u školi, dodatne društvene aktivnosti u školi, nazočnost organizacija poput Crvenog križa i drugih, stručne ekskurzije. Kroz njih se prati programski i organizacijski kontinuitet gotovo od početka do kraja djelovanja. Praznina u dokumentaciji nastaje u razdoblju II. svjetskog rata, pogotovo u vrijeme talijanske okupacije. Statusna dokumentacija sačuvana je samo iz razdoblja osnivanja, dok kasniji statuti i nastavni programi nisu, ne u normativnom obliku. Kronika škole sačuvana je za razdoblje do 1913. odnosno podržavljenja škole, ali njen nedostatak može se kompenzirati zapisnicima sjednica nastavničkog zbora (vijeća), godišnjim izvješćima i naravno općim spisima. Posebno su vrijedni spisi školskog odbora iz razdoblja 1885-1914 (dopisivanje s nadležnim tijelima o školskim stvarima, pitanje privremenog statusa škole, financiranje, proračuni, završni računi, program, satnica, učitelji, natječaji, broj polaznika, razvoj ustanove, zapisnici sjednica, iskazi školarina po učenicima, reorganizacija i podržavljenje škole, molbe zaposlenika za povećanje plaće, dogradnja škole, Laginjino sudjelovanje kao najutjecajnijeg člana odbora i svojevrsnog stratega, njegova pisma, mišljenja) jer se radi o najranijem razdoblju djelovanja škole, vremenu njenog osnivanja i dokazivanja smisla opstanka. Nažalost, dokumentacija o učenicima je fragmentarna, sačuvano je tek nekoliko upisnika iz tridesetih godina, dio upisne dokumentacije i svjedodžbe iz različitih povijesnih razdoblja. Fragmentarna je i računovodstvena i personalna dokumentacija, no opći spisi u velikoj mjeri sadrže podatke o učenicima, učiteljima i financijskom aspektu djelovanja škole. Posebno je bogata, vrijedna i ilustrativna zbirka učeničkih radova, crteža, koja obuhvaća razdoblje od početka stoljeća do ukidanja škole (prostoručno crtanje, geometrijsko i projektno crtanje, crteži strojarskog i bravarskog obrta, zidarskog, klesarskog, limarskog, model-stolarskog, postolarskog, krojačkog i dekorativno-slikarskog obrta).

U fondu su dobro sačuvane knjige popisa obrtnika, kalfi i šegrta, pa se može pratiti stanje obrta u Vinkovcima i okolici sve do naših dana.

Fond sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem stvaratelja. Fond sadrži raznoliko gradivo poput: zapisnika sjednica upravljačkih tijela (Glavna skupština, upravni odbor), popise članova upravnog i nadzornog odbora, evidencije o članovima Zbora (kazala, registri, imenici, indeksi), ugovore o učenju sklapane između majstora i šegrta, zapisnike o polaganju pomoćničkih ispita, rješenja o obrtnim dozvolama, evidencije o neplaćenim članarinama, popise obrtnika, pravila Udruženja zanatlija iz 1932. godine, normativne akte poput pravilnika, dokumentaciju o imovini (popisi inventara, rješenja o vlasništvu, ugovori, troškovnici). Uz navedeno fond sadrži i gradivo koje se odnosi na financijsko poslovanje Zbora/Udruženja (računi, popisi, blagajnički dnevnik), opće poslovanje (uredske knjige, spisi), te publikacije Zanatske komore iz Zagreba čiji je član bio i Obrtni zbor Čakovec.