Rezultati pretrage

Gradivo fonda nije cjelovito sačuvano odnosno sačuvano ga je vrlo malo, posebno onog koje govori o počecima rada poduzeća i proizvodnji.

Gradivo Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju sastoji se od kartografskog gradiva za područje dijela Istre i Primorja te od kartografskog i pisanog gradiva katastarskih općina Dalmacije. katastarskih općina Dalmacije.

Gotovo čitav format zauzima utvrda smještena na uzvisini obrasloj niskom vegetacijom, zidova zatvorenih do pred sam vrh gdje su oni probijeni malim četvrtastim otvorima. Zidovi završavaju zupčastim kruništem, a na mjestima su urušeni. Iza uz zidine dva stabla.

U središtu prikaza, na uzvisini obrasloj niskom vegetacijom, utvrda nepravilnog tlocrta, zidova zatvorenih do pred sam vrh gdje su probijeni malim četvrtastim otvorima. Zid završava zupčastim kruništem.

U središtu prikaza na povišenom terenu detalj utvrde Bribir. Iza i ispred prikazanog dijela zida i kružne kule nalazi se po jedna kuća (prikazane fragmentarno). U pozadini nebo.

Gornji dio prikaza zauzima utvrđeni grad Cetin podignut na vrhu brda. U središtu grada je crkva s bočno prigrađenim zvonikom i poligonalnom apsidom, lijevo od nje naziru se krovovi kuća, a desno je veća građevina u ravnini zida otvorena nizom arkada. Na desnoj kuli podignut je barjak. Ispred zidina prostire se padina presječena vodenim tokom, s vinogradom i nekoliko kuća smještenih na obje obale.

U gradivu fonda čuvaju se osobni dokumenti V. Dvornikovića kao i prilozi za njegovu biografiju. Cjelina filozofskih radova sadrži njegove knjige; rukopise za eseje i knjige te projekte pojedinih djela; najave njegovih izdanja u novinama, oglasima i propagandnim lecima te recenzije njegovih radova. Tu su i njegova javna, kao i sveučilišna predavanja, novinski članci, korespondencija. Zasebna je cjelina njegova suradnja sa suprugom Jovankom Dvorniković (objavljeni radovi i rukopisi, materijali za članke te razno vezano uz kazališni život). Iz razvrstanih akvizicija uložena je 1 košuljica gradiva s 5 akvarela (u kut. 25).

U središtu prikaza ruševine utvrđenog dvorca. Fasada je podijeljena u tri horizontalna pojasa raščlanjena pravokutnim prozorim. Sprijeda je na fasadu prigrađen vertikalno izdužen volumen za etažu viši od zdanja, a svaka etaža probijena je po jednim otvorom - u prizemlju su vrata, a na ostala tri pravokutni prozori. Lijevo i desno od vratiju u zidu su probijene puškarnice, koje se nalaze i na četvrtoj etaži, ispod prozora. Do ruševina lijevo tanko, golo stablo, a desno nisko grmoliko raslinje. U pozadini brdašca i nebo.

Fond čine zapisnici Upravnog odbora i Radničkog savjeta, opći spisi, financijski spisi (financijski izvještaji i platne liste) te personalna dokumentacija.

Fond čine najvećim dijelom nacrti zgrada s popratnom dokumentacijom, ponešto zapisnika, zatim financijski spisi ( financijski izvještaji i bilanca prihoda i rashoda, završni računi, platne liste) i nešto općih spisa s urudžbenim zapisnicima.

Gradivo fonda sadrži dokumentaciju o djelatnosti B. Gušića u JAZU (mišljenja, recenzije i dr.) kao i o međuakademijskoj djelatnosti. Sačuvano je i gradivo o njegovom javno-kulturnom, publicističkom, stručnom i predavačkom angažmanu: njegovi radovi, radio i TV prilozi; predavanja i razni govori; odjeci o tome u tisku; odlikovanja, fotografije; korespondencija; ugovori; zapisnici sa sastanaka; novinski isječci i dr. Zasebne su cjeline antropogeografska građa za planiranje s područja planinarstva i nacionalnih parkova, njegovi radovi u rukopisima te tiskom objavljeni radovi B. Gušića. Iz nerazvrstanih akvizicija uložen je jedan svežanj i jedan kutija gradiva. Riječ je o prijepisima arhivskog gradiva i dijelova strojopisnog ispisa iz "Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung" te bilješke, tekstovi i novinski članci vezani uz tematiku Istre i Rijeke.

U gradivu fonda čuvaju se osobni dokumenti Marijane Gušić, kao i njezini prilozi za biografiju. Vezano uz njezin rad u Etnografskom muzeju tu je dokumentacija koja je nastala njezinim rukovođenjem Muzejom, radom na terenu, kroz postave etnografskih zbirki, otvaranje muzeja i izradu kataloga te vezano uz izložbe nastale uz pomoć i u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu. Zasebna su cjelina njezini etnografski radovi (monografije, članci i studije, recenzije, mišljenja, ocjene, prikazi, prijedlozi i osvrti te drugi objavljeni radovi u rukopisima). U okviru njezine javne znanstveno-kulturne djelatnosti sačuvala su se njezina predavanja i referati; dokumentacija nastala radom u JAZU; razni radio i televizijski te folkloristički prilozi; njezin rad u Društvu za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije te u uredništvu časopisa "Kaj". Zasebna je cjelina njezine korespondencije, s ustanovama kao i sa brojnim fizičkim osobama.

Omladinska zbirka sadrži razne knjige, časopise, novinske isječke, fotografije, crteže i ostalo. Građa se odnosi na ideološku propagandu pokreta o kongresima mladih osobito o omladinskim organizacijama u iseljeništvu. Dalje slijedi građa kao uspomene iz I. svjetskog rata iz austrougarske monarhije, Srbije i Južne Amerike. Građa se odnosi i na rad omladine u pojedinim ustanovama i novinama u domovini i u inozemstvu. Inventar omladinske zbirke dijeli se na više grupa: omladinska zbirka; omladinska i nacionalno-iseljenička zbirka; iseljenička zbirka; zatim slijedi popis knjiga, časopisa i drugo; novine; plakati; albumi.

Gradivo je podijeljeno na 4 sveska: 1. svezak su pomorske karte, 2. i 3. svezak su zemljopisne karte, a 4. svezak su matrice-nacrti i pomorske karte. U Zbirci se nalaze: jedna velika zidna političko-fizička karta „Osterreichische-Ungarische Monarhie" od C.F. Baur-Wien, jedna karta Jugoslavije, jedna nepotpuna političko-fizička karta kraljevine Jugoslavije, jedna zidna karta kulture kraljevine SHS od Vlad. Marinkovića, dvije željezničke karte kraljevine SHS, jedna karta Pregled željeznice kraljevine SHS, jedna karta Vodenih snaga rijeka SHS, jedna karta Jadranske obale sa grafikonom o stanju Jugoslavenske trgovačke mornarice, jedna prometna karta „Čehoslovia", jedna karta „Carta dei limiti di pesca", jedna karta Šibenske luke, jedna karta „The port of Šibenik", jedna karta Kaštelanski zaljev, jedna karta otok Molat, jedna karta Metković – Blatt, jedna Pregledna karta NO Split, jedna karta SHS, jedna karta Plan razvitka luke Split od 1764-1925., jedna karta Split i splitsko polje, jedna karta Split 1926., četiri karte Splita, dvije skice nepoznatog sadržaja bez oznake, dvije karte Trogirske biskupije kroz vjekove, jedna karta Plan i studija za izradu luke Vranjic, jedna uporedna tablica o građenju luke u Vranjičkom bazenu, dvije karte „Venetiae – Histria – Dalmatia" – Le Mediocesi d'Italia nei secoli XIII-XIV., jedna karta o rentabilitetu Vranjičke luke, jedan uporedni grafikon građenja novih luka u Vranjičkom zaljevu ili Poljudu, jedan shematski pregled uvoz-izvoz preko luka: Sušak-Šibenik-Split-Dubrovnik od 1925-1928, jedan shematski profil pribrežnih objekata u moru, 44 specijalne pomorske karte Jadranskog i Tirenskog mora (sa pojedinim talijanskim lukama: Brindizi, Bari, Ancona etc.), jedna skica Planimetria generale, jedna pregledna karta NO Omiš (pergamin), 9 specijalnih (na platnu) Jadranska obala, 29 specijalnih Jadranska obala, Bosna, Hercegovina i Srbija, jedna karta rudarsko polje Gorušica, jedna karta rudokop „Ruduša", jedna karta Tagban auf Ruduša.

U središtu prikaza kula četvrtastog tlocrta, u podnožju obrasla raslinjem. Na zidu kule u predjelu nižih etaža tri su lučna, pravilno raspoređena otvora, a na posljednjoj etaži zid je rastvoren s tri četvrtasta, na isti način postavljena prozora. Kula je natkrivena četveroslivnim krovom. Desno od nje fragment druge kule, s kojom je u gornjem dijelu povezana mostom.

Među knjigama su sačuvane su spisovodstvene evidencije cjeline općih spisa (urudžbeni zapisnici: 1894.1986-1900.1905-1916, s kazalima za godine 1904-1908.1910-1915) te vojni urudžbeni zapisnik za 1916. godinu. Tajni spisi (1868.1880/1918) sadrže dokumente vezane uz kadrovske poslove (premještaji, imenovanja, natječaji, prisege), ratni zajam, političko-sigurnosne procjene i špijunažu, propagandu (ratnu, antiratnu, stav prema socijalistima, 1897.), moralno-političke karakteristike pojedinaca, izvještaje o incidentima i nemirima (Lindar, 1902), dokumente koji se odnose na aktivnosti pripadnika Carske obitelji te razne okružnice. Unutar Tajnih spisa čuva se gradivo Poreznog ureda Pazin (tajni zapisnik:1904-1914, spisi: 1899-1918). Prezidijalni spisi (1868/1918) uglavnom sadrže okružnice i dokumentaciju vezanu uz kadrovske poslove. Opći spisi (1869/1918) sadrže dopise, izvještaje, okružnice, statističke prikaze, obračune i dr. unutar sljedećih sadržajnih/spisovodstvenih kategorija: D/1. Crkveni poslovi; D/2 Crkveni poslovi, objekti, župnici; D/3 Crkveni poslovi, potpore, stipendije, bratovštine; D/4 Školstvo, D/5 Crkvene svečanosti (do 1895. D/8 Crkvene svečanosti); E/1 Zdravstvo; F/1 Poljoprivreda; F/2 Polja i šume; H/4 Javni objekti; G/1 Trgovina i obrt, općenito; G/2 Trgovina i obrt, dozvole; G/3 Trgovina i obrt, prekršaji; G/4 Cjenici; G/5 Promet, pošta, telegraf, željeznice; G/6 Ribolov; H/1 Ceste; H/2 Građevinski objekti, vodoopskrba; I/1 Policija, općenito;I/2 Potjernice; I/3 Izgoni, I/4 skitnice, I/5 Oružni listovi, I/5 Pasoši, legitimacije i radne knjižice, I/7 Novinstvo, I/8 Udruženja, I/9 Prijave i istraga, I/10 Nesreće, I/11 Smrtni slučajevi; K/1 Iseljavanje/useljavanje, K/2 Financije, personalni poslovi, K/3 Financije, porezi; L/1 Općinski poslovi, financije, L/2 Općinski izbori, L/3 Neimaština, L/4 Lovočuvari, čuvari šuma i polja, L/5 Statistički izvještaji, L/6 Izbori za Carevinsko vijeće, gradske i seoske općine, L/7 Socijalna pomoć, stalno mjesto boravka, L/8 Vage, utezi i mjere; M/1 Porezi, katastarski, M/2 Porezi, obrt, M/3 Naplata poreza, M/5 Lutrija, M/6 Porez na prihod, M/7 Blagajnički izvještaji (samo 1898).

Gradivo fonda iznimno je raznorodno i sadrži osobne dokumente, odlikovanja i diplome; dnevnike i priloge za biografiju; stručne, znanstvene i publicističke radove; materijale vezane za suradnju E. Laszowskog s raznim društvima i ustanovama; materijale vezane za njegov rad u povjerenstvima; opsežnu korespondenciju; radove drugih autora; grafike, drvoreze i slike; sitni tisak i isječke; izvorne dokumente; gradivo Emilove treće supruge Fini Laszowski (korespondencija, teozofski materijali) te gradivo vezano za obitelji Babok i Šufflay koje su bile u srodstvu s Laszowskim.

tlorisi utvrde Marie-Louise

Struktura gradiva je raznolika s obzirom da je stvaratelj obavljao poslove cjelokupne javne uprave i nadzirao rad ustanova i poduzeća na području kotara Varaždin i velikog broja lokalnih organa uprave: u periodu 1945-1952. mjesnih narodnih odbora, a u periodu 1952-1963. narodnih odbora općina. Sukladno tome u fondu se nalazi i dokumentacija o djelovanju svih tijela nad kojima je stvaratelj imao pravo nadzora ili administrativno-operativnog rukovodstva. Ključne informacije o radu stvaratelja pohranjene su u zapisnicima Narodnog odbora kotara i njegovih kolegijalnih tijela. Zapisnici sjednica NOK-a sačuvani su za sve godine djelovanja stvaratelja izuzev za 1951. i dijela 1952. godine. Najveća cjelina gradiva odnosi se na seriju Opće-upravnih poslova unutar koje su smješteni i opći spisi. Oni pokrivaju područje svih resora nadležnosti NOK-a iz perioda 1945-1957. U godinama nakon rata opći se spisi uglavnom odnose na komunalno-građevinsku djelatnost i poslove socijalne zaštite i prosvjete. Veliki dio fonda odnosi se na rad i radne odnose na području kotara, s naglaskom na personalnim podacima zaposlenih u kotarskoj i općinskoj upravi i u ustanovama i poduzećima, te na poslove privrede, poglavito planske poljoprivrede i na rad privrednih organizacija. U području građevinsko-komunalne djelatnost treba spomenuti idejne projekte i građevinske dozvole za koje je, zbog velike potražnje korisnika, u Arhivu izrađeno kazalo. Važan segment predstavlja i imovinsko-pravna dokumentacija s kupo-prodajnim ugovorima i opsežnom dokumentacijom o eksproprijaciji, nacionalizaciji, konfiskaciji i arondaciji nekretnina nakon Drugog svjetskog rata i spisima Kotarske Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju. Velika pažnja javne uprave nakon rata usmjerena je na ratne stradalnike, djecu žrtava fašističkog terora i sudionike NOB-a o kojima je skrbio Odjel za poslove socijalne zaštite i poslove zdravstvene zaštite s naglaskom na kontroli rada zdravstvenih ustanova i sanitarne inspekcije. Osim navedenog u fondu je sačuvana i financijska dokumentacija s budžetima i završnim računima, zapisnicima o financijskoj kontroli poduzeća i ustanova i isplatnim listama službenika NOK-a. U manjoj mjeri gradivo fonda pokriva područje prosvjete sa sačuvanim zapisnicima školskih odbora, područje kulturne djelatnosti s fragmentarno sačuvanom dokumentacijom o djelovanju ustanova u kulturi i obavljanju poslova zaštite spomeničke baštine i prirodnih rjetkosti te oskudno sačuvanim spisima iz područja fizičke kulture, geodetsko-katastarskih poslova, rada pravosudne uprave i narodne obrane.

tloris, presjeci 1-3

Fond sadrži isprave i osobne dokumente (inventare imovine, izjave, bračne ugovore, dokumente vezane uz sudske postupke, krsne listove i putovnice, svjedodžbe i dr.), korespondenciju (poslovna i privatna pisma članova obitelji) i tiskovine ukupno 20 članova ugledne obitelji Tomassi iz Motovuna, od kojih su neki obavljali javne dužnosti. U fondu je pohranjeno gradivo povezano s Agostinom Tomassijem, Pietrom Tomassijem (1742-1798, svećenik), Zuannom Tomassijem (u. 1825) i njegovom ženom Luciettom Spinotti ud. Tomassi (u.1825.), Pietrom Tomassijem (1765-1826, bilježnik, pomirbeni sudac i načelnik općine Motovun), Francescom Tomassijem (1773-1859), Mariom Stelom Tomassi ud. Capello, Dubaz (1767-1850), Adreanom Tomassi ud. Badoer (r. 1771.), Annom Badoer (r. 1797), Agostinom Tomassijem (1776-1822), Mariom Catterinom Vergottini ud. Tomassi, Pietrom Tomassijem (1822-1877, zastupnik u Istarskom saboru 1861.), Mariom Franco ud. Tomassi (1828-1881), Francescom Tomassijem (1853-1870), Luciom Tomassi ud. Corazza (1857-1943), Agostinom Tomassijem (1859-1913, načelnik Općine Motovun od 1894. do 1897.), Beatrice Cosutta ud. Tomassi, Francescom Giovannijem Tomassi (r. 1889.) i Luciom Tomassi (r. 1821.).

Gradivo čine fragmenti spisa i nacrta koji se odnose uglavnom na službenu prepisku dr. Marina Ivića, banskog načelnika. Spisi se odnose na zemljišne posjede obitelji u Solinu i izgradnju obiteljske kuće u Balkanskoj ulici ( današnja Vukovarska ulica ) u Splitu, nacrti su dio projektne dokumentacije za izgradnju obiteljske kuće. Spise čine razni zahtjevi, molbe, ugovori, uvjerenja, dopisi Kotarskog suda u Splitu, Općinskog upraviteljstva, osiguravajućih društava, štedionica, posjedovni list za česticu zemlje i nekoliko obračuna i specifikacija.

Fond ne sadrži osobne dokumente, imovinsko pravne zapise ni privatnu korespondenciju. Najveći dio gradiva odnosi se na autorski rad Ive Petriciolija a sadržava rukopise i bilješke, korespondenciju s izdavačima i suradnicima i slikovni materijal za radove. Druga velika cjelina odnosi se na materijale znanstvenih i stručnih skupova, seminara, savjetovanja, kongresa i tečajeva. Čine je pozivnice za sudjelovanja, korespondencija s organizatorima, programi rada, upute obavijesti, novinski članci i tekstovi izlaganja Ive Petriciolija. Vijedno je istaknuti njegoe crteže crkava, spomenik i tlocrte zadarskoga Poluotoka u srednjem vijeku.