Rezultati pretrage

Fond sadrži predmetne spise nastale pri Kabinetu Prefekture (1923/1945) te gradivo o mijenjanju netalijanskih prezimena stanovnika Istre, Cresa i Lošinja u talijanske inačice istih, nastale u razdoblju od 1927. do 1943. godine. U spisima Kabineta čuvaju se podaci vezani uz: urede državne i javne uprave i javnu sigurnost (prefektura, kvestura, potprefekture, uredi javne sigurnosti), rad i ustroj općinske uprave u Provinciji Istri, fašističku stranku i fašistička udruženja, protufašistička i netalijanska udruženja, javne i komunalne radove te projekte financirane od središnje vlasti u Rimu, poljoprivredu i ekonomiju, korporacije, sindikate, poštansku službu i promet, pravosuđe i vjerska pitanja, financije, prosvjetu i zaštitu istarske povijesne baštine, obranu i vojsku, državnu cenzuru tiska i poštanskog prometa, turizam, kulturna događanja, djelatnost velikih gospodarskih subjekata, korporacija i zadruga, politička i rasna pitanja i dr.

Od registraturnih pomagala fond sadrži urudžbene zapisnike općih spisa. Od knjiga sadrži nadalje nekoliko evidencija (dokumenti Radne zajednice, dodjela plakete "Kamelija" s kazalom, dodjela suvenira i pehara). Fond također sadrži zapisnike sjednica stvarateljevih upravnih tijela, zapisnike press konferencija, prijepisku s raznim korespondentima (među inim s prijateljskim gradom Opatije Castel S. Pietro Terme), teleks poruke, plansko - analitičke materijale, referate o turizmu, turističke statistike i numeričke podatke, ugovore i sporazume o uslugama, vlastite financijske planove i planove turističkih društava, završne račune, spise u svezi boravišne takse i privatnog smještaja, gradivo Poslovnog saveza zajednice Kvarnerska rivijera, izdvojene predmete (obljetnice opatijskog turizma, kongresi i skupovi, promidžbene akcije i manifestacije, 'public relations' posjete, zbirka Marija Glogovića s preslikama dokumenata o raznim opatijskim temama, spisi o zdravstvenom turizmu, rezultati empirijskog istraživanja 'Turizam očima turista', elaborat Ekonomskog instituta Rijeka 'Klima u Opatiji i njezin utjecaj na zdravlje', materijali za savjetovanje o utjecaju zime na zelenilo i ptice te zaštiti i unaprijeđenju zelenila na području kotara Rijeka s klimatskim podacima i tablicama 1901. - 1958. g.), promidžbene i druge publikacije te koncepte za njihovu pripremu, hemeroteku, sitni tisak, promidžbene audio, filmske i video materijale te jednu umjetničku sliku.

Gradivo ovog fonda sadrži karte, popise i tablične preglede s podatcima o sanitarnom kordonu prema granici Otomanskog carstva za okružja Zadar, Split Dubrovnik i Kotor.

Većina sačuvanih spisa su spisi koji su bili rezultat zaključaka Zastupstva ili Gospodarstvenog odbora ili je Gospodarstveni ured vodio korespodencu s raznim strankama vezano uz uobičajenu problematiku: raspisivanje dražbi za nove sječe šuma, licitiranje, sklapanje ugovora te konačni obračun (pohvalbeni zapisnici); različiti sporovi iz radnog odnosa - priznavanje staža, priznavanje povlastica koje ima bivši radnik, nedisciplina na radnom mjestu, prekršaji i loše gospodarenje; tzv. šumokvarca - prijestupi u iskorištavanju šuma; zahtjevi upravnih i crkvenih općina, te pojedinaca za dodjelu građevnog drveta ili za dodjelu ogrjevnog drveta; dodjele stipendija kao i pračenje uspjeha njihovih stipendista; briga za siročad i starce te drugi spisi različitog sadržaja. Za sve njih je karakteristično (osim onih koji su rezultat odluke Zastupstva ili Gospodarstvenog odbora) da ih potpisuje upravitelj Gospodarstvenog ureda (šumarnik). Očito je da je on imao punu autonomiju rada u sprovođenju zaključaka i politike koju je prije toga ustrojilo Zastupstvo. U poslovanju prijem dopisa kao i njihova otprema odvijala kroz jedinstveni urudžbeni zapisnik. Spisi su odlagani predmetno i povezani su u premetnu, cjelinu, bez obzira što premet prolazi kroz više godina. Predmet je odlagan u fascikl u zadnjoj godini koji nosi posljednji broj. U razdoblju do 1918. pojedini spisi u otpisu ili prijemu imaju uz urudžbeni broj oznaku G ili Pl. To upućuje na zaključak da su ove oznake tek radi lakšeg odlaganja, odnosno kasnijeg traženja. Slovo G ili Pl nije naznačeno u urudžbenom zapisniku. Vjerojatno je građevinski mjernik spise, koji su dolazili njemu i koje je on otpravljao, označavao je svojim znakom G ili Pl. radi lakšeg pronalaženja. Ti spisi su unutar godišta posebno odlagani, i ne nose na sebi redovni urudžbeni broj dok to imaju spisi sa oznakom G. Unutar spisa, koji je činio predmetnu cjelinu, pregledan je poredak odlaganja. Radi lakšeg rukovanja izvršeno je prespajanje preglomaznih fascikala pri čemu se poštivao kronološki red odlaganja spisa te tematska povezanost. Kod rinfuzno sačuvanih spisa, gdje je to bilo moguće, izvršena je rekonstrukcija predmetnog spisa. Jedan dio fascikala bio je složen tematski, i zbog svog sadržaja, nazvani su građevinski. Oni su sačuvani u izvornom obliku odlaganja. Iz praktičnih razloga, radi lakšeg pronalaženja, ti su građevinski spisi izdvojeni kao posebna serija i stavljeni su u inventarnom popisu iza redovnih spisa.

U fondu se čuva dokumentacija o financijama i imovini obitelji nastala u razdoblju od 1744. do 1943. (blagajničke knjige, knjige roba, popisi davanja kolonima, popisi troškova, popisi zemljišta i parcela, stanja prihoda i troškova), prijepisi notarskih isprava vezanih uz obitelj i spisi vezani uz imovinsko-pravne postupke obitelji (1750/1907). Uz pisma članova obitelji obitelji Corva Spinotti, u fondu se čuva korespondencija i dokumenti obitelji Montreani (obiteljska pisma i korespondencija prof. Luigija Montreanija i Giorgia Difranca) te pisma obitelji Tosolin. Najcjelovitije je sačuvano gradivo Nicola Corve-Spinottija (19/20. st.), nastala obavljanjem javnih dužnosti člana mjesnog školskog vijeća, člana predsjedništva Istarskog poljoprivrednog vijeća (Consiglio Agrario dell'Istria), Pokrajinskog vijeća za ceste i Pokrajinske izborne komisije. Među ostalom dokumentacijom čuvaju se nacrti planova za radove u dolini Mirne, dokumenti vezani uz djelovanje novigradskog orkestra limene glazbe, 2 knjižice molitava, prigodne pjesme i govori te fragmenti novina, knjiga i drugih tiskovina.

Fond sadrži osobne dokumente (osobne iskaznice, putovnice, članske iskaznice, dokumentaciju vezanu uz školovanje (1917/1928: svjedodžbe i potvrde), dokumentaciju vezanu uz rad i radni odnos (1941/1983), te odličja, nagrade, priznanja, plakete i diplome. U skupni dokumenata koji se odnose na skladateljsku djelatnost Slavka Zlatića nalaze se ugovori o autorskom pravu, referati vezani uz skladateljsku djelatnost i obračuni autorskih honorara. Vezano uz društveno-političke aktivnosti u fondu se čuvaju referati i materijali sa sjednica raznih društveno-političkih tijela. Unutar cjeline dokumenata koji se odnose na glazbenu djelatnost nalaze se glazbene edicije, televizijske emisije, transkripti radio emisija, ugovori o autorskom djelu za radio emisije Radio Zagreba, Radio Pule i Radio Kopra) tekstovi za ploče, referati o europskom i jugoslavenskom glazbenom stvaralaštvu te partizanskim pjesmama i istarskoj narodnoj glazbi, komentari i recenzije, glazbeni radovi drugih autora, materijali sa raznih sjednica te razni statuti, pravilnici, pravila glazbenih tijela i društava. U cjelini „Djelatnost“ čuvaju se i dokumenti povezani s kulturno-umjetničkim radom Slavka Zlatića te autorski i ostali dramski radovi, poslovni rokovnici, bilježnice i dr. Unutar serije „radovi“ čuvaju se instrumentalne, vokalno-instrumentalne i zborske skladbe Slavka Zlatića te radovi drugih autora (zborske partiture, skladbe za klavir), a unutar serije „Korespondencija“ čuvaju se pisma (1928/1989: 5 kutija), među kojima 72 pisma Ivana Matetića Ronjgova (1948/1959), te čestitke, razglednice, telegrami, dopisnice i posjetnice. Seriju fotodokumentacije čine fotografije i filmovi. Unutar serije „Stampata“ u zasebnim su cjelinama sređeni razni programi nastupa, pozivnice na domaća i inozemna glazbena događanja, časopisi (glazbeni, pedagoški, umjetnički), bilteni, katalozi, isječci iz novina, plakati, kalendari, turistički prospekti i karte (autokarte, planovi gradova, planinarske karte), a unutar serije „Razno“ najvećim dijelom financijska dokumentacija i zdravstvena dokumentacija.

Gradivo ove serije nastalo je radom Predsjedničke kancelarije Namjesništva za Dalmaciju u razdoblju od 1833. do 1880. godine. Spisima iz tog razdoblja priloženi su prijepisi dokumenata iz ranijih razdoblja koji se odnose na problematiku razgraničenja na području crnogorskog primorja kao što su npr. prijepisi odredbi Mira u Srijemskim Karlovcima, prijepisi dokumenata iz dubrovačkog arhiva, prijepis tajnog mirovnog ugovora potpisanog u Paštorovićima 1717. između Porte i Mletačke Republike itd. Gradivo osim spisa sadrži i karte područja na koje se serija odnosi. Spisi imaju oznake razredbenog sustava koji je primjenjivan u Predsjedničoj kancelariji u razdoblju od 1834. do 1908. godine. To su Kategorija II Uredi i činovnici, II/1 Predsjedništvo, II/1 1 Instrukcije i Kategorija X/4 Crna Gora.

Gradivo sadrži studije i izvatke iz arhiva povijesti obitelji koje su proveli početkom XX st. naši ponajbolji povjesničari tog razdoblja (Smičiklas, Šufflay) po narudži Alfreda Benje. Osim toga fond sadrži nekoliko testamenata i ostavinskih rasprava pojedinih članova obitelji koji su izdvojeni u posebnu seriju. Pored toga nalazimo prijepise iz knjiga, članke u rukopisu, dokumente o djelatnosti pojedinih članova. Spisi o posjedima zadržani su u jedinstvenoj seriji i sadrže kupoprodajne ugovore, popise posjeda i obrađivača, sudske parnice zbog posjeda i sl. Dokumenti za najveće posjede grupirani su zajedno. Fond sadrži tek nekoliko dokumenata o trgovačkoj djelatnosti članova obitelji, nešto nacrta i tiskanih proglasa. Korespondencija članova obitelji nije razvrstana po članovima obitelji već su zadržana u jedinstvenoj seriji, razvrstana prema primateljima kronološki uz naznačenog pošiljaoca.

Veći dio karata nastao je u 19. i 20. st., a tek manji u 17. i 18. stoljeću. Zbirka sadrži razne vrste karata kao što su: starije tiskane i rukopisne karte, specijalne tematsko-crkvene, topografske, katastarske, pomorske, povijesne, političke karte, karte razgraničenja, karte ratnih operacija, turističke karte, planove raznih gradova i dr.

Fond sadrži gradivo SIZ-a kao stvaratelja, upravnog tijela u cjelini, ali u registraturnom smislu to je dokumentacija njegovog ureda odnosno Radne zajednice ili njegovih stručnih službi koje su obavljale stručne i tehničke poslove za njega. Bogato ilustrira ulogu stvaratelja u urbanističkom i graditeljskom razvoju sredine 80-ih godina 20. stoljeća, a posredno govori i o gospodarskoj snazi općine Cres – Lošinj u to vrijeme. Osim statusne dokumentacije, dobro su sačuvani zapisnici sjednica upravnih tijela, izvješća, normativni akti i završni računi, a opća dokumentacija je cjelovita. U fondu je dobro dokumentirano vođenje različitih aspekata stambenih i komunalnih poslova (npr. pitanja raznih zakupnina, cijena komunalnih usluga, odnosa s komunalnim organizacijama i dr.), a mogu se pratiti društvena ulaganja u dostizanje boljeg stambenog i komunalnog standarda, ali i utjecaji na stambenu politiku u vezi pojedinih privilegiranih društvenih skupina. S imovinsko-pravnog stajališta značajni su pravna dokumentacija, imovinsko-pravni spisi o zemljištu, građevinske i uporabne dozvole vezane uz uređenje građevinskog zemljišta, kao i građevinski spisi i projektna dokumentacija. U građevinskoj odnosno projektnoj dokumentaciji dominantno su zastupljeni projekti kojima je investitor bio sam stvaratelj, dakle društveni objekti i objekti infrastrukture, a u puno manjoj mjeri su sačuvani projekti individualnih vlasnika. Prati se građevinski razvoj pojedinih investicija npr. stambenih i turističkih naselja kroz višegodišnja razdoblja. Za urbanističku povijest i povijesna istraživanja razvojnih strategija vrijednost imaju sačuvani urbanistički i prostorni planovi kao i razvojne studije.

Uz predmete koji se odnose na objavljene natječaje raznovrsnih tijela centralne ili provincijskih vlasti Kraljevine (ministarstva, državni i vojni uredi) te natječajnu dokumentaciju pristiglu za zapošljavanje te predmete vezane uz polaganje državnih ispita (kat. I), u fondu se čuvaju opći spisi vezani uz rad i kadrovska pitanja (premještaji, imenovanja, razrješenja osoblja, troškovi ureda) Prefekture (kat. II), potprefektura (kat. III) te Kvesture, nižih ureda javne sigurnosti i milicije (kat. IV). Unutar kategorije V čuvaju se razne okružnice, te od 1943. do 1945. predmeti vezani uz troškove ureda prefekta, ali i popisi osoba koje nastavljaju vršiti javnu službu i po uspostavi Socijalne Republike. Djelatnost Kvesture, ureda javne sigurnosti, karabinjera, milicije dokumentirana je u predmetima kategorije VI, u kojoj se, uz raznovrsne odredbe io održavanju javnog reda i mira čuvaju dnevni tjedni i mjesečni izvještaji Kvesture, dopisi i izvještaji o specifičnim pitanjima vezanima uz održavanje javne sigurnosti i političkog poretka, izvještaji i statistike o kriminalnim djelima, ozljedama na radu i prekršajima, izvještaji o brodovima koji uplovljavaju u Pulu i iskrcavanju stranih putnika i sl. te troškovi ureda javne sigurnosti (nakon 1929). U predmetima iz 1944. godine čuvaju se i podaci vezani uz partizanske aktivnosti. U kategoriji VII čuvaju se predmeti vezani uz protutalijansku i antifašističku propagandu, među kojima i izvješća karabinjera vezana uz istrage i uhićenja. Među predmetima iz kat. VIII, koji se odnose na rad provincijske i općinske administracije, čuvaju se brojni izvještaji iz istarskih općina, podaci o ustroju općinskih tijela, imenovanjima i razrješenjima izvanrednih povjerenika, načelnika, vijeća, tajnika, imenovanjima i zapošljavanju službenika u općinskim uredima i službama (liječnici, veterinari) i mjesnim ustanovama (poduzeća, zadruge, dobrotvorne ustanove), podaci o općinskim porezima, požarima i uništenju općinskih zgrada i općinskih arhiva (1924 (kat. AV) – Umag; 1933 - Svetvinčenat; 1935 – Boljun) te neredima, protestima i pobunama u pojedinim općinama. Među predmetima koji se odnose na rad provincijske administracije čuva se manja količina spisa vezanih uz rad Rektorata Istarske provincije (1934; 1943) i zapisnici sjednica Provincijskog administrativnog odbora (1935, 1937). Spisi iz razdoblja nakon kapitulacije Italije sadrže podatke o izvanrednim ratnim općinskim upravama. Spisi iz kategorije XIX iz 1925. sadrže predmete vezane uz rad Republikanske partije (1920/1925), Nacionalne liberalne partije i Socijalističke partije, ali i podatke o političkim izborima, odnosu vlasti prema predstavnicima opozicije te formiranju fašističkih organizacija u Istri (stranačke podružnice, organizacije fašističke mladeži i žena). U kasnijim godištima (nakon 1925) ova kategorija sadrži isključivo podatke o djelatnosti i članovima raznih fašističkih organizacija, stranačke tiskovine, izvještaje o stanju stranke te izvještaje i obavijesti koje su stranci podnosili pripadnici javne vlasti. Predmeti razvrstani u kategoriju X sadrže podatke o sindikalnim organizacijama i formiranju fašističkih granskih sindikata (1925-1927, a nakon 1927. u kategoriji XII). Uz ovo gradivo, u kategoriji se čuvaju osobito vrijedni predmeti objedinjeni podklasom „Mjere u korist Provincije“, a koji sadrže brojne preglede ekonomskog stanja po općinama, izvještaje o ekonomskom stanju i problemima provincije, opsežnu dokumentaciju i izvore vezane uz projekte velikih javnih radova na komunalnoj infrastrukturi (izvještaji i projekti vezani uz bonifikaciju doline Mirne, Krasa, Raše i isušivanje Čepićkog jezera te opsežno i raznovrsno gradivo vezano uz izgradnju istarskog vodoopskrbnog sustava te poduzeća i konzorcije uključene u izgradnju Istarskog vodovoda (Acquedotto Istriano). Također, unutar ove podklase nalaze se predmeti vezani uz kolonizaciju inorodnih dijelova Istarske provincije (nakon 1930.), dopisi, izvješća i drugi spisi vezani uz probleme nezaposlenosti i posljedice nepovoljnih zajmova i masovnih ovrha te ekonomski uvjetovane nemire i pobune u istarskim mjestima ili velikim gospodarskim subjektima (Pobuna žena na Tinjanštini, 1932), ali i dokumenti vezani uz poslovanje i probleme velikih gospodarskih subjekata (Uljanik, Ugljenokopi Raša, turističko poduzeće Brioni, Istarske toplice, razni drugi subjekti, zadruge i kooperacije). Značajan izvor čine dokumenti vezani uz izgradnju i otvorenje novog radničkog naselja u Raši (1937), ali i opsežna dokumentacija o velikoj rudarskoj nesreći u Raši u veljači 1940. Ovdje se čuvaju i izvještaji o cestovnoj infrastrukturi, ali i podaci o problemima nastalim ukidanjem nerentabilnih prometnih linija. Nakon 1936. godine u ovoj klasi se nalaze i predmeti vezani uz slanje radnika i vojnika u Istočnu Afriku, a od 1940. godine i podaci o migracijama u Albaniju te o poslanima na rad u Njemačku. Predmeti razvrstani u kategoriju XI sadrže podatke vezane uz ekonomska pitanja i poljoprivredu, a među njima se veće sadržajne cjeline odnose na rad bolesničkih blagajni te rad i ukidanje seoskih i provincijalne kase (štedionice). U ovoj klasi čuvaju se i predmeti bitni za proučavanje povijesti Poljoprivrednog instuta u Poreču i poljoprivrednih škola, te brojna dokumentacija vezana uz ustroj i djelovanje poljoprivrednih zadruga i konzorcija, uzgoj i otkup poljoprivrednih proizvoda i sl. Manja količina gradiva nastalog nakon 1943. godine sadrži uglavnom podatke vezane uz provincijski odjel prehrane, a koji se odnose na prikupljanje i otkup hrane u ratnim uvjetima. Među predmetima iz 1943. čuvaju se spisi o poduzećima koje je preuzeo narodnooslobodilački pokret. U kategoriji XII čuvaju se predmeti koji se odnose na javne radove, korporacije i fašističke sindikate (od 1927), a unutar gradiva se čuvaju spisi provincijskog ekonomskog savjeta, provincijskog savjeta za korporativnu ekonomiju / korporacije te spisi raznih sindikalnih organizacija. Značajan dio spisa odnosi se na politiku cijena, organizaciju javnih radova i podatke o zapošljavanju na javnim radovima te rukovodstva i osoblje sindikalnih i privrednih organizacija. U Kategoriji XIII čuvaju se predmeti vezani uz poštansku i prometnu službu (autobusni, željeznički i zračni promet). Uglavnom se radi o pojedinačnim predmetima vezanim uz zaposlenike državnih i provincijskih ureda, rad poštanskih ureda, poštansku infrastrukturu (rad telefonskih centrala, linije). Dio predmeta iz 1943. i 1944. odnosi se na partizanske diverzije. U kategoriji XIV čuvaju se predmeti s područja financija, a koji se odnose na osoblje financijskih ustanova (banke, katastarski i registarski uredi, uredi i prodavaonice državnog monopola), ustroj državnog monopola, kreditna zaduženja i otpise kredita, javne i državne zajmove te državnu lutriju i tombole. Unutar podkategorije XV-A čuvaju se spisi vezani uz pravosudna pitanja i ustroj pravosudnih tijela. Uz predmete koji se odnose na sistematizacije radnih mjesta i radne odnose službenika, u ovoj podkategoriji čuvaju se predmeti bitni za razumijevanje ustroja i djelatnosti talijanskih pretura, magistratura, pomirbenih sudaca, bilježnika, advokata i njihovih strukovnih udruženja te rad sudova i zatvora na području Provincije. U podkategoriji XVB čuvaju se predmeti vezani uz crkvu i svećenike. Značajan dio predmeta do sredine 1930-ih godina odnosi se na sankcioniranje djelovanja i progon netalijanskih svećenika i sprečavanje liturgije na hrvatskome jeziku. Gradivo nastalo od sredine 1930-ih godina uglavnom sadrži predmete vezane uz popravke crkvenih objekata, upravljanje crkvenim dobrima i imovinom te pomoći i potpore svećenicima. Kategorija XVIA sadrži podatke vezane uz prosvjetu te skrb o baštini. Među gradivom koje se odnosi na prosvjetu, značajna se količina predmeta odnosi na pojedinačne predmete vezane uz radne odnose učitelja i profesora (zapošljavanje, premještaji, sankcioniranja i otkazi), ukidanje hrvatskih škola i progon antifašistički i antitalijanski orijentiranih nastavnika. Predmeti sadrže brojne podatke o radu osnovnih i srednjih škola u provinciji te stanju i broju školskih zgrada, udžbenicima i stipendijama te vrijednostima fašističkog obrazovnog sustava. Među spisima s područja prosvjete čuva se gradivo provincijskog prosvjetnog savjeta i dokumentacija povezana s Pokrajinskim školskim nadzorništvom za Istru (nakon 1936. godine). Značajnu sadržajnu cjelinu čine i predmeti (1928/1944) vezani uz rad fašističke organizacije Balilla (Opera nazionale Balilla, O.N.B.). U gradivu nastalom 1934. do 1943. godine zasebnu sadržajnu cjelinu čine predmeti vezani uz aktivnosti provincijskih počasnih inspektora lijepih umjetnosti te skrb i način upravljanja istarskom povijesnom baštinom, restauraciju i smještaj umjetnina, spomenika te arhivskog i knjižničnog gradiva. Gradivo iz kategorije XVII odnosi se na poslove vezane uz obranu te kopnene, pomorske i zračne vojne jedinice i njihove pripadnike. Uz pojedinačne predmete vezane uz službu pripadnika vojnih postrojbi, u gradivu se čuvaju predmeti vezani uz mobilizaciju, civilnu i protuavionsku zaštitu, stampate vezane uz promociju komiteta civilnog otpora, spisi vezani uz razmještaj vojnih trupa te od 1939. godine popisi poginulih i ranjenih u ratnim operacijama u Istočnoj Africi, Španjolskom građanskom ratu te Drugom svjetskom ratu. Gradivo iz razdoblja 1941. do 1945. godine sadrži i dokumente vezane uz opskrbu i raspodjelu osnovnih prehrambenih namirnica te podatke o partizanskim akcijama (1944). Spisi iz XVIII kategorije odnose se na cenzuru tiska i radija te pošte (u ratnim godinama), a pružaju kvalitetan uvid u povijest izdavaštva u fašističkom razdoblju. Uz pojedine dokumente nalaze se priložene cenzurirane ili zabranjene tiskovine ili pisma. Od 1941. godine su zasebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti vezani uz promociju rasističke kampanje i židovsko pitanje. U kategoriji XIX nalaze se dokumenti vezani uz obilježavanje nacionalnih praznika i raznih svečanosti, među kojima i dokumenti i fotografije vezani uz otvorenje ili završetak javnih radova, uključujući i popise projekata ostvarenih u fašističkoj vladavini. U spisima od 1934. do 1939. godine su posebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti koji se odnose na turizam (prospekti „Istarskog ljeta“ (Pula, Brioni, Umag, Portorož), turistička propaganda). Među spisima iz ratnih godina veće sadržajne cjeline čine dokumenti koji se odnose na održavanje javnog reda na skupovima, te na nabavu, distribuciju i postavljanje razglasnih uređaja u općinama. U Kategoriji XX čuvaju se dokumenti koji se odnose na odavanje počasti članovima kraljevske obitelji, uglednicima i palima i u ratu. Kategorija XXI sadrži dokumente koji se odnose na udruženja, uglavnom antitalijanska i antifašistička. U gradivu se čuvaju statuti udruženja, izvještaji te popisi imovine zabranjenih slavenskih i ostalih društava, te talijanskih društava koja su djelovala uz državnu potporu (Doppolavoro). Gradivo nakon 1941. uglavnom sadrži spise vezane uz rad Crvenog križa. Spisi iz kategorije XXII odnose se na korespondenciju sa senatorima i izaslanicima, posjete raznih političkih dužnosnika Istri te od 1939. godine na boravak stranaca na području Prefekture. Spisi iz kategorije XXIII sadrže dokumentaciju vezanu uz dodjelu raznih državnih odlikovanja. U kategoriji XXIV sačuvani su samo spisi koji se odnose na izvještaje o troškove javne sigurnosti (1925/1928) te nekoliko šifriranih popisa (1943). Kategorija XXVI uglavnom sadrži protokolarnu prefektovu korespondenciju. U kategoriji XVII se uz općenite dopise raznovrsna sadržaja čuvaju dopisi vezani uz socijalna pitanja (pomoći obiteljima s više djece, potpore siromašnima), izvještaji o raznovrsnim nepogodama (požari, poplave, tuče) te spisi vezani uz demografsku politiku. Od 1936. unutar zasebne podkategorije čuvaju se raznovrsni dokumenti i materijali vezani uz kazališne izvedbe i gostovanja, a od 1939. godine se u zasebnoj podkategoriji čuvaju i spisi vezani uz Židove, rasna pitanja i provjeru rase.