Rezultati pretrage

Gradivo iz ostavštine I. K. većinom je vezano za njegov višegodišnji autorski, urednički, recenzentski i prevodilački rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području historiografije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Autorski rad u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih samostalnih ili u suatorstvu nastalih knjiga i članaka u zemlji i inozemstvu, suradnju u zbornicima, atlasima, leksikografskim izdanjima i udžbenicima, kao i na predgovore ili pogovore. Tu su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijal vezan uz njih - dopisi s izdavačima, popisi sadržajnih cjelina i ilustracija, kao i recenzije tih djela, autorski ugovori i sl. Gradivo vezano uz njegov uređivački rad također sadržava slične materijale: dopise; ugovore; prijedloge sadržaja; popise ilustracija; skice zemljovida i tekstove. Gradivo cjeline Recenzentski rad čine recenzije koje je pisao za brojne, poglavito povijesne rukopise, zatim doktorske disertacije i magistarske radove u sklopu njegove profesorske djelatnosti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim spomenutih recenzija, gradivo koje se odnosi na djelatnost I. K. kao sveučilišnog profesora sastoji se od njegovih bilješki i tekstova za predavanja, kao i manje količine dopisa i bilježaka vezanih uz njegova predavanja na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu. U ovu skupinu (Znanstveno-nastavni rad na visokoškolskim ustanovama) uključeni su i dopisi i materijali koji su vezani za članstvo I. K. u raznim ocjenjivačkim komisijama, poglavito za izbor pojedinaca u viša znanstvena zvanja. Gradivo koje je vezano za prevodilački rad sadržava samo njegov prijevod knjige 'Regije europske povijesti autora' I. Bibe, T. Huszara i J. Szücsa (tekst prijevoda, materijali na mađarskom jeziku koje je K. vjerojatno konzultirao, te popisi ilustracija i sadržajnih cjelina). Budući da je I. K. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, komisijama i udrugama, fond sadržava i gradivo s tim u vezi. Ono se sastoji od brojnih dopisa; zapisnika; izvještaja i slično, vezano uz njegovu djelatnost u Komisiji za restituciju arhivskog gradiva s Austrijom, u sklopu Arhivskog savjeta Hrvatske, kao Predstojnika Instituta (Zavoda) za hrvatsku povijest, voditelja Zavoda za povijesne znanosti JAZU, članstvo u Matici hrvatskoj, Družbi Braće Hrvatskog Zmaja, Savezu društava istoričara Jugoslavije i dr. U svojoj historiografskoj djelatnosti I. K. je sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu seriju fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja I. K. na nekima od tih skupova. Značajan segment njegova znanstvenog rada bilo je i njegovo sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se dio njegove ostavštine sastoji od dopisa; ugovora i drugih materijala vezanih uz to. Također treba spomenuti i raznovrsne materijale koji se tiču znanstvenih istraživanja I. K., od kojih se tematski razlikuju oni vezani uz gradišćanske Hrvate; utvrde na području Hrvatske; Zrinske i Frankopane; njegova istraživanja gradova Rijeke, Koprivnice i Zagreba te demografsko-tranzicijskih procesa (dopisi, ispisi iz arhivskoga gradiva, uputnice na literaturu, ugovori o radu, bilješke, skice i dr.). Već je I. K. oblikovao seriju korespondencije koju su mu uputili razni pojedinci i ustanove. Ona je uglavnom poslovnog karaktera, a sadržava i odgovore I. K. dotičnima. Dio fonda zauzimaju materijali koji su povezani s radom I. K. na povijesnim emisijama za radio i televiziju. Riječ je o konceptima audio i videoopisa tih emisija, kao i tekstova koje je I. K. pisao za njih. Manji dio fonda zauzimaju dopisi i tekstovi izlaganja I. K. na predstavljanjima knjiga i tribinama; fotografije, te pet arhivskih kutija bilježaka, matematičko-fizikalnih izračuna, skica i novinskih članaka koji su tematski vezani za svemir i fiziku, kojima se I. K. bavio u slobodno vrijeme.

Serija sadrži rukopisne zabilješke M. Gavazzija i drugih zapisivača s terena (uglavnom iz Hrvatske i susjednih država) o tradicijskoj kulturi tamošnjih žitelja, kao i zabilješke M. Gavazzija iz pojedinih ustanova, prije svega muzeja, koje je tijekom putovanja posjećivao. Iznimno su vrijedni materijali vezani za smotre Seljačke sloge, odnosno bilješke o tradicijskim napjevima iz raznih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije koje su bile poslane M. Gavazziju na stručnu prosudbu njihove (etnografske) vrijednosti. Pored toga, u seriji se nalaze materijali koji se odnose na Gavazzijev rad u stručnim skupinama, komisijama, uredništvima i sudjelovanje na domaćim i inozemnim stručnim skupovima (pozivi i programi zasjedanja, zapisnici, izvještaji i zaključci sa sastanaka, koncepti govora koje je držao na skupovima, referati drugih sudionika i dr.), zatim koncepti Gavazzijevih objavljenih i neobjavljenih tekstova gotovo u potpunosti etnološke tematike (članci, prikazi, nekrolozi) te notesi, listovi i kartice s bibliografskim podacima. Valja napomenuti da su tekstovi i članci uspoređeni s postojećim tiskanim bibliografijama Gavazzijevih radova te da njihov broj u gradivu uvelike premašuje broj naslova koji su uvršteni u bibliografski pregled. Bibliografski se materijali sastoje od velikog broja Gavazzijevih zabilježaka o literaturi koju je koristio ili smatrao zanimljivom za vlastiti rad. Serija sadrži i različite rukopisne i strojopisne zabilješke M. Gavazzija koje je načinio tijekom dugogodišnjeg rada. Dio ovoga gradiva izdvojen je prema sadržaju i odnosi se na Smotru folklora, pisanje članaka i uređivanje enciklopedijskih izdanja, opise muzejskih predmeta i snimanje etnografskih filmova, a dio gradiva koji zbog svoje raznorodnosti i fragmentarnosti nije mogao biti uklopljen niti u jednu od sadržajnih cjelina (uglavnom raznovrsne rukopisne i strojopisne bilješke, najvjerojatnije ulomci tekstova, članaka, predavanja), ostavljen je zajedno i svrstan u cjelinu "Ostalo". Važno je naglasiti da je gradivo ove cjeline i sam stvaratelj držao zasebno pod naslovom "Ulomci različne građe".

Sačuvana je dokumentacija o poslovanju Naklade u kojoj se mogu naći urudžbeni zapisnici te spisi proizašli iz njenog poslovanja, kao i dokumentacija o radu poduzeća u užem smislu, izvještaji i rukopisi te financijsko-računovodstvena dokumentacija. Sačuvan je i velik broj tematski kategoriziranih novinskih izrezaka koji su pripadali izvještajnoj službi „Europa“.

Fond sadrži predmetne spise vezanih uz građanske, ovršne, ostavinske i kaznene postupke. Predmeti sadrže priloge (potvrde, rješenja, zapisnike o saslušanjima, itd.).

Najopsežniji i najznačajniji dio gradiva čine arhivalije Stjepana Radića, a unutar fonda nalaze se i materijali njegove supruge Marije (rođ. Dvorak), kćeri Milice (ud. Vandekar, kasnije Devčić), sina Vladimira, brata Antuna te nećaka Pavla i njegove supruge Ane. Gradivo je fragmentarno sačuvano. Nešto osobnih i službenih dokumenata sačuvano je kod svakog od stvaratelja, ali prilično oskudno. Stanje je slično i s radovima članova obitelji Radić, pogotovo ako se uzme u obzir zavidan opus Antuna i Stjepana te donekle i Pavla. Ponajbolje je sačuvana korespondencija i to ona između Stjepana i Marije odnosno članova njihove uže obitelji. Značajnije je sačuvano i dopisivanje Stjepana i Marije s drugim korespondentima. Od ostalog gradiva su sačuvani fragmentarno već spomenuti osobni i službeni dokumenti, radovi članova obitelji, radovi drugih autora o članovima obitelji (Stjepan i Antun) te nešto fotografija.

Zbirka se sastoji od mikrofilmiranog arhivskog gradiva koje se čuva u stranim arhivima i sličnim ustanovama, a značajna je za istraživanje hrvatske povijesti. Nastala je u dopunske svrhe kako bi se ovo gradivo približilo istraživačima u Hrvatskoj. Sadrži gradivo pohranjeno u ustanovama Austrije, Belgije, Crne Gore, Češke, Engleske, Francuske, Italije, Izraela, Mađarske, Njemačke, SAD, Slovačke, Slovenije, Srbije, Turske i Vatikana.

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Serija sadrži iznimno opsežnu službenu (jer privatnih pisama uopće nema) korespondenciju M. Gavazzija s brojnim domaćim i inozemnim etnolozima, kulturnim antropolozima i stručnjacima iz drugih područja, kao i dopisivanje s domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama i izdavačkim kućama. Dopisivanje s nekolicinom korespondenata trajalo je iznimno dugo. Najduži je vremenski opseg imalo dopisivanje sa slovenskim etnologom Vilkom Novakom (56 godina, od 1935. do 1991), a puno ne zaostaje niti dopisivanje s kulturnim povjesničarom Vladimirom Tkalčićem (49 godina, od 1921. do 1970). Korespondencija s V. Novakom je i najbrojnija (478 pisama), a od ostalih treba spomenuti dopisivanje s etnolozima Milenkom S. Filipovićem (383 pisma), Nikom Kuretom (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom (239 pisama) i Borisom Orelom (194 pisma). Pored primljenih dopisa, Gavazzi je sačuvao i koncepte vlastitih odgovora na ista, pa se može reći da se radi o gotovo potpunoj korespondenciji stvaratelja fonda. Korespondencija broji oko 11900 pisama i koncepata Gavazzijevih odgovora te veći broj različitih priloga koji su dio korespondencije. Sačuvani su dopisi ukupno 1369 korespondenata.

Gradivo fonda sadrži razne materijale nastale novinarskim, publicističkim i prevodilačkim radom stvaratelja, odnosno materijale (ispise iz literature, kopije dokumenata, bilješke) vezane za Dječji dom u Jastrebarskom; materijale vezane za fra Bernadina Splićanina, Milana Grlovića, Petra Lorinia, sv. Marka Križevčanina, Nikolu Teslu, katoličko svećenstvo u NOB-u; materijale vezane za feljton "Vatikanska istraga protiv Stepinca" te korespondenciju i Petešićeve novinske članke objavljene u raznom tisku. Iz razvrstanih akvizicija uložen je Ćiril Petešić uložen je separat teksta Ć. P. "Hrvatska bibliografija o porijeklu pape Siksta V".

Gradivo sačuvano u fondu uglavnom se odnosi na Šidakov autorski, uređivački, istraživački i predavački rad te djelovanje u različitim institucijama i tijelima. Sačuvana je razmjerno malena količina gradiva koje se odnosi na osobni život i školovanje Jaroslava Šidaka te njegove supruge Rozalije Pintar. Unutar cjeline koja se odnosi na Šidakov autorski rad nalaze se tiskana izdanja i bilješke vezane uz knjige Problem 'bosanske crkve' u našoj historiografiji od Petranovića do Glušca, Hrvatska povijest za 8. razred srednjih škola i Povijest hrvatskog naroda 1860-1914, zatim tiskani prilozi i bilješke te ugovori o radu vezani za suradnju na Historiji naroda Jugoslavije I, Historijskom zborniku i drugim zbornicima i časopisima. Sačuvano je i gradivo vezano za uređivački i recenzentski rad u spomenutom Historijskom zborniku, zatim na izdanju knjige Pregled povijesti hrvatskog naroda od najstarijih dana do godine 1873. i na Enciklopediji Jugoslavije te jedan manji dio gradiva sa Šidakovim kraćim osvrtima i recenzijama na niz izdanja uglavnom iz njegovog znanstvenog područja. Gradivo koje se odnosi na Šidakov rad na Filozofskom fakultetu sastoji se od bilješki za predavanja; materijala vezanih za rad na znanstveno-istraživačkom projektu 'Povijest hrvatskog naroda' te razmjerno malene količine gradiva vezanog za rad Odsjeka za povijest. Osim toga, unutar ove cjeline je i značajna količina gradiva koja se odnosi na Šidakovo djelovanje u različitim komisijama za odabir kandidata u različita zvanja, uglavnom unutar matičnog Odsjeka. Unutar cjeline koja se odnosi na Šidakov znanstveno-istraživački rad sačuvani su arhivski dokumenti; studije; opsežne bibliografije; bilješke i novinski članci vezani za teme i povijesne ličnosti koje je autor intenzivno istraživao: pitanje bogumila i 'bosanske crkve', djelovanje Jurja Križanića, Baltazara Adama Krčelića, Janeza Ivana Trdine, Imbre Tkaleca i drugih. Jaroslav Šidak bio je aktivan u mnogim institucijama i državnim tijelima pa je sačuvan dio gradiva (uglavnom izvještaja o radu, korespondencije te referata i radnih materijala) vezan za djelovanje u Povijesnom društvu Hrvatske, Jugoslavensko-čehoslovačkoj komisiji za povijest, Komisiji za istoriju naroda Jugoslavije III, Savjetu za naučni rad, Jugoslavenskoj komisiji za suradnju s UNESCO-om, Savezu historičara Jugoslavije, Odboru za dodjelu nagrada naučnim radnicima Republičkog fonda za naučni rad i drugima. Unutar ove cjeline je i gradivo vezano za izdavanje Spomenice u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu (1969-1970), čiji je Šidak glavni organizator i urednik. Unutar posebne cjeline sačuvano je i gradivo vezano za sudjelovanje na više znanstvenih i stručnih skupova. Od gradiva vezanog za osobni život sačuvani su osobni dokumenti njega i njegove supruge: školske svjedodžbe i doktorska diploma; njegove studentske bilješke; nekoliko nagrada i priznanja te razmjerno malena količina korespondencije.