Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Bjelovaru
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
Ostali naziviPovijesniKotarski arhiv u Bjelovaru (1957-1961)PovijesniHistorijski arhiv u Bjelovaru (1961-1993)PovijesniPovijesni arhiv u Bjelovaru (1993-1998)GlavniDržavni arhiv u Bjelovaru (1998)SkraćeniDABJ
OsnivačPovijestTradicija čuvanja spisa na području Bjelovarske županije veže se uz Čazmanski kaptol, osnovan 1232. godine kao vjerodostojno mjesto (*locus credibilis*). Čazmanski je kaptol zbog turskih prijetnji premješten početkom XVI. stoljeća u Svibovec, 1601. u Zagreb, 1807. u Lepoglavu te 1811. u Varaždin.
Na tom je području djelovanjem pavlina (Dobra Kuća, Streza – Pavlin Kloštar, Garić u Moslavini) i franjevaca nastalo vrijedno arhivsko gradivo. Nakon ukinuća Vojne krajine u Slavoniji 1871. godine u arhiv Bjelovarske županije preuzeti su spisi Poglavarstva vojnoga komuniteta u Bjelovaru, kao i spisi Đurđevačke i Varaždinske graničarske pukovnije. Godine 1891. dograđuje se županijski arhiv.
Uređena arhivska služba na području Bjelovarsko-bilogorske županije uvodi se tek nakon Drugoga svjetskog rata. Narodni odbor Kotara Bjelovar donosi rješenje o osnivanju Arhiva Kotara Bjelovar. Predviđena je nadležnost Arhiva i za kotare Daruvar i Križevci, osiguran je prostor u zgradi tadašnjega kotara i zaposlena su dvojica djelatnika – direktor i „arhivar“.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
JezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1961 g.
Ustroj osobeUstroj Arhiva mijenjao se u skladu s potrebama i zahtjevima službe. Godine 1961. Arhiv su činili Odjel za starije arhivsko gradivo, Odjel za novije arhivsko gradivo, referade za vanjsku arhivsku službu i vanjsku znanstveno-kulturno-prosvjetnu djelatnost, izdavanje potvrda, prijepisa, uvjerenja i svjedodžbi te uprava i tajništvo.
Do kraja 80-ih godina 20. stoljeća postojala su arhivska spremišta u Daruvaru, Čazmi, Križevcima i Svetom Ivanu Žabnu. Statutom iz 1998. godine utvrđen je novi ustroj ustanove, koji čine Opći odjel, Odjel za obradu i sređivanje arhivskoga gradiva s knjigovežnicom i restauratorskom radionicom, Odjel zaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva i Dokumentacijsko-informatički odjel.
NadležnostDržavni arhiv u Bjelovaru osnovan je i počinje sa radom 1961. godine pod nazivom Historijski arhiv Bjelovar. Odluku o njegovom osnivanju donosi Narodni odbor kotara Bjelovar u lipnju 1961. godine nakon usuglašavanja sa Narodnim odborima kotareva Križevci i Daruvar. Na korištenje dobiva pet prostorija u zgradi na glavnom gradskom trgu, koju tada dijeli sa Gradskim muzejom te po jednu prostoriju u zgradama Narodnih odbora kotara Križevci i kotara Daruvar.
Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/1963) utvrđena je nadležnost tadašnjega Historijskog arhiva u Bjelovaru na području općina Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Pakrac i Vrbovec. Godine 1967. Općina Pakrac prešla je iz nadležnosti tadašnjega Historijskog arhiva u Bjelovaru u nadležnost Historijskog arhiva u Slavonskome Brodu. Od 1967. godine teritorijalna se nadležnost Arhiva nije mijenjala.
Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, temeljenim na Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/1992, 10/1997), Arhiv je svoju nadležnost proširio na područje koje u cijelosti pokriva Bjelovarsko-bilogorsku županiju te djelomično Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Zagrebačku županiju. Na tom području, sukladno čl. 41. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Državni arhiv u Bjelovaru obavlja nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu te preuzimanje arhivskoga gradiva koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi.
Djelomična nadležnost nad dijelom teritorija Koprivničko-križevačke županije i Virovitičko-podravske županije prestaje nakon osnivanja Državnog arhiva u Križevcima i Državnog arhiva u Virovitici tijekom 2008. godine.