Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Bjelovaru
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestTradicija čuvanja spisa na području Bjelovarske županije veže se uz Čazmanski kaptol, osnovan 1232. godine kao vjerodostojno mjesto (*locus credibilis*). Čazmanski je kaptol zbog turskih prijetnji premješten početkom XVI. stoljeća u Svibovec, 1601. u Zagreb, 1807. u Lepoglavu te 1811. u Varaždin.
Na tom je području djelovanjem pavlina (Dobra Kuća, Streza – Pavlin Kloštar, Garić u Moslavini) i franjevaca nastalo vrijedno arhivsko gradivo. Nakon ukinuća Vojne krajine u Slavoniji 1871. godine u arhiv Bjelovarske županije preuzeti su spisi Poglavarstva vojnoga komuniteta u Bjelovaru, kao i spisi Đurđevačke i Varaždinske graničarske pukovnije. Godine 1891. dograđuje se županijski arhiv.
Uređena arhivska služba na području Bjelovarsko-bilogorske županije uvodi se tek nakon Drugoga svjetskog rata. Narodni odbor Kotara Bjelovar donosi rješenje o osnivanju Arhiva Kotara Bjelovar. Predviđena je nadležnost Arhiva i za kotare Daruvar i Križevci, osiguran je prostor u zgradi tadašnjega kotara i zaposlena su dvojica djelatnika – direktor i „arhivar“.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1961 g.
Ustroj osobeUstroj Arhiva mijenjao se u skladu s potrebama i zahtjevima službe. Godine 1961. Arhiv su činili Odjel za starije arhivsko gradivo, Odjel za novije arhivsko gradivo, referade za vanjsku arhivsku službu i vanjsku znanstveno-kulturno-prosvjetnu djelatnost, izdavanje potvrda, prijepisa, uvjerenja i svjedodžbi te uprava i tajništvo.
Do kraja 80-ih godina 20. stoljeća postojala su arhivska spremišta u Daruvaru, Čazmi, Križevcima i Svetom Ivanu Žabnu. Statutom iz 1998. godine utvrđen je novi ustroj ustanove, koji čine Opći odjel, Odjel za obradu i sređivanje arhivskoga gradiva s knjigovežnicom i restauratorskom radionicom, Odjel zaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva i Dokumentacijsko-informatički odjel.