Državni arhiv u Varaždinu

Podijelite

Naslov

Vrsta osobe

Pravna osoba/Tijelo

Ostali nazivi

PovijesniHistorijski arhiv Varaždin (1959-1993)PovijesniPovijesni arhiv u Varaždinu (1993-1997)SkraćeniDAVŽ (1997)GlavniDržavni arhiv u Varaždinu (1997)PovijesniArhiv grada Varaždina (1950-1959)

Osnivač

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Povijest

Današnji Državni arhiv u Varaždinu službeno je osnovan rješenjem Narodnog odbora grada Varaždina br. 17293/1951. od 27. prosinca 1951. godine pod nazivom Arhiv grada Varaždina, kao samostalna ustanova za prikupljanje, čuvanje i obradu arhivskog gradiva. Međutim, arhivska je služba u Varaždinu započela djelovati već 1950. godine u sastavu Gradskog muzeja Varaždin. Važan poticaj njezinu razvoju predstavljala je naredba Ministarstva prosvjete od 27. veljače 1950., kojom je za arhivista pri Gradskom muzeju Varaždin imenovan prof. Mirko Androić. Nakon donošenja Općeg zakona o državnim arhivima (SL FNRJ 12/1950), kojim je omogućeno osnivanje gradskih arhiva, Izvršni odbor Narodnog odbora grada Varaždina 11. kolovoza 1950. donio je zaključak o osnivanju Gradskog arhiva kao samostalne ustanove. Prema odredbama Zakona za osnivanje gradskog arhiva bilo je potrebno prethodno odobrenje Vlade Narodne Republike Hrvatske. Budući da je Predsjedništvo Vlade dalo suglasnost tek 16. studenoga 1951., Narodni odbor grada Varaždina do kraja iste godine donio je rješenje o osnivanju Arhiva grada Varaždina. Odlukom Savjeta za kulturu i nauku br. 1907/1957. od 27. svibnja 1957. Arhiv postaje regionalna ustanova nadležna za obavljanje arhivske službe na području kotareva Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina. Širenjem teritorijalne nadležnosti i povećanjem opsega poslova, u razdoblju 1957-1962. osnovani su arhivski sabirni centri u Krapini, Koprivnici i Čakovcu s ciljem efikasnije zaštite gradiva u nastajanju i osiguranja prostora za preuzimanje i obradu gradiva. Kao regionalna ustanova Arhiv u razdoblju 1959-1960. sklapa Ugovore o sufinanciranju i vršenju obavezne arhivske službe s narodnim odborima kotareva Čakovec, Koprivnica, Krapina i Varaždin, čime oni, uz Narodni odbor općine Varaždin (kao slijednika Narodnog odbora grada Varaždina) postaju njegovi suosnivači. Sukladno širenju teritorijalne nadležnosti Arhiv 1959. mijenja naziv u Historijski arhiv u Varaždinu. Sukladno novoj upravno-teritorijalnog organizaciji SR Hrvatske kojom su 1963. ukinuti kotarevi, a kao osnovne jedinice formirane općine, Arhiv je tijekom 1963. i 1964. sklopio Ugovore o suosnivačkim odnosima sa skupštinama općina Varaždin, Koprivnica, Novi Marof, Krapina, Zabok, Zlatar Bistrica, Stubica, Čakovec, Ivanec i Ludbreg. Na temelju Obvezatnog naputka Ministarstva kulture o nazivima regionalnih arhiva od 21. siječnja 1993. Historijski arhiv u Varaždinu nastavio je djelovati pod nazivom Povijesni arhiv u Varaždinu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 025-04/94-01/01, Urbroj: 5030104-94-3) od 27. svibnja 1994. osnivačka prava nad dotadašnjim regionalnim arhivima prelaze na Ministarstvo kulture. Člankom 70. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. (NN br. 105/97) Povijesni arhiv u Varaždinu mijenja naziv u Državni arhiv u Varaždinu.

Djelatnosti

Djelatnosti knjižnica i arhiva

Mjesto (grad/općina)

Varaždin (VARAŽDIN)

Pravni status osobe

javna ustanova

Jezik

Hrvatski

Pismo

Latinica

Vrijeme djelovanja

1951 g.

Ustroj osobe

Sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu, radnim mjestima i načinu rada iz 2024. godine, Državni arhiv u Varaždinu ima tri odjela: 1. Odjel za sređivanje, stručno-znanstvenu obradu arhivskog gradiva, dokumentacijsko-informacijske poslove i stručnu knjižnicu, 2. Odjel za zaštitu arhivskog i dokumentarnog gradiva izvan Arhiva s izdvojenim jedinicama – Arhivskim sabirnim centrom Koprivnica i Arhivskim sabirnim centrom Krapina, 3. Odjel za opće upravne, računovodstvene i pomoćno-tehničke poslove. Uz sjedište u Varaždinu, Arhiv djeluje i putem Arhivskih sabirnih centara u Koprivnici i Krapini, koji obavljaju stručne poslove na području svoje mjesne nadležnosti. Tijela Državnog arhiva u Varaždinu su Upravno vijeće, ravnatelj i Stručno vijeće. Ravnatelj organizira i vodi rad Arhiva te zastupa i predstavlja ustanovu. Upravno vijeće ima pet članova, od kojih četiri imenuje ministar nadležan za kulturu, a jednog biraju zaposlenici Arhiva. Obavlja poslove utvrđene Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima, osobito: donosi program rada, usvaja financijski plan, donosi izvješća o njihovu izvršenju te Statut Arhiva uz suglasnost osnivača. Stručno vijeće kolegijalno je stručno tijelo koje čine ravnatelj i svi stručni djelatnici Arhiva. Razmatra stručna pitanja iz djelatnosti Arhiva, predlaže programe rada, daje mišljenja o organizaciji stručnih poslova te potiče razvoj arhivske djelatnosti.

Funkcije

Arhiv obavlja sljedeće zadaće: − vodi evidencije i dokumentaciju o javnom dokumentarnom i javnom arhivskom gradivu tijela javne vlasti u svojoj nadležnosti − pruža podršku tijelima javne vlasti u čuvanju, zaštiti, obradi, vrednovanju, odabiranju i izlučivanju javnog dokumentarnog i arhivskoga gradiva − obavlja stručni nadzor nad gradivom u posjedu tijela javne vlasti u svojoj nadležnosti te nad privatnim arhivskim gradivom − skrbi za gradivo u arhivu, njegov integritet, dostupnost i iskoristivost, obavlja restauraciju, konzervaciju i snimanje gradiva te provodi i druge mjere zaštite gradiva − preuzima, obrađuje i digitalizira javno arhivsko gradivo u okviru svoje nadležnosti, prikuplja i obrađuje privatno arhivsko gradivo − omogućuje i potiče korištenje arhivskoga gradiva − priređuje izložbe, predavanja i druge oblike predstavljanja arhivskoga gradiva i arhivske djelatnosti javnosti − bavi se znanstvenim i stručnim radom na području informacijskih znanosti, povijesti i drugih bliskih disciplina − istražuje arhivsko gradivo u inozemstvu koje se odnosi na hrvatsku povijest i iseljeništvo − organizira programe osposobljavanja i stručnog usavršavanja, znanstvene i stručne skupove − nastupa kao nositelj ili sudjeluje u ostvarenju znanstvenih i stručnih projekata drugih ustanova − objavljuje arhivsko gradivo i druge publikacije − tijelima javne vlasti i drugim pravnim i fizičkim osobama pruža stručnu pomoć i usluge u upravljanju njihovim gradivom − obavlja druge poslove određene Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima i drugim propisima.

Nadležnost

Arhiv je u prvim godinama djelovanja bio nadležan za područje grada Varaždina. Ubrzo je njegova teritorijalna nadležnost proširena na kotar Varaždin, a potom i na kotareve Ludbreg, Ivanec, Koprivnica, Krapina, Zlatar, Čakovec i Prelog. Regionalni karakter službeno mu je potvrđen 1957. godine odlukom Savjeta za kulturu i nauku, kojom je definirano da Arhiv obavlja službu na području kotareva Čakovec, Koprivnica, Krapina i Varaždin. Uspostavom Republike Hrvatske i novog upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske iz 1992. Državni arhiv u Varaždinu postao je nadležan za područje Varaždinske županije, dio Krapinsko-zagorske županije te dio Koprivničko-križevačke županije. Na području Krapinsko-zagorske županije njegova nadležnost obuhvaća gradove Krapinu, Zlatar i Zabok te općine Bedekovčina, Budinšćina, Desinić, Hrašćina, Hum na Sutli, Klanjec, Kraljevec na Sutli, Konjščina, Krapinske Toplice, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Petrovsko, Pregrada, Radoboj, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće i Zagorska Sela. Na području Koprivničko-križevačke županije nadležan je za Grad Koprivnicu te općine Drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, Koprivnički Ivanec, Legrad, Novigrad Podravski, Peteranec, Rasinja i Sokolovac.

Pregled povezanih jedinica gradiva

Osobe

Osoba

Vrsta veze

Arhivski sabirni centar Krapina

Niže tijelo

Arhivski sabirni centar Koprivnica

Niže tijelo