Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Varaždinu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestTradicija čuvanja pisanog gradiva na području koje svojom djelatnošću pokriva Državni arhiv u Varaždinu seže sve do srednjeg vijeka, što se poglavito odnosi na urbana središta. Kultura življenja i svijest da samo pisano svjedočanstvo jamči pravnu sigurnost pojedinca, ali i zajednice u cjelini, utjecale su na zavidnu razinu očuvanosti arhiva pojedinih gradova i trgovišta, ali i feudalnih obitelji. Ipak, o sustavnoj djelatnosti zaštite arhivskog gradiva možemo govoriti tek s osnivanjem arhiva kao samostalne ustanove.
Godine 1950. osnovan je Arhiv grada Varaždina (AGV) kao samostalna ustanova koja radi na prikupljanju, čuvanju i obradi arhivskog gradiva. Arhivski nukleus, oko kojeg će izrasti, po količini i vrijednosti u njemu pohranjenog arhivskog gradiva, jedan od znatnijih arhiva u Hrvatskoj, predstavljao je arhiv Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, u kojem se čuvaju gradski spisi od početka 13. pa sve do 20. stoljeća. Ovo jezgro gradskog arhiva uskoro će biti obogaćeno novim arhivskim gradivom – spisima cehova, kulturnih i sportskih društava, gospodarskih udruženja, upravnih i pravosudnih organa te znamenitih obitelji i pojedinaca.
U Arhiv dospijeva gradivo sa šireg područja, što će se uskoro odraziti i na njegov status, odnosno prerastanje u regionalnu ustanovu. Godine 1957. proširuje se teritorijalna nadležnost ove ustanove te ona obavlja arhivsku službu za područje tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina. S promjenom teritorijalne nadležnosti promijenit će se i naziv ustanove, te ona od 1959. godine djeluje pod imenom Historijski arhiv u Varaždinu (HAV). Istovremeno se mijenja i njezina organizacijska struktura. Kako bi što djelotvornije obavljao poslove arhivske službe na cjelokupnom području svoje nadležnosti, u HAV-u se u razdoblju od 1957.-1962. osnivaju tri arhivska sabirna centra: Krapina, Koprivnica i Čakovec.
Od 1993. godine arhiv djeluje pod nazivom Povijesni arhiv u Varaždinu (PAV), da bi s novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine dobio današnji naziv – Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ).
Teritorijalna nadležnost Arhiva danas se proteže na područje Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije. U Arhivu se čuva oko 9000 dužnih metara arhivskog gradiva, raspodijeljenog u više od 800 fondova i zbirki. Ovo gradivo pokriva vremenski raspon od početka 13. stoljeća pa sve do kraja 20. stoljeća i otvara mogućnosti svestranih povijesnih istraživanja, kako političkih tako i gospodarskih, kulturoloških, genealoških i dr.
Od gradiva pohranjenog u DAV-u izuzetnom se vrijednošću kao povijesni izvori izdvajaju arhivi: grada Varaždina (13-20. st.), grada Koprivnice (17-20. st.), trgovišta Krapina (14-20. st.), obitelji Bedeković (13-20. st.), obitelji Erdödy (15-19. st.), obitelji Kukuljević (17-20. st.), obitelji Varady (14-20. st.) te Zbirka matičnih knjiga i Zbirka urbarijalnih knjiga.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1950 g.