Arhivska oznakaHR-DAZD-27
NaslovBilježnici Paga (arhivski fond, 1689-1821)
Vrijeme nastanka1689-1821 g.
RazinaSadržajSpisi sadrže: građanske i kaznene parnice, punomoći, sudske pozive. Bilježnici su sastavljali isprave za one poslove koji su tražili dokazno sredstvo u možebitnom kasnijem sporu. Ograničuje se svjedočanstvo svjedoka samo na slučajeve male vrijednosti (npr. za sve nekretnine procjenjene 25 libara i više). Svaka prodaja, darivanje, zalog i otuđivanje nekretnina bilo je ništavno ako nije bila sastavljena isprava pred notarom. Kod kupoprodajnih ugovora (emptio), obvezno je morao navesti imena svjedoka, imena ugovorenih stranaka, naznačiti predmet ugovora, cijenu i rok isplate. Za nekretnine morao je u ispravu unijeti i granice posjeda te na kraju bilježnik je davao isprave za pozajmljivanje novca, trgovačkih ugovora (societas, conventio, compagnia, pactum), nagodba (compromissum), zaplijena (sequestrum), procjena (extimatio), diobe (divisiones), davanje na obradu, ili korištenje (locatio), zastupništvo (procura, procuratio), zadužnica (debitum), pozajmnica (mutuum), namira (quietatio), ugovori o gradnji (conventio), ugovor o zapošljavanju ili davanju u zakup (locatio), založnica (pignus, presentatio pignoris). Odvojeno su se od 14 st. vodile knjige oporuka i inventara. (testamentum, inventarium) Nakon prestanka službe bilježnici su obvezno notarske knjige imbrevijatura ostavili u općinskoj kancelariji.
Količina27.0 Kutija2.7 Metar
Vrsta gradivaJezikPismoLatinica - goticaLatinica
PosjednikOznaka arhivaHR-DAZD
PovijestPag se podvrgao mletačkoj vlasti 1409. godine gdje je i ostao do njena pada 1797. Spisi paških bilježnika prije 1690. nisu sačuvani, a u zadarski Arhiv su smješteni 1921. godine. Javnobilježničku službu u Pagu su obavljali zadarski bilježnici na neko vrijeme poslani u službu u Pag. Isprava napisana rukom javnoga notara bila je zaštićena «javnom vjerom» (fides publica). To znači da je ona pred sudom služila kao potpun dokaz te se kao javna isprava (instrumentum publicum) nije mogla pobijati nijednim drugim dokazom, ni svjedocima, ni drugom kojom «privatnom» ispravom. Notar je mogao biti optužen jedino ako je cijeli sadržaj isprave krivotvorio. Ako mu je krivotvorenje dokazano, bio je obično kažnjen odsjecanjem desne ruke. Pri sastavljanju isprave bila su prisutna obično dva svjedoka i egzaminator (provjeritelj). U Dalmaciji je ustanova javnoga notarijata uhvatila dubok korijen. Notara bira Veliko gradsko vijeće na prijedlog Malog vijeća, a trajanje službe određuje se posebnim ugovorom.
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaOsnovno sređeno
Vrsta zapisaVrsta sadržaja