Rezultati pretrage

Knjige: - glavni ili bilježnički upisnici - imenska kazala stranaka upisanih u upisnike - imenska kazala oporučitelja U Fondu se u skladu s djelovanjem bilježnika Druge austrijske i Talijanske uprave nalaze sljedeće isprave: – kupoprodajne ugovore (contratto di compravendita), – darovanja za vrijeme života i nakon smrti darovatelja (donazione inter vivos, donatione in casus morti), – bračnih ugovora (patti nuziali, contratti di nozze), – ugovora o mirazu (patti dottali), – ugovore o zamjeni dobara (contratti di permutatio), – potvrde o dugovanju, – priznanice o podmirenju potraživanja (quietanza, quietazione), – ugovore o zaduživanju (debitoriali), – ugovore o punomoći (procure), – ugovore o skrbništvu (contratti di tuttelle), – hipotekarni ugovori (ipoteca, mutuo di ipoteca), – ugovore o ustupanju potraživanja – cesiji (cessio), – prijepise isprava, – ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), – ugovore o iznajmljivanju (affitanze), – sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione), – ovjere, potvrde i svjedodžbe o: a) ispravnosti potpisa (legalizazione di firme), b) datumu i vremenu predočenja isprave (certificati sul tempo della presentazione di documenti), c) ispravnosti prijepisa i izvoda iz sastavljenih akata (vidimazione di copie), d) ispravnosti prijevoda (autenticazione di traduzioni), e) potvrde o životu (certificati di vita), f) prosvjedima mjenica (protesti per cambiali), g) objavi odluka (notificazione delle dichiarazioni).

Gradivo ovog fonda čine akti među živima (protokoli, minutariji, isprave i izvansudski spisi) te oporuke. Fond sadrži sveukupno gradivo od 90 različitih stvaratelja (bilježnika), međutim u trezoru Državnog arhiva u Pazinu smještene su knjige petorice bilježnika i nekoliko svezaka neidentificiranih bilježnika, koje su poslane na restauraciju u Hrvatski Državni Arhiv u Zagreb 2008. i 2009. godine, ali su zbog dotrajalosti proglašene trajno nedostupne. Popisi tih knjiga nalaze se u dosjeu fonda HR-DAPA-6 Bilježnici Labina i Plomina pri INDOK-u Državnog Arhiva u Pazinu. Popis tih knjiga i svezaka je slijedeći: 1. Notarska knjiga br. 33: Notar Bernardin Buretto. Isprave, 1683-1687. 2. Notarska knjiga br. 73: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1655-1669 i Isprave, 1651/1689. 3. Notarska knjiga br. 74: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1647-1648. 4. Notarska knjiga br. 75: Notar Giovanni Dragogna. Minutarij, 1695-1716. 5. Notarska knjiga br. 76: Notar Gasparo Dragogna. Isprave, 1685-1715. 6. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1725-1732. 7. Notarska knjiga br. 660; 1747. 8. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1791-1800. 9. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1796-1797. 10. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 661; 1799. 11. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 662; 1800. 12. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1801. 13. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1803. 14. Notarska knjiga br. 665: Notar Giacomo Diminich; s.a. 15. Notarska knjiga br. 667: Notar Giacomo Diminich (?), 1812. 16. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 668; s.a. 17. Notarska knjiga nepoznatog notara (7 slijepljenih svezaka); s.a. Konkretnije, u ovom fondu nalazimo: 1. kupoprodajne ugovore (contratti di compravendita), 2. darovnice za života i darovnice nakon smrti (donatione inter vivos, donatione in casus morti), 3. bračne ugovore (contratti nuziali), 4. potvrde o dugovanju, 5. ugovore o mirazu (patti dottali), 6. ugovore o posudbi (atti notariali debitoriali), 7. ugovore o ustupanju (atti di cessione), 8. ugovore o zamjeni dobara (atti di permutatio), 9. ugovore o zaduživanju (atti debitoriali), 10. ugovore o punomoći (procure), 11. ugovore o skrbništvu (contatti di tuttelle), 12. ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), 13. hipotekarne ugovore (mutuo di ipoteca), 14. arbitražne presude, 15. sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione). Najznačajnije i najstarije bilježničko gradivo ovog fonda su oporuke nastale 1525. godine za vrijeme mletačke vladavine autora prezbitera Bartholomea Gervazija. O njemu doznajemo jako malo podataka međutim poznata je činjenica da je 1554. godine bio pod istragom inkvizicije zbog nesluženja mise i neobavljanja svećeničke službe. Među spisima možemo razlikovati one nastale do 1757. i one koje se počinju voditi početkom 1757., nakon šta je na snagu stupila odluka mletačkog Senata o obvezi vođenja protokola i minutarija. Unatoč toj promjeni bilježnici su i prije 1757. trebali voditi zasebne protokole isprava među živima i oporuke, međutim notari su znali takvo pravilo prekršiti te su akte među živima i oporuke znali pisati u jednu knjigu bez odvajanja vrsta spisa. U gradivu nalazimo bilježnika Domenica Zattona 1681., koji počinje s praksom odvajanja akata različitih vrsta. Godine 1755. stupa na snagu odredba Senata kojom se propisuje da je svaki bilježnik dužan uvoditi koncepte minute svojih isprava. Istim se dekretom utvrđuje da bilježnici moraju uvoditi koncepte svojih isprava u uvezane sveske od pet listova papira (Quinternetti cucciti). Bili su obvezni svake godine u ožujku prioru bilježničkoga kolegija dostaviti isprave, minutarije i protokole sastavljene u protekloj godini, koji su, osim podataka o bilježniku i pečata, trebali sadržavati i imenska kazala stranaka. Na svakoj ispravi, uz navedeno ime, prezime i vrstu ovlasti bilježnika, otisnut je i bilježnički znak ili pečat (znak sv. Marka), a isprava sadržava i podatak o načinu njezine izrade. Protokoli nisu smjeli imati manje od sto i više od dvjesto listova i evidenirali su se na način da svaki sljedeći protokol određenog bilježnika ima rastući progresivni broj. Prilikom sastavljanja spisa bilježnici svih uprava koriste se uobičajenim formulacijama koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju, a koje su karakteristične za pojedinu upravu i osobni stil pojedinog bilježnika. Tematski raspon labinskih i plominskih bilježničkih spisa koje su sastavljali bio je vrlo širok, a ugovori o kupnji, prodaji, ustupanju i darovni ugovori predstavljali su onu vrstu isprava koje su dobivale pravnu valjanost tek nakon javne objave. Pritom su se navodila imena dvojice svjedoka koji su bila nazočni pri objavljivanju isprave. U ženidbenim ugovorima uočen je popis inventara imovine radi određivanja miraza. Posebnu vrstu bilježničkoga gradiva čine oporuke, kojima oporučitelj iznosi posljednju volju o raspodjeli svoje imovine. Oporuke su se sastavljale prema uobičajenim formulacijama. Na početku se obvezno nalazila datacija i mjesto sastavljanja, imena svjedoka i oporučitelja, kao i ustaljena formulacija o prolaznosti života i potrebi raspodjele imovine. Obično su se nasljednicima osim zemljišta i nekretnine ostavljali nakit, odjevni i kućanski predmeti. Ovisno o ekonomskim prilikama.

Fond sadrži četiri izvorne arhivske košuljice spisa iz godina 1864, 1865, 1871 i 1872. te urudžbeni zapisnik akata iz 1872. godine. Među spisima iz 1871. i 1872. godine sačuvana su ukupno četiri zapisnika sjednica Komore. Ostali spisi se odnose na imenovanja na bilježnička mjesta u Rovinju, Pazinu, Vodnjanu i Puli, Lošinju, Motovunu i Poreču, glasačke prijedloge bilježnika za izbor članova bilježničke komore, upravni nadozr nad radom Komore i bilježnika, preuzimanje bilježničkog gradiva, dozvole dopusta i dostavu bilježničkih repertorija, dostavnice te manji broj spisa vezanih uz pojedinačne bilježničke predmete.

U fondu se nalazi urudžbeni zapisnik spisa vezanih uz vojne pomoći (1921), te kazala urudžbenih zapisnika za spise vezane uz mirovine invalida rata (1919-1922) i udovice i ratnu siročad (1919-1922). Među dobro sačuvanim spisima čuvaju se brojne informacije vezane uz uspostavu talijanskih vojnih vlasti i civilnih službi na području Pazina i okupiranome području općenito, održavanje javnog reda i sigurnosti, vojne poslove, općinsku upravu (Pazin, Tinjan, Žminj, Plomin, Boljun), izdavanje raznovrsnih dozvola i isprava (putovnice, državljanstvo, nošenje oružja, otvaranje trgovina i obrta), popravak i granju cesta, zdravstvenu zaštitu te crkvene i financijske poslove. Među ostalim, značajno je gradivo koje se odnosi na: napad fašista na hrvatsku tiskaru Pučkog prijatelja u Pazinu (1919.), tajni, kabinetski i opći spisi koji se odnose na štrajk labinskih rudara („Labinska republika“, 2.3.1921 – 8.4.1921), procjenu podobnosti i političkog djelovanja hrvatskih župnika raznim u istarskim mjestima (među ostalim i dokumenti vezani uz djelovanje župnika Kringe Božu Milanovića, 1921.), izvještaji o izgredima i nasilju pripadnika Fašističke stranke, izvještaji i mišljenja vezani uz smjene općinskih uprava (Boljun, Pazin, Žminj), izvještaji o protudržavnom djelovanju netalijanskih i radničkih udruženja (Jugoslavensko društvo u Istri, radnička antifašistička i borbena grupa „Arditi del Popolo“, osnivanje slavenskog udruženja „Alpina“ u Pazinu) i pojedinaca, te spisi o radu hrvatskih škola (Pazin, Boljun, Vranja, Brest, borut, Pazin, Šušnjevica, Paz, Novaki) te spisi o imenovanju izvanrednih povjerenika u općinama i načinu provedbe općinskih izbora (1921/1922).

Među relativno dobro sačuvanim spisima čuvaju se brojne informacije vezane uz uspostavu talijanskih vojnih vlasti i civilnih službi na području Poreča i okupiranome području općenito, održavanje javnog reda i sigurnosti, vojne poslove, općinsku upravu, izdavanje raznovrsnih dozvola i isprava (putovnice, državljanstvo, nošenje oružja, otvaranje trgovina i obrta), te crkvene i financijske poslove. Među ostalim, značajno je gradivo koje se odnosi na izgrede fašista u kotaru, procjene podobnosti i političkog djelovanja izvještaji i mišljenja vezani uz smjene općinskih uprava, izvještaji o protudržavnom djelovanju netalijanskih i radničkih udruženja i pojedinaca, te spisi o radu hrvatskih škola.

Uz urudžbeni zapisnik Društva (1880-1881), u fondu se nalazi statut i pravilnici Društva, (1882), spisi uprave društva (1882) i zapisnici sa sastanaka Društva (180-1891), opći spisi (1883/1886), popisi članova (1880-1885), knjiga matrikula (1880-1884), knjiga pomoći bolesnicima (1881-1883), gradivo vezano uz kongrese, te financijske knjige i računi.