Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DAPA-6
NaslovBilježnici Labina i Plomina (arhivski fond, 1570-1803)
Vrijeme nastanka1570-1803 g.
RazinaSadržajGradivo ovog fonda čine akti među živima (protokoli, minutariji, isprave i izvansudski spisi) te oporuke.
Fond sadrži sveukupno gradivo od 90 različitih stvaratelja (bilježnika), međutim u trezoru Državnog arhiva u Pazinu smještene su knjige petorice bilježnika i nekoliko svezaka neidentificiranih bilježnika, koje su poslane na restauraciju u Hrvatski Državni Arhiv u Zagreb 2008. i 2009. godine, ali su zbog dotrajalosti proglašene trajno nedostupne. Popisi tih knjiga nalaze se u dosjeu fonda HR-DAPA-6 Bilježnici Labina i Plomina pri INDOK-u Državnog Arhiva u Pazinu.
Popis tih knjiga i svezaka je slijedeći:
1. Notarska knjiga br. 33: Notar Bernardin Buretto. Isprave, 1683-1687.
2. Notarska knjiga br. 73: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1655-1669 i Isprave, 1651/1689.
3. Notarska knjiga br. 74: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1647-1648.
4. Notarska knjiga br. 75: Notar Giovanni Dragogna. Minutarij, 1695-1716.
5. Notarska knjiga br. 76: Notar Gasparo Dragogna. Isprave, 1685-1715.
6. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1725-1732.
7. Notarska knjiga br. 660; 1747.
8. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1791-1800.
9. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1796-1797.
10. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 661; 1799.
11. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 662; 1800.
12. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1801.
13. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1803.
14. Notarska knjiga br. 665: Notar Giacomo Diminich; s.a.
15. Notarska knjiga br. 667: Notar Giacomo Diminich (?), 1812.
16. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 668; s.a.
17. Notarska knjiga nepoznatog notara (7 slijepljenih svezaka); s.a.
Konkretnije, u ovom fondu nalazimo:
1. kupoprodajne ugovore (contratti di compravendita),
2. darovnice za života i darovnice nakon smrti (donatione inter vivos, donatione in casus morti),
3. bračne ugovore (contratti nuziali),
4. potvrde o dugovanju,
5. ugovore o mirazu (patti dottali),
6. ugovore o posudbi (atti notariali debitoriali),
7. ugovore o ustupanju (atti di cessione),
8. ugovore o zamjeni dobara (atti di permutatio),
9. ugovore o zaduživanju (atti debitoriali),
10. ugovore o punomoći (procure),
11. ugovore o skrbništvu (contatti di tuttelle),
12. ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia),
13. hipotekarne ugovore (mutuo di ipoteca),
14. arbitražne presude,
15. sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione).
Najznačajnije i najstarije bilježničko gradivo ovog fonda su oporuke nastale 1525. godine za vrijeme mletačke vladavine autora prezbitera Bartholomea Gervazija. O njemu doznajemo jako malo podataka međutim poznata je činjenica da je 1554. godine bio pod istragom inkvizicije zbog nesluženja mise i neobavljanja svećeničke službe. Među spisima možemo razlikovati one nastale do 1757. i one koje se počinju voditi početkom 1757., nakon šta je na snagu stupila odluka mletačkog Senata o obvezi vođenja protokola i minutarija. Unatoč toj promjeni bilježnici su i prije 1757. trebali voditi zasebne protokole isprava među živima i oporuke, međutim notari su znali takvo pravilo prekršiti te su akte među živima i oporuke znali pisati u jednu knjigu bez odvajanja vrsta spisa. U gradivu nalazimo bilježnika Domenica Zattona 1681., koji počinje s praksom odvajanja akata različitih vrsta.
Godine 1755. stupa na snagu odredba Senata kojom se propisuje da je svaki bilježnik dužan uvoditi koncepte minute svojih isprava. Istim se dekretom utvrđuje da bilježnici moraju uvoditi koncepte svojih isprava u uvezane sveske od pet listova papira (Quinternetti cucciti). Bili su obvezni svake godine u ožujku prioru bilježničkoga kolegija dostaviti isprave, minutarije i protokole sastavljene u protekloj godini, koji su, osim podataka o bilježniku i pečata, trebali sadržavati i imenska kazala stranaka.
Na svakoj ispravi, uz navedeno ime, prezime i vrstu ovlasti bilježnika, otisnut je i bilježnički znak ili pečat (znak sv. Marka), a isprava sadržava i podatak o načinu njezine izrade.
Protokoli nisu smjeli imati manje od sto i više od dvjesto listova i evidenirali su se na način da svaki sljedeći protokol određenog bilježnika ima rastući progresivni broj. Prilikom sastavljanja spisa bilježnici svih uprava koriste se uobičajenim formulacijama koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju, a koje su karakteristične za pojedinu upravu i osobni stil pojedinog bilježnika.
Tematski raspon labinskih i plominskih bilježničkih spisa koje su sastavljali bio je vrlo širok, a ugovori o kupnji, prodaji, ustupanju i darovni ugovori predstavljali su onu vrstu isprava koje su dobivale pravnu valjanost tek nakon javne objave. Pritom su se navodila imena dvojice svjedoka koji su bila nazočni pri objavljivanju isprave. U ženidbenim ugovorima uočen je popis inventara imovine radi određivanja miraza.
Posebnu vrstu bilježničkoga gradiva čine oporuke, kojima oporučitelj iznosi posljednju volju o raspodjeli svoje imovine. Oporuke su se sastavljale prema uobičajenim formulacijama. Na početku se obvezno nalazila datacija i mjesto sastavljanja, imena svjedoka i oporučitelja, kao i ustaljena formulacija o prolaznosti života i potrebi raspodjele imovine. Obično su se nasljednicima osim zemljišta i nekretnine ostavljali nakit, odjevni i kućanski predmeti. Ovisno o ekonomskim prilikama.
Količina17.27 Dužni metar174.0 Kutija
PosjednikOznaka arhivaHR-DAPA
Status dostupnostiJAVNO
Status kulturnog dobraNapomenaArhivistički sređeno
Vrsta zapisaVrsta sadržaja