Gradivo je nastalo tijekom rada Narodnog odbora općine Labin u razdoblju od 1955. do 1963. godine. Od uredskih evidencija sačuvane su knjige ovjere. Od gradiva općeg upravnog karaktera posebno su značajni Statut NOO-a Labin zajedno s pratećom dokumentacijom, izvješća, te zapisnici sjednica i odluke raznih upravnih tijela Općine, razne odluke, upute i referati vezani uz rad uprave i upravne poslove, statistički spisi iz raznih oblasti te dokumentacija održavanja izbora. Prilično obimno je gradivo iz područja rada i radnih odnosa u kojem se nalaze razne okružnice vezane uz rad i radne odnose, dokumentacija komisija iz područja rada i radnih odnosa, pravilnici, tarifni pravilnici, platni iskazi radnika i službenika, odluke vezane uz plaće, dokumentacija vezana uz rad sindikata i radnička pitanja i dr. Manji dio gradiva sačuvan je iz područja unutrašnjih poslova, zdravstva i socijalne zaštite, pravosuđa i narodne obrane. Iz oblasti privrede sačuvana je dokumentacija vezana uz Društveni plan općine, investicije, bankarstvo, razne privredne organizacije i fondove, problematiku cijena i opskrbe, ugostiteljstvo, promet, građevinske, projektantske i komunalne poslove i dr. Gradivo iz područja financija nešto je većeg obima a obuhvaća dokumentaciju vezanu uz Budžet Općine, kredite i zajmove te kontrolu i pregled privrednih organizacija, zatim razne spise vezane uz prihode od privrede i stanovništva, od kojih su najbrojniji završni računi privrednih organizacija, te nekoliko spisa vezanih uz imovinsko-pravnu problematiku. Najveći dio gradiva obuhvaćen je područjem prosvjete, znanosti i kulture. Tu se nalaze razne okružnice, upute, odluke, referati i dr. vezani uz kulturnu, znanstvenu i obrazovnu problematiku, gradivo ustanova predškolskog odgoja, đačkih domova i školskih kuhinja, zatim gradivo škola i školskih centara sa područja Općine Labin, dokumentacija vezana uz problematiku dodjele stipendije, posliješkolske naobrazbe i narodnog prosvjećivanja, te gradivo raznih kulturnih ustanova i kulturno-prosvjetnih fondova.
Saznajte višeGradivo fonda sadrži prijave podataka o počinjenoj ratnoj šteti od strane okupatora (talijanskog i njemačkog) za kotare: Buje, Buzet, Cres, Kanfanar, Labin, Lošinj, Motovun, Opatija, Pazin, Poreč, Vodnjan, Grad Pazin, Pula. Nadalje upute za obavljanje postupka procjene štete, određene cjenike robe, visine nadnica za procjenjivanje, popis osoblja Komisije na poslovima procjene, podatke o sindikalnoj podružnici Komisije, zapisnike za poginule, nestale, osakaćene, bolesne, lišene slobode po lučkim kapetanijama: Cres, Mali Lošinj, Piran, Plomin,Raša, Rijeka,Rovinj, podatke za lučka zastupništva i urede. Gradivo sadrži i prijave lišenja života po kotarevima, podatke o žrtvama čiji je zdravstveni i tjelesni integritet bio povrijeđen od strane okupatora, tako da trpe posljedice fizičkog zlostavljanja, ranjavanja, sakaćenja, silovanja i dr., obuhvaćena su i lica lišena slobode, zadržana u zatočeništvu, internirana, odvedena na prisilni rad, prisilno mobilizirana, zatim podatke o oštećenjima na javnim zgradama, stambenim, gospodarskim, hotelsko ugostiteljskim objektima, vodovodnim i električnim postrojenjima, te podatke o štetama na poljoprivrednim zemljištima, šumama, stoci, žitaricama, industrijskom bilju.
Saznajte višeGradivo ovog fonda čine akti među živima (protokoli, minutariji, isprave i izvansudski spisi) te oporuke. Fond sadrži sveukupno gradivo od 90 različitih stvaratelja (bilježnika), međutim u trezoru Državnog arhiva u Pazinu smještene su knjige petorice bilježnika i nekoliko svezaka neidentificiranih bilježnika, koje su poslane na restauraciju u Hrvatski Državni Arhiv u Zagreb 2008. i 2009. godine, ali su zbog dotrajalosti proglašene trajno nedostupne. Popisi tih knjiga nalaze se u dosjeu fonda HR-DAPA-6 Bilježnici Labina i Plomina pri INDOK-u Državnog Arhiva u Pazinu. Popis tih knjiga i svezaka je slijedeći: 1. Notarska knjiga br. 33: Notar Bernardin Buretto. Isprave, 1683-1687. 2. Notarska knjiga br. 73: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1655-1669 i Isprave, 1651/1689. 3. Notarska knjiga br. 74: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1647-1648. 4. Notarska knjiga br. 75: Notar Giovanni Dragogna. Minutarij, 1695-1716. 5. Notarska knjiga br. 76: Notar Gasparo Dragogna. Isprave, 1685-1715. 6. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1725-1732. 7. Notarska knjiga br. 660; 1747. 8. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1791-1800. 9. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1796-1797. 10. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 661; 1799. 11. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 662; 1800. 12. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1801. 13. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1803. 14. Notarska knjiga br. 665: Notar Giacomo Diminich; s.a. 15. Notarska knjiga br. 667: Notar Giacomo Diminich (?), 1812. 16. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 668; s.a. 17. Notarska knjiga nepoznatog notara (7 slijepljenih svezaka); s.a. Konkretnije, u ovom fondu nalazimo: 1. kupoprodajne ugovore (contratti di compravendita), 2. darovnice za života i darovnice nakon smrti (donatione inter vivos, donatione in casus morti), 3. bračne ugovore (contratti nuziali), 4. potvrde o dugovanju, 5. ugovore o mirazu (patti dottali), 6. ugovore o posudbi (atti notariali debitoriali), 7. ugovore o ustupanju (atti di cessione), 8. ugovore o zamjeni dobara (atti di permutatio), 9. ugovore o zaduživanju (atti debitoriali), 10. ugovore o punomoći (procure), 11. ugovore o skrbništvu (contatti di tuttelle), 12. ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), 13. hipotekarne ugovore (mutuo di ipoteca), 14. arbitražne presude, 15. sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione). Najznačajnije i najstarije bilježničko gradivo ovog fonda su oporuke nastale 1525. godine za vrijeme mletačke vladavine autora prezbitera Bartholomea Gervazija. O njemu doznajemo jako malo podataka međutim poznata je činjenica da je 1554. godine bio pod istragom inkvizicije zbog nesluženja mise i neobavljanja svećeničke službe. Među spisima možemo razlikovati one nastale do 1757. i one koje se počinju voditi početkom 1757., nakon šta je na snagu stupila odluka mletačkog Senata o obvezi vođenja protokola i minutarija. Unatoč toj promjeni bilježnici su i prije 1757. trebali voditi zasebne protokole isprava među živima i oporuke, međutim notari su znali takvo pravilo prekršiti te su akte među živima i oporuke znali pisati u jednu knjigu bez odvajanja vrsta spisa. U gradivu nalazimo bilježnika Domenica Zattona 1681., koji počinje s praksom odvajanja akata različitih vrsta. Godine 1755. stupa na snagu odredba Senata kojom se propisuje da je svaki bilježnik dužan uvoditi koncepte minute svojih isprava. Istim se dekretom utvrđuje da bilježnici moraju uvoditi koncepte svojih isprava u uvezane sveske od pet listova papira (Quinternetti cucciti). Bili su obvezni svake godine u ožujku prioru bilježničkoga kolegija dostaviti isprave, minutarije i protokole sastavljene u protekloj godini, koji su, osim podataka o bilježniku i pečata, trebali sadržavati i imenska kazala stranaka. Na svakoj ispravi, uz navedeno ime, prezime i vrstu ovlasti bilježnika, otisnut je i bilježnički znak ili pečat (znak sv. Marka), a isprava sadržava i podatak o načinu njezine izrade. Protokoli nisu smjeli imati manje od sto i više od dvjesto listova i evidenirali su se na način da svaki sljedeći protokol određenog bilježnika ima rastući progresivni broj. Prilikom sastavljanja spisa bilježnici svih uprava koriste se uobičajenim formulacijama koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju, a koje su karakteristične za pojedinu upravu i osobni stil pojedinog bilježnika. Tematski raspon labinskih i plominskih bilježničkih spisa koje su sastavljali bio je vrlo širok, a ugovori o kupnji, prodaji, ustupanju i darovni ugovori predstavljali su onu vrstu isprava koje su dobivale pravnu valjanost tek nakon javne objave. Pritom su se navodila imena dvojice svjedoka koji su bila nazočni pri objavljivanju isprave. U ženidbenim ugovorima uočen je popis inventara imovine radi određivanja miraza. Posebnu vrstu bilježničkoga gradiva čine oporuke, kojima oporučitelj iznosi posljednju volju o raspodjeli svoje imovine. Oporuke su se sastavljale prema uobičajenim formulacijama. Na početku se obvezno nalazila datacija i mjesto sastavljanja, imena svjedoka i oporučitelja, kao i ustaljena formulacija o prolaznosti života i potrebi raspodjele imovine. Obično su se nasljednicima osim zemljišta i nekretnine ostavljali nakit, odjevni i kućanski predmeti. Ovisno o ekonomskim prilikama.
Saznajte višeGradivo čine urudžbeni zapisnici i spisi Mjesnog školskog vijeća Labin.
Saznajte višeMeđu knjigama su cjelovito sačuvane osnovne spisovodstvene evidencije (urudžbeni zapisnici strogo povjerljivih, povjerljivih i općih spisa (1947-1955) te njihova kazala), a djelomično ostale pomoćne evidencije iz različitih područja stvarateljeve djelatnosti (razni protokoli, očevidnici i upisnici Tajništva ili drugih organizacijskih jedinica). Značajniji dio spisa Kotarskog narodnog odbora Labin (KNO-a Labin) odnosi se na zapisnike sjednica izvršnog odbora i kotarske skupštine KNO-a, te na zapisnike sjednica kotarskog vijeća i vijeća proizvođača Narodnog odbora kotara Labin (NOK-a Labin) te njegovih savjeta. Među zapisnicima nastalim do 1952. godine necjelovito su zastupljeni i zapisnici sjednica mjesnih narodnih odbora (MNO-a) s područja nadležnosti KNO-a Labin, te zapisnici o likvidaciji MNO-a Kršan, Labin i Raša, a među zapisnicima nastalim nakon 1952. čuva se dio zapisnika općinskih narodnih odbora s područja nadležnosti NOK-a Labin (Kršan, Sveta Nedelja, 1952/1954) te zapisnici Narodnog odbora Gradske općine Labin (1952/1955). Uz dokumentacijsku cjelinu povjerljivih spisa (1948/1955), fond sadrži i opće spise (1945/1955) u kojima je dokumentirana djelatnost stvaratelja vezana uz upravne i dio prekršajnih postupaka, te poslove vezane uz školstvo, zdravstvo, socijalna pitanja, investicije, trgovinu, opskrbu i ostala gospodarska pitanja kotara, komunalni sustav, i drugo. U fondu se čuva i gradivo Ureda za opcije (nakon 1948.), koje sadrži zamolbe Ministarstvu unutarnjih poslova NR Hrvatske za dobivanje mogućnosti iseljenja u Italiju temeljem odabira talijanskog državljanstva (opcije), podatke o broju pozitivno i negativno riješenih opcija, dozvole za iznos pokretne imovine do određene novčane vrijednosti, izvještaje i podatke o osobnoj i obiteljskoj imovini optanata i osoba koje su bez dozvole napustile zemlju te različita izvješća o kretanju i broju optanata. Manji dio gradiva odnosi se na financijsku dokumentaciju i dosjee zaposlenika te dokumentaciju Disciplinskog suda.
Saznajte višeGradivo je nastalo radom Općinskog vijeća, kancelara, prokuratora Općine i Crkve, fontikara te službenika zaduženih za daće, imovinu, takse i karatadu. Obuhvaća privilegije i odnose s upravnim, sudskim i crkvenim tijelima, zapisnike vijeća, računovodstvo, porezne i imovinske evidencije, katastik, priznanice, obavijesti i proglase.
Saznajte višeGradivo sadrži velik broj okružnica viših upravnih tijela u vezi problematike koja se odnosi na područje Labina i okolice, izvješća o sigurnosti i političkom stanju za 1839. i 1845. godinu, vojne poslove, spise o naplati poreza, zdravstvenom stanju unutar kojih se nalaze i podaci o sanitetskoj službi u lukama Plomin i Labin, podaci o popravku i gradnji cesta, o cijenama prehrambenih artikala, prodaji vina, urodu poljoprivrednih kultura, podatke o stanju u školstvu i raznim crkvenim poslovima. Vezano uz katastar, fond sadrži dosta podataka o pripremama za izradu katastarskih mapa, odnosno o klasifikaciji zemljišta. Ima i podataka o elementarnim nepogodama, dobrotvornim ustanovama, bratovštinama, stočarstvu, konjogojstvu, šumarstvu, gradnji kuća, ribolovu, pomorstvu, poštanskoj službi, rudarstvu, krijumčarenju soli, raznim blažim prekršajima zakona i dr.
Saznajte višeUz opće spise (1813/1918), koji sadrže podatke vezane uz djelatnost općine i komunikaciju s povezanim tijelima, fond sadrži urudžbene zapisnike općih spisa (1853/1918) s kazalima (1884/1918), inventare imanja u Općini Labin (1830) za podopćine Sv. Nedjelja, Ripenda, Vlahovo, Cerovica, Vetva i Dubrova te financijske knjige. Sadrži gradivo u općini, preturi i bratovštinama Labina u razdoblju austrijske uprave, s manjom količinom predspisa iz razdoblja francuske uprave.
Saznajte više