Rezultati pretrage

Gradivo je nastalo radom stvaratelja Kotarskog građevnog poduzeća Labin u razdoblju od 1947. do 1951. godine. Najveći dio gradiva odnosi se na građevinsku djelatnost te obuhvaća ugovore i radne naloge, obavijesti o građenju, planove rada i izvješća o radu, nacrte, upute, investicijske planove i obračune. Dio gradiva odnosi se na financije te obuhvaća financijske planove, obračune prihoda i rashoda, kredite i zajmove, podatke o prihodima, upravljačkim i amortizacijskim fondovima te likvidaciju poduzeća. Dio gradiva obuhvaća privrednu problematiku, odnosno odnos građevinske djelatnosti i ostalih privrednih grana poput industrije, obrta, poljoprivrede i šumarstva, trgovine i opskrbe, prometa, turizma i ugostiteljstva te urbanizma i komunalnih poslova. Od većih cjelina zastupljen je dio gradiva koji se odnosi na problematiku rada i radnih odnosa, odnosno kadrovska pitanja a obuhvaća razne planove zapošljavanja, problematiku radnih normi, obračune plaća, platne liste i dr. Od poslova organizacije i upravljanja sačuvana je obavijest o osnutku poduzeća, rješenje o postavljanju direktora, zapisnik sastanka uprave, obavijest inozemnim vezama o promjeni vlasništva te statistički spisi. Od registraturnih pomagala tu su četiri knjige urudžbenih zapisnika općih spisa zajedno sa općim spisima. Sadržano je također nekoliko spisa iz područja unutrašnjih poslova te prosvjete i kulture.

Gradivo je nastalo tijekom rada Narodnog odbora općine Labin u razdoblju od 1955. do 1963. godine. Od uredskih evidencija sačuvane su knjige ovjere. Od gradiva općeg upravnog karaktera posebno su značajni Statut NOO-a Labin zajedno s pratećom dokumentacijom, izvješća, te zapisnici sjednica i odluke raznih upravnih tijela Općine, razne odluke, upute i referati vezani uz rad uprave i upravne poslove, statistički spisi iz raznih oblasti te dokumentacija održavanja izbora. Prilično obimno je gradivo iz područja rada i radnih odnosa u kojem se nalaze razne okružnice vezane uz rad i radne odnose, dokumentacija komisija iz područja rada i radnih odnosa, pravilnici, tarifni pravilnici, platni iskazi radnika i službenika, odluke vezane uz plaće, dokumentacija vezana uz rad sindikata i radnička pitanja i dr. Manji dio gradiva sačuvan je iz područja unutrašnjih poslova, zdravstva i socijalne zaštite, pravosuđa i narodne obrane. Iz oblasti privrede sačuvana je dokumentacija vezana uz Društveni plan općine, investicije, bankarstvo, razne privredne organizacije i fondove, problematiku cijena i opskrbe, ugostiteljstvo, promet, građevinske, projektantske i komunalne poslove i dr. Gradivo iz područja financija nešto je većeg obima a obuhvaća dokumentaciju vezanu uz Budžet Općine, kredite i zajmove te kontrolu i pregled privrednih organizacija, zatim razne spise vezane uz prihode od privrede i stanovništva, od kojih su najbrojniji završni računi privrednih organizacija, te nekoliko spisa vezanih uz imovinsko-pravnu problematiku. Najveći dio gradiva obuhvaćen je područjem prosvjete, znanosti i kulture. Tu se nalaze razne okružnice, upute, odluke, referati i dr. vezani uz kulturnu, znanstvenu i obrazovnu problematiku, gradivo ustanova predškolskog odgoja, đačkih domova i školskih kuhinja, zatim gradivo škola i školskih centara sa područja Općine Labin, dokumentacija vezana uz problematiku dodjele stipendije, posliješkolske naobrazbe i narodnog prosvjećivanja, te gradivo raznih kulturnih ustanova i kulturno-prosvjetnih fondova.

Gradivo fonda sadrži prijave podataka o počinjenoj ratnoj šteti od strane okupatora (talijanskog i njemačkog) za kotare: Buje, Buzet, Cres, Kanfanar, Labin, Lošinj, Motovun, Opatija, Pazin, Poreč, Vodnjan, Grad Pazin, Pula. Nadalje upute za obavljanje postupka procjene štete, određene cjenike robe, visine nadnica za procjenjivanje, popis osoblja Komisije na poslovima procjene, podatke o sindikalnoj podružnici Komisije, zapisnike za poginule, nestale, osakaćene, bolesne, lišene slobode po lučkim kapetanijama: Cres, Mali Lošinj, Piran, Plomin,Raša, Rijeka,Rovinj, podatke za lučka zastupništva i urede. Gradivo sadrži i prijave lišenja života po kotarevima, podatke o žrtvama čiji je zdravstveni i tjelesni integritet bio povrijeđen od strane okupatora, tako da trpe posljedice fizičkog zlostavljanja, ranjavanja, sakaćenja, silovanja i dr., obuhvaćena su i lica lišena slobode, zadržana u zatočeništvu, internirana, odvedena na prisilni rad, prisilno mobilizirana, zatim podatke o oštećenjima na javnim zgradama, stambenim, gospodarskim, hotelsko ugostiteljskim objektima, vodovodnim i električnim postrojenjima, te podatke o štetama na poljoprivrednim zemljištima, šumama, stoci, žitaricama, industrijskom bilju.

Gradivo sadrži velik broj okružnica viših upravnih tijela u vezi problematike koja se odnosi na područje Labina i okolice, izvješća o sigurnosti i političkom stanju za 1839. i 1845. godinu, vojne poslove, spise o naplati poreza, zdravstvenom stanju unutar kojih se nalaze i podaci o sanitetskoj službi u lukama Plomin i Labin, podaci o popravku i gradnji cesta, o cijenama prehrambenih artikala, prodaji vina, urodu poljoprivrednih kultura, podatke o stanju u školstvu i raznim crkvenim poslovima. Vezano uz katastar, fond sadrži dosta podataka o pripremama za izradu katastarskih mapa, odnosno o klasifikaciji zemljišta. Ima i podataka o elementarnim nepogodama, dobrotvornim ustanovama, bratovštinama, stočarstvu, konjogojstvu, šumarstvu, gradnji kuća, ribolovu, pomorstvu, poštanskoj službi, rudarstvu, krijumčarenju soli, raznim blažim prekršajima zakona i dr.

U fondu se čuva urudžbeni zapisnik općih spisa (1947-1952), s općim spisima (1947/1952) te financijske knjige (1947/1952) i financijski spisi (1947/1952).

Uz opće spise (1813/1918), koji sadrže podatke vezane uz djelatnost općine i komunikaciju s povezanim tijelima, fond sadrži urudžbene zapisnike općih spisa (1853/1918) s kazalima (1884/1918), inventare imanja u Općini Labin (1830) za podopćine Sv. Nedjelja, Ripenda, Vlahovo, Cerovica, Vetva i Dubrova te financijske knjige. Sadrži gradivo u općini, preturi i bratovštinama Labina u razdoblju austrijske uprave, s manjom količinom predspisa iz razdoblja francuske uprave.

Uz opće spise (1918/1945), koji sadrže podatke vezane uz djelatnost općine i komunikaciju s povezanim tijelima, fond sadrži urudžbene zapisnike općih spisa (1918/1939) s kazalima (1920/1938), knjige pošte (1924/1932) te financijske knjige.

Fond sadrži djelomično sačuvane opće spise čiji se sadržaj odnosi na pitanja vezana uz organizaciju novouspostavljene vlasti i prilagodbu stečevina prethodnih uprava (mletačke, francuske) austrijskim državnim propisima i odredbama (plaćanje u francima, sklapanje crkvenih i civilnih brakova, pitanja vezana uz povrat matičnih knjiga i rad bilježnika, rad komunalnih sudova). Dio spisa odnose se na poslove Crkve i brtatovština, vojne obveznike, statističke prikaze te poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu namirnicama.

Fond sadrži temeljne evidencije i popratnu dokumentaciju katastarskog ureda za katastarske općine Labin, Brgud, Cere, Cerovica, Čepić, Diminići, Sveti Lovreč, Vlahovo, Dubrova, Kožljak, Ripenda, Krmenica, Kršan, Kunj, Malakraska, Sveta Nedelja (Nedešćina), Nova Vas, Lanišće, Plomin, Sveti Martin, Vetva i Šumber. Radi se o upisnicima čestica, upisnicima posjednika, kazalima (glavnom kazalu), knjigama sažetaka posjedovnih listova, knjigama obračuna troškova, prijavnim listovima, posjedovnim listovima, pregledima promjena te raznim popisima i pregledima (popisi građevina, popisi kućnih brojeva i zgrada), te nacrtima i izračunima (izračuni površina, izračuni koordinata).

Knjige: Bilježnici Druge austrijske i Talijanske uprave u skladu su s važećim odredbama koristili bilježničke ili glavne upisnike u koje su pod neprekidnim tekućim brojem istovjetnim s brojem akta na koji se odnose, unosili podatke o sastavljenim aktima. Bilježnički ili glavni upisnici (Repertorio notarile ili generale) sadržavali su šest rubrika, i to: tekući broj akta koji se za cijelo vrijeme djelovanja jednog bilježnika istog mjesta ili kotara neprekidno nastavlja, datum sastavljanja akta, ime, prezime, bračno stanje i mjesto prebivališta ugovornih strana, svojstvo posla, predmet ugovora ili posla s navodom iznosa vrijednosti, ako je određen u aktu, i rubriku za opaske, osobito za potpise legalizacije i potvrde o životu. Nakon primjene talijanskog zakona o bilježništvu iz 1913. na područje Istre 1929. godine bilježnici su vodili zasebne upisnike isprava među živima i protokole oporuka, koji sadrže osam rubrika: tekući broj, mjesto sastavljanja, predmet sastavljanja akta, imena, prezimena i prebivalište stranaka, vrijednost predmeta, potvrdu o registraciji, naknadu za bilježnika i biljege za bilježnički arhiv te eventualne opaske. Uz repertorije bilježnici su vodili i zasebna imenska kazala stranaka upisanih u upisnike i imenska kazala oporučitelja. Također su uz navedena pomagala vodili i upisnike prosvjeda mjenica i registre vrijednosti preuzetih na pohranu. Akti: U Fondu se u skladu s djelovanjem bilježnika Druge austrijske i Talijanske uprave nalaze sljedeće isprave: kupoprodajne ugovore (contratto dicompravendita), darovanja za vrijeme života i nakon smrti darovatelja (donazione inter vivos, donatione in casus morti), bračnih ugovora (patti nuziali, contratti di nozze), ugovora o mirazu (patti dottali), ugovore o zamjeni dobara (contratti di permutatio), potvrde o dugovanju, priznanice o podmirenju potraživanja (quietanza, quietazione), ugovore o zaduživanju (debitoriali), ugovore o punomoći (procure), ugovore o skrbništvu (contratti di tuttelle), hipotekarni ugovori (ipoteca, mutuo di ipoteca), ugovore o ustupanju potraživanja – cesiji (cessio), prijepise isprava, ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), ugovore o iznajmljivanju (affitanze), sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione), ovlašteni su za sastavljanje i izdavanje ovjera, potvrda i svjedodžbi o: a) ispravnosti potpisa (legalizazione di firme), b) datumu i vremenu predočenja isprave (certificati sul tempo della presentazione di documenti), c) ispravnosti prijepisa i izvoda iz sastavljenih akata (vidimazione di copie), d) ispravnosti prijevoda (autenticazione di traduzioni), e) potvrde o životu (certificati di vita), f) prosvjedima mjenica (protesti per cambiali), g) objavi odluka (notificazione delle dichiarazioni). Prilikom sastavljanja akta korištene su ustaljene formulacije koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju. Akti sadržavaju: vremenske i mjesne odrednice sastavljanja isprave, ime i prezime bilježnika, podatke o strankama, potvrde da bilježnik poznaje stranke i/ili svjedoke, tijek postupka, stvarni sadržaj posla s osvrtom na punomoći i druge dodatke. Na kraju sadržavaju potvrdu da je akt pročitan strankama u nazočnosti svjedoka te da su mu dale svoju suglasnost. Akti nose tekući broj akta, ime vladara, precizno mjesto (primjerice bilježnički ured ili bolesnička soba) sastavljanja, kod učestalih prezimena navedeno je i ime oca stranke s navodom je li on još živ ili je preminuo, naveden je broj istovrsnih preslika akta i kojim je osobama namijenjen te izračun bilježničke naknade.

Gradivo ovog fonda čine akti među živima (protokoli, minutariji, isprave i izvansudski spisi) te oporuke. Fond sadrži sveukupno gradivo od 90 različitih stvaratelja (bilježnika), međutim u trezoru Državnog arhiva u Pazinu smještene su knjige petorice bilježnika i nekoliko svezaka neidentificiranih bilježnika, koje su poslane na restauraciju u Hrvatski Državni Arhiv u Zagreb 2008. i 2009. godine, ali su zbog dotrajalosti proglašene trajno nedostupne. Popisi tih knjiga nalaze se u dosjeu fonda HR-DAPA-6 Bilježnici Labina i Plomina pri INDOK-u Državnog Arhiva u Pazinu. Popis tih knjiga i svezaka je slijedeći: 1. Notarska knjiga br. 33: Notar Bernardin Buretto. Isprave, 1683-1687. 2. Notarska knjiga br. 73: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1655-1669 i Isprave, 1651/1689. 3. Notarska knjiga br. 74: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1647-1648. 4. Notarska knjiga br. 75: Notar Giovanni Dragogna. Minutarij, 1695-1716. 5. Notarska knjiga br. 76: Notar Gasparo Dragogna. Isprave, 1685-1715. 6. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1725-1732. 7. Notarska knjiga br. 660; 1747. 8. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1791-1800. 9. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1796-1797. 10. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 661; 1799. 11. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 662; 1800. 12. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1801. 13. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1803. 14. Notarska knjiga br. 665: Notar Giacomo Diminich; s.a. 15. Notarska knjiga br. 667: Notar Giacomo Diminich (?), 1812. 16. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 668; s.a. 17. Notarska knjiga nepoznatog notara (7 slijepljenih svezaka); s.a. Konkretnije, u ovom fondu nalazimo: 1. kupoprodajne ugovore (contratti di compravendita), 2. darovnice za života i darovnice nakon smrti (donatione inter vivos, donatione in casus morti), 3. bračne ugovore (contratti nuziali), 4. potvrde o dugovanju, 5. ugovore o mirazu (patti dottali), 6. ugovore o posudbi (atti notariali debitoriali), 7. ugovore o ustupanju (atti di cessione), 8. ugovore o zamjeni dobara (atti di permutatio), 9. ugovore o zaduživanju (atti debitoriali), 10. ugovore o punomoći (procure), 11. ugovore o skrbništvu (contatti di tuttelle), 12. ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), 13. hipotekarne ugovore (mutuo di ipoteca), 14. arbitražne presude, 15. sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione). Najznačajnije i najstarije bilježničko gradivo ovog fonda su oporuke nastale 1525. godine za vrijeme mletačke vladavine autora prezbitera Bartholomea Gervazija. O njemu doznajemo jako malo podataka međutim poznata je činjenica da je 1554. godine bio pod istragom inkvizicije zbog nesluženja mise i neobavljanja svećeničke službe. Među spisima možemo razlikovati one nastale do 1757. i one koje se počinju voditi početkom 1757., nakon šta je na snagu stupila odluka mletačkog Senata o obvezi vođenja protokola i minutarija. Unatoč toj promjeni bilježnici su i prije 1757. trebali voditi zasebne protokole isprava među živima i oporuke, međutim notari su znali takvo pravilo prekršiti te su akte među živima i oporuke znali pisati u jednu knjigu bez odvajanja vrsta spisa. U gradivu nalazimo bilježnika Domenica Zattona 1681., koji počinje s praksom odvajanja akata različitih vrsta. Godine 1755. stupa na snagu odredba Senata kojom se propisuje da je svaki bilježnik dužan uvoditi koncepte minute svojih isprava. Istim se dekretom utvrđuje da bilježnici moraju uvoditi koncepte svojih isprava u uvezane sveske od pet listova papira (Quinternetti cucciti). Bili su obvezni svake godine u ožujku prioru bilježničkoga kolegija dostaviti isprave, minutarije i protokole sastavljene u protekloj godini, koji su, osim podataka o bilježniku i pečata, trebali sadržavati i imenska kazala stranaka. Na svakoj ispravi, uz navedeno ime, prezime i vrstu ovlasti bilježnika, otisnut je i bilježnički znak ili pečat (znak sv. Marka), a isprava sadržava i podatak o načinu njezine izrade. Protokoli nisu smjeli imati manje od sto i više od dvjesto listova i evidenirali su se na način da svaki sljedeći protokol određenog bilježnika ima rastući progresivni broj. Prilikom sastavljanja spisa bilježnici svih uprava koriste se uobičajenim formulacijama koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju, a koje su karakteristične za pojedinu upravu i osobni stil pojedinog bilježnika. Tematski raspon labinskih i plominskih bilježničkih spisa koje su sastavljali bio je vrlo širok, a ugovori o kupnji, prodaji, ustupanju i darovni ugovori predstavljali su onu vrstu isprava koje su dobivale pravnu valjanost tek nakon javne objave. Pritom su se navodila imena dvojice svjedoka koji su bila nazočni pri objavljivanju isprave. U ženidbenim ugovorima uočen je popis inventara imovine radi određivanja miraza. Posebnu vrstu bilježničkoga gradiva čine oporuke, kojima oporučitelj iznosi posljednju volju o raspodjeli svoje imovine. Oporuke su se sastavljale prema uobičajenim formulacijama. Na početku se obvezno nalazila datacija i mjesto sastavljanja, imena svjedoka i oporučitelja, kao i ustaljena formulacija o prolaznosti života i potrebi raspodjele imovine. Obično su se nasljednicima osim zemljišta i nekretnine ostavljali nakit, odjevni i kućanski predmeti. Ovisno o ekonomskim prilikama.