Podijelite
Naslov
Bačić Grlica, Ante
Vrsta osobeOsoba
PovijestAnte Bačić Grlica (04.04.1911. - 07.01.2002.), apotekar. Potječe iz stare i ugledne blatske obitelji Bačić Posinak, vlasnice jednog od 19 blatskih kaštela. Rođen je 1911. u Blatu gdje je završio osnovnu i građansku školu. Radio je u Blatu kao poslovođa u trgovini, vodio parobrodarsku agenciju Slobodne plovidbe u Prigradici. Poslije je otvorio papirnicu. U Kninu je završio Nižu poljoprivrednu školu. U II. svjetskom ratu se pridružuje partizanima. Nakon završenog višeg apotekarskog tečaja vrši dužnost apotekara. Poslije rata pohađa i svršava gimnaziju u Zemunu te Sanitetsko učilište u Ljubljani. Radi u Vojno-sanitetskom zavodu JNA, najprije u Beogradu, a potom u Sarajevu. U tom gradu živi sve do umirovljenja 1972. godine. Umirovljen je u činu potpukovnika. Potom živi u Splitu, u kojem i umire 2002. godine. Pokopan je u Blatu.
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1911-2022 g.
Ustroj osobeOtac Franko - majka Marica Bosnić Janje;
Supruga: Vida Nakić Vojnović (r. u Drnišu);
Sinovi: Domagoj (r. 1948.) i Mladen (r. 1949.).
FunkcijeUz svoj redovan posao, Bačić se intenzivno bavio sakupljanjem izvora za povijest rodnog Blata mahom po obiteljskim pismohranama. Njih bi kopirao, strojno prepisivao i uvezivao. Radio bi prijevode, a niz je cjelina i obradio u svojih par radova.
Uz ovu zbirku u Državnom arhivu u Dubrovniku, kutiju povijesnih izvora o Blatu otkupio mu je i preuzeo Hrvatski državni arhiv u Zagrebu 1987. i 1991. Podosta sakupljenog, zapisanog i prepisanog etnografskog materijala iz Blata predao je i Zavodu za istraživanje folklora. Sve materijale popratio je svojim bilješkama. Sakupio je i zbirku blatskih riječi i izraza poklonivši je Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Napisao je i nekoliko radova: „Iz glazbene djelatnosti u Blatu“ (Zbornik otoka Korčule 1, Zagreb 1972., str. 128-129); „Dopisivanje don Franka Franulovića Glumca, plebana Blata, sa francuskim okupacionim vlastima od 1807. do 1809.“ (Zbornik otoka Korčule 2, Zagreb 1972., str. 87-94). Bio je prisutan i u novinskom tisku, u kojem se javljao otvarajući polemiku na temu blatske povijesti.
Okupio je dvije klape u Blatu - "Veseljavci" i "Žetelice", koje su s uspjehom nastupile na Omiškom festivalu početkom sedamdesetih godina.