Podijelite
Naslov
Felicinović, Josip
Vrsta osobeOsoba
Ostali naziviAlternativniMario nob. SociolAlternativniStražar s JadranaAlternativniBellut SociolAlternativniFelicinović, Joso
PovijestJosip Felicinović (Zadar, 14.02.1889. - Pag, 13.03.1984.), svećenik, crkveni pisac i socijalni djelatnik.
Rođen u zadarskoj plemićkoj obitelji kao njen posljednji pripadnik u Hrvatskoj. U Zadru je završio osnovnu školu i četiri razreda niže gimnazije a potom je upisao Vojnu akademiju u Grazu gdje se zanosi liberalizmom. Pod pseudonimom Mario nob. Sociol opisao je svoje obraćenje u knjizi Dal progressismo al clericalismo. Storia d`una conversione, Roma, 1912. Akademiju napušta nakon dvije godine i odlazi u Rim gdje završava gimnaziju 1907. Na Papinskom sveučilištu Leonianumu studira od 1907. do 1909. filozofiju, a na Papinskom učilištu Gregoriana diplomirao je 1913. teologiju. Usporedno pohađa studij socijalnih znanosti. Godine 1913. u Zadru je zaređen za svećenika, a mlada misa mu je bila 8. prosinca 1913. godine. Svećenički put započinje kao župni pomoćnik u Škabrnji, Obrovcu, Zemuniku, Biogradu i Pagu. Godine 1915. - 1916. je vojni dušobrižnik u austrijskoj vojsci. Potom se vraća u Pag, odakle su ga 1919. prognale talijanske okupacijske vlasti kao protivnika fašizma pa do 1921. službuje kao župni pomoćnik u Varaždinu, Karlobagu i Gospiću. Ponovno se vraća u Pag gdje je kapelan i vjeroučitelj do 1929. godine. Nakon toga je premješten u Šibenik za rektora Biskupskog dječačkog sjemeništa. Godine 1933. postaje ravnateljem i profesorom na biskupskoj teološkoj akademiji. Od 1936. radi u Pagu kao vjeroučitelj u nižoj državnoj gimnaziji, u kojoj je od 1941. bio profesor i vršitelj dužnosti ravnatelja. Nakon rata 1945. komunističke su ga vlasti osudile na 10 godina gubitka građanskih prava i izgon u Zadar. Pomilovan je 1947. godine. U Zadru je od 1945. do 1953. kapelan župne crkve sv. Šime, a od 1954. do 1980. u Pagu je upravitelj samostanske crkve Marijina Navještenja. U Pagu je proslavio 70 godina svećeništva 8. prosinca 1983. godine. Osim svećeničkim, Felicinović se bavio i kulturno-prosvjetnim, karitativno-sosocijalnim i spisateljskim radom. U Pagu je osnovao dječji vrtić, zatim 1922. s Jurom Palčićem privatnu gimnaziju, koja je kasnije pretvorena u državnu školu te Katoličko pučko sveučilište. S Ivanom Karavanićem organizirao je paške solanske radnike u strukovni savez te njihov štrajk. Za II. svjetskog rata uz pomoć paških benediktinki i zagrebačkog nadbiskupa A. Stepinca otvorio je u Pagu pučku kuhinju, u kojoj je dnevno dijeljeno oko 700 besplatnih obroka. Spasio je od smrtne kazne 25 osuđenika, a iz logora Slana izbavio oko 150 ljudi. Pokrenuo je i izdavao mjesečnik Zoru (1917–18.), a u Šibeniku tjednik Katolik (1930–34.). Osnovao je i uređivao Hrvatsku kršćansku demokratsku knjižnicu. Napisao je više od 50 radova s katoličko-socijalnom tematikom. Kraćim je prilozima surađivao u Hrvatskoj straži (1929.), Katoličkom listu (1929.), Socijalnoj reviji (1931–32.), Nedjelji (1938., 1940.), Vrhbosni (1938–40.), Životu s crkvom (1940.), Spremnosti (1944.), Zadarskoj reviji (1953.), Vjesniku (1969.), Službi Božjoj (1971.), kalendaru Danici (1976–78., 1982.). Potpisivao se pseudonimima Mario nob. Sociol, Stražar s Jadrana i Bellut Sociol.
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1889-1984 g.
FunkcijeZaređen za svećenika 1913. u Zadru, obavljao više funkcija unutar Katoličke Crkve u Zadarskoj nadbiskupiji.
VIAF osoba