Podijelite
Naslov
Riječka županija
Vrsta osobe
Pravna osoba/Tijelo
Povijest
Po donošenju carske odluke od 7. travnja 1850. godine, kojom se potvrđuju zahtjevi Hrvatskog sabora u svezi pripojenja Hrvatskoga primorja i Rijeke Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, naredbom austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova od 12. lipnja 1850. godine, osnovana je Riječka županija. Nastala je na području nekadašnje Severinske županije. Poslovanje županija nakon 1850. predstavlja prekid ranije autonomije županija i staleškog ustroja s velikim i malim skupštinama. U razdoblju 1851.-1860. županije su bile posrednici između viših vlasti (Banska vlada, Namjesništvo) i kotareva, koje su imale zadaću nadgledati. Skupštine su bile raspuštene. Obnova županijskog sustava 1861. temeljena je na Naputku za privremeno uređenje županija (i drugih oblasti), čime su obnovljena njihova samoupravna prava. Od te godine županije su podijeljene na okružja (distrikte), a ovi na kotareve. Pored upravne djelatnosti županija je imala i sudbenu nadležnost. Prekid rada Riječke županije koji je nastupio 1868. godine, trajao je do 1870. godine. Od 1870. skupština je birala županijski “upravljajući” odbor, koji je upravljao županijom između dvaju skupštinskih zasjedanja, a djelovala je u Ogulinu, sve do ukidanja 1886., kad je osnovana Modruško-riječka županija.
MjestoPravni status osobe
državna uprava
Jezik
Hrvatski
Pismo
Latinica
Status
Aktivno
Vrijeme djelovanja
1850-1886 g.
Ustroj osobe
Godine 1850. Riječka županija bila je podijeljena u dva politička kotara, bakarski i delnički. Odlukom Ministarstva unutarnjih poslova iz 1854. godine podijeljena je na 8 upravnih i sudbenih kotareva: riječki gradski (unutarnji) i vanjski, bakarski gradski (unutarnji) i vanjski, te delnički, vrbovski, čabarski i crikvenički. Riječki i bakarski kotarevi izdvojeni su iz županije 1868. godine na temelju Ugarsko-hrvatske nagodbe i “Riječke krpice”. Od 1851. do 1861. godine, u vrijeme kad nije bilo samouprave, poslovima su rukovodili veliki župan i upravni odbor. Naputkom iz 1861. godine, ustroj županije činili su veliki župan, dva podžupana i skupština. Od 1870. do 1874. skupština je birala upravljujući odbor (kasnije upravni odbor). Izvršni organ za obavljanje ovih poslova bio je u razdoblju od 1870. do 1874. županijski magistrat, kojega su u pravilu, činili podžupan, 1-2 podbilježnika, blagajnik, računovođa, 1 ili više liječnika (fizici), 1 ili više mjernika, arhivar, te po jedan sudac za svaki kotar.
Funkcije
Poslovanje županija nakon 1850. predstavlja prekid ranije autonomije i staleškog ustroja s velikim i malim skupštinama. U razdoblju 1851-1860. županije su samo posrednici između viših vlasti i kotareva, koje imaju zadaću nadgledati. Obnova županijskog sustava 1861. temeljena je na Naputku za privremeno uređenje županija (i drugih oblasti), koji obnavlja njihova samoupravna prava. Od te godine županije su podijeljene na okružja (distrikte), a ovi na kotareve, koje je utvrdila sama županija. Pored upravne djelatnosti županija je imala i sudbenu nadležnost. Od 1870. županijska skupština birala je županijski “upravljajući” odbor, koji je upravljao županijom između dvaju skupštinskih zasjedanja. Od 1870. do 1874. godine oba tijela su imala pravo zaključivanja, ali u okviru ograničenog djelokruga (nadzor nad kotarevima i općinama, posredovanje između općina ili kotareva, koji su imali značajnije ovlasti, i Zemaljske vlade, upravljanje imovinom, dodijeljenim joj zakladama, gradnja crkava, škola, javnih zgrada i sl.). U razdoblju 1875.-1886. Upravni značaj županija bio je još više smanjen. Županijsku upravu obavljale su podžupanije, na ovome području podžupanije Rijeka i Delnice, a njihove su skupštine imale šire ovlasti od županijskih (arondiranje općina, dozvole za otuđivanje općinske imovine, nabava nekretnina i pokretnina, uzimanje zajmova, odobravanje općinskih nameta i sl.). Županijskoj skupštini je preostala zadaća rješavanja sporova između više općina ili podžupanija. Podžupanija je bila prvostupanjski, a Zemaljska vlada drugostupanjski organ, sve do novog uređenja županija 1886. godine, kad je Riječka županija ukinuta.