Rezultati pretrage

Sljednik je Centra za socijalnu skrb Ogulin (1997-2022).

Temeljem zakonske odredbe od 5. veljače 1886. „Ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih“, na teritoriju bivših županija i ukinute Vojne krajine, ustanovljeno je osam županija u svojstvu civilnih uprava, među njima i Modruško-riječka županija. Županijska uprava prestala je djelovati Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN br. 92 od 28. travnja 1922.), koja će biti provedena tek 1924. godine. Slijednik županije bila je Primorsko-krajiška oblast u Karlovcu.

Po donošenju carske odluke od 7. travnja 1850. godine, kojom se potvrđuju zahtjevi Hrvatskog sabora u svezi pripojenja Hrvatskoga primorja i Rijeke Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, naredbom austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova od 12. lipnja 1850. godine, osnovana je Riječka županija. Nastala je na području nekadašnje Severinske županije. Poslovanje županija nakon 1850. predstavlja prekid ranije autonomije županija i staleškog ustroja s velikim i malim skupštinama. U razdoblju 1851.-1860. županije su bile posrednici između viših vlasti (Banska vlada, Namjesništvo) i kotareva, koje su imale zadaću nadgledati. Skupštine su bile raspuštene. Obnova županijskog sustava 1861. temeljena je na Naputku za privremeno uređenje županija (i drugih oblasti), čime su obnovljena njihova samoupravna prava. Od te godine županije su podijeljene na okružja (distrikte), a ovi na kotareve. Pored upravne djelatnosti županija je imala i sudbenu nadležnost. Prekid rada Riječke županije koji je nastupio 1868. godine, trajao je do 1870. godine. Od 1870. skupština je birala županijski “upravljajući” odbor, koji je upravljao županijom između dvaju skupštinskih zasjedanja, a djelovala je u Ogulinu, sve do ukidanja 1886., kad je osnovana Modruško-riječka županija.

Dom zdravlja Ogulin nastao je reorganizacijom Medicinskog centra Ogulin 01.10.1994. Od 2024. godine Dom zdravlja Ogulin više nije samostalna pravna osoba, već postaje dio jedinstvenog županijskog Doma zdravlja Karlovačke županije, kao organizacijska jedinica.

Osnovan temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92), kao sljednik Skupštine općine Ogulin.

Pavle Radić (Trebarjevo Desno, 10.01.1880. - Beograd, 20.06.1928.), hrvatski političar i gospodarstvenik. Gimnaziju pohađao u Zagrebu, a Trgovačku školu u Pragu, na kojoj je poslije završenog školovanja ostao još dvije godine kao pomoćni učitelj. Vrativši se u Hrvatsku stupio u bankarsku službu u kojoj je proveo petnaest godina. Radio u Ogulinu, Slunju i Brinju. U politički život ušao uz strica Stjepana te je bio članom vodstva Seljačke stranke. Za narodnog zastupnika biran 1923., 1925. i 1927. U vrijeme odsutnosti Stjepana Radića (boravak u inozemstvu, zatvor) zamjenjivao ga je u vodstvu stranke, pa je 27.03.1925., kada je HSS došao pod udar "Obznane", u Narodnoj skupštini pročitao izjavu, kojom je HSS priznao Monarhiju, centralistički Vidovdanski ustav i tadašnji državni poredak. Pored toga, bio je i glavni predstavnik stranke u pregovorima s dvorom i Radikalnom strankom. Nakon sporazuma s Radikalima, kojim je HSS ušao u Vladu, postao je ministar agrarne reforme (1925. - 1926.). Na izborima 1927. godine, ponovno izabran za narodnog zastupnika. Ubijen u Narodnoj skupštini u Beogradu prilikom atentata Puniše Račića na Stjepana Radića.

Velika župa Modruš djelovala je od 1. srpnja 1941. sa sjedištem u Ogulinu. Teritorijalno je obuhvaćala kotarske oblasti Ogulin, Delnice, Vrbovsko i Slunj (NN 64/1941).

Prednici: - Republički fond socijalne zaštite - Podružnica Centar za socijalni rad Ogulin (1991-1997) - Samoupravna interesna zajednica (SIZ) socijalne zaštite Općine Ogulin - Centar za socijalni rad (1976 -1991) Sljednik: Hrvatski zavod za socijalni rad - Područni ured Ogulin (2023-