Podijelite
Naslov
Gavazzi, Artur
Vrsta osobeOsoba
PovijestArtur Gavazzi (Split, 14.10.1861. - Zagreb, 12.03.1944.), geograf. Maturirao u Splitu, studij zemljopisa završio na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, doktorirao u Beču 1891. tezom "Der Flächeninhalt der Flussgebiete in Kroatien" (objavljeno u: "Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva", 1908.). Po povratku u Hrvatsku kao nastavnik radio u Gospiću, Karlovcu i Sušaku, a od 1906. u Zagrebu. Pet godina kasnije (1911.) namješten je za nastavnika zemljopisa na zagrebačkom sveučilištu. Izvanrednim profesorom postao je 1914., a 1920. prvim profesorom ljubljanskog sveučilišta pri Filozofskom fakultetu, gdje je ostao do 1927. godine. U Ljubljani je utemeljio Geografski zavod, preuredio zavod za meteorologiju i geodinamiku i osnovao seizmološku postaju u Ljubljani. Od 1927. ponovo djeluje u Zagrebu, gdje je redoviti profesor pri katedri za fizikalnu geografiju. Iste godine utemeljio je Zavod za fizikalnu geografiju, a sljedeće pokrenuo "Hrvatski geografski glasnik", kojemu je bio i prvi urednik.
Bio je redoviti član JAZU od 1917. te član geografskih društava u Pragu, Helsinkiju, Berlinu, Sofiji i Beogradu.
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1861-1944 g.
FunkcijeU znanstvenom radu ponajviše se bavio hidrografijom, klimatologijom i geomorfologijom. U svojem najpoznatijem radu "Die Sees der Karstes" (1904.) - objavljen je samo prvi dio - podijelio je jezera u kršu na stalna i periodički inundirana. Na poticaj D. Gorjanovića Krambergera otpočeo je s prvim sustavnim istraživanjima sile teže, a među hidrološkim radovima ističu se "Ein Beitrag zur Hydrologie der unteren Krka" i "Rijeke u Hrvatskoj". U oceanografskim studijama dao je prilog za rješavanje problema postglacialnih oscilacija dna Jadranskog mora, a pisao je i klimatološke i meteorološke radove.
God. 1931. u okviru projekta Matice Hrvatske, Zemljopis Evrope, objavio je knjigu "Sjeverna Evropa", a drugu iz tog ciklusa, "Apeninske zemlje", tiskala je HAZU 1943. godine. Predavanja iz opće geografije objavio je kao skripta 1929. - 1933. ("Astronomska geografija", "Morfologija", "Hidrologija", "Klimatografija", "Kartometrijske projekcije"). Izradio je i više zemljovida ("Zemljovid Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Istre i pograničnih krajeva" 1896. i dr.), a bavio se i jezikoslovljem ("Gramatika španjolskog jezika", 1890.; "Hrvatsko-francuski rječnik" (u suautorstvu), 1908.; "Pravopisni rječnik s pravilima za hrvatski pravopis", 1906. godine.