Rezultati pretrage

Državni arhiv u Vukovaru (u daljnjem tekstu: DAVU) osnovan je 11. siječnja 2007. godine temeljem Uredbe Vlade RH o osnivanju Državnog arhiva u Vukovaru, kao područni državni arhiv sa sjedištem u Vukovaru. Do utemeljenja i početka samostalnog djelovanja Državnog arhiva u Vukovaru (2007.-2009.) prikupljanje, čuvanje i obradu arhivskog gradiva, kao i stručni nadzor nad pismohranama na području Vukovarsko-srijemske županije, obavljao je Državni arhiv u Osijeku, pod čijom je nadležnošću od 1990. godine djelovao Arhivski sabirni centar u Vinkovcima. Provedbom teritorijalnog razgraničenja u području samostalnog obavljanja poslova arhivske službe krajem 2008. godine Državni arhiv u Vukovaru postao je od 1. siječnja 2009. godine nadležna arhivska ustanova za prikupljanje, obradu, čuvanje, istraživanje i stručni nadzor arhivskog i registraturnog gradiva na području Vukovarsko-srijemske županije. Nakon provedbe spomenutog razgraničenja Arhivski sabirni centar u Vinkovcima, koji je do tada bio pod nadležnošću osječkog arhiva, došao je pod nadležnost DAVU-a, zadržavši dotadašnji status.

Viktor Aleksander (Zagreb, 01.05.1865. - Zagreb, 26.03.1934.), odvjetnik. Školovao se u Zagrebu i Senju, gdje je 1884. položio ispit zrelosti na tamošnjoj gimnaziji. Godine 1891. kao vježbenik dodijeljen na službu Kotarskom sudu u Krapini. Sljedeće je godine (1891.) doktorirao pravo u Zagrebu te je dodijeljen Sudbenom stolu u Varaždinu. Nakon uspješno položenog "sudačkog ispita" 1893., imenovan je pristavom Kotarskog suda u Vukovaru. Od 1894. radio je na mjestu zamjenika državnog odvjetnika u Petrinji, da bi dvije godine kasnije na istu dužnost bio premješten u Osijek, a 1897. u Zagreb. Godine 1906. ponovno je premješten u državno odvjetništvo u Osijeku te mu je dodijeljen naslov državnog odvjetnika. U Osijeku je ostao do 1914. kada je premješten na mjesto državnog odvjetnika u Zagrebu, a šest godina kasnije (1920.) imenovan je državnim nadodvjetnikom.

Velika župa Vuka djelovala je od 26. lipnja 1941. sa sjedištem u Vukovaru (NN 59/1941). Teritorijalno je obuhvaćala kotarske oblasti Hrvatska Mitrovica (Sremska Mitrovica), Hrvatski Karlovci (Sremski Karlovci), Ilok, Irig, Ruma, Stara Pazova, Šid, Vinkovci, Vukovar, Zemun, te gradove Hrvatska Mitrovica, Hrvatski Karlovci, Petrovaradin, Ruma, Vinkovci, Vukovar, Zemun. Od 5. srpnja 1944. području Velike župe Vuka priključena je Županja, do tada u Velikoj župi Posavje. Od 14. listopada 1944. na snazi je bilo iznimno stanje, pa je poslove građanske uprave preuzeo glavar dodijeljen vojnom zapovjedniku područja (NN 234/1944).

Josip Hrnčević (Obrovnica kraj Bjelovara, 09.12.1901. – Zagreb, 13.03.1994.), pravnik i političar. Pravni fakultet s doktoratom završio u Zagrebu (1927.), nakon toga radio kao sudski i odvjetnički pripravnik u Zagrebu, sudac kotarskih sudova u Bjelovaru, Novskoj, Vukovaru i Čakovcu te okružnih sudova u Varaždinu i Srijemskoj Mitrovici. Član KPJ od 1933. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata jedan od organizatora partizanskog pokreta u Hrvatskom zagorju i Međimurju, sekretar Okružnog komiteta KPH (1941.), član Oblasnog komiteta KPH (1942.-1943.) i sekretar Oblasnog NOO za Slavoniju, član povjereništva CK KPH za sjevernu Hrvatsku (1943.-1944.), šef Sudskog odsjeka Vrhovnog štaba NOV i POJ (1944.-1945.). Nakon završetka rata predsjednik Vojnog vijeća Vrhovnog suda FNRJ (1945.-1946.), savezni javni tužilac FNRJ (1946.-1951.), predsjednik Saveznog vrhovnog suda (1951.-1959.), sekretar SIV-a za pravosudne poslove (1959.-1963.), predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske (1963.-1967.). Bio je član CK SKH (1946.-1954., 1965.-1968.), član CK SKJ (1952.-1964.) i član Savjeta federacije. Napisao djelo "Svjedočanstva" (1984.).

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima osnovana je Odlukom Županijske skupštine sukladno odredbi članka 76. stavak 1. i 4. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05). Započela je s radom 01.ožujka 2008. godine.