Rezultati pretrage

Priča o Albertu Knezu, starom i bolesnom klesarskom umjetniku, njegovom šegrtu i mladoj ženi koja ga ne voli. Po istoimenoj noveli Ranka Marinkovića.

Plakat je crtan. Radi se o karikaturi. Na plakatu je prikazano mnogo likova, polugoli i goli muškarci i žene koji dominiraju sredinom plakata i stvaraju gužvu. U gornjem dijelu plakata je naziv filma te proizvođači, dok su ispod karikature navedena imena dijela filmskih radnika i glumaca koji su sudjelovali u filmu.

Plakat je u boji, dominira zelena pozadina (kao da je ručno oslikano). U gornjem desnom uglu je tekst NEUSPIO ŽIVOT...USPJELA SMRT! Ispod toga su imena glavnih glumaca, a u sredini plakata je crvenim slovima napisan naslov filma. Ispod toga je špica. U gornjem lijevom uglu su prikazane glave muškog i ženskog lika u strahu. U donjem lijevom uglu prikazan je muški lik u cijelosti. U jednoj ruci drži žezlo s križem na vrhu, a u drugoj ruci drveni križ.

Plakat je u boji. Unutar crnog okvira je plavim slovima napisan naslov filma, ispod špica filma na engleskom i hrvatskom jeziku. Ispod špice filma je okvir sa obiteljskom slikom na trijemu kuće.

Nakon trinaest godina tamnovanja, četrdesetogodišnji Đuka Begović vraća se u rodno slavonsko selo, gdje majci obeća da će početi nov, častan život. Smisao života nalazi u brizi za kćer Smilju, a radom na polju pokušava odagnati destruktivne misli koje ga obuzimaju. Ipak, sve oko njega podsjeća ga na prošlost i tragičnu sudbinu njegove porodice, koja je bila imućna na početku dvadesetog stoljeća, ali je prodorom kapitalističkih uzusa na selo i raslojavanjem obiteljskih zadruga počela propadati. Tragičnoj sudbini kumovao je i sam Đuka, čiji je život bio obilježen sukobima s ocem...

Plakat je u boji. Prikazuje noćnu scenu sa groblja. U pozadini je crkva. Na groblju gore svijeće, a stariji muški lik odijeven u bijelo u naručju drži mladog muškarca koji je na samrti. Tekst je špica filma. Naslov je u gornjem dijelu plakata dok je ostatak špice u podnožju plakata ispod slike.

Glavni junak, muškarac u svojim četrdesetima, putuje trajektom u svoj zavičaj, malo siromašno mjesto u sjevernoj Dalmaciji. Prisjeća se svog djetinjstva; prve platonske ljubavi, majke i oca, dragog ali i strogog gazde, očevih ribara i radnika u vinogradu, jednog sasvim drugačijeg, izgubljenog života… Ostale su samo kosti voljenih ljudi na groblju, te osjeća da je i on svoje vlastite već odavno ostavio tu uz njih.

Film prikazuje lik prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević viđen očima cabaret majstora i filmskog amatera, Karla Armana. Upoznali su se slučajno, no njihovo kratko druženje bilo je dovoljno da oboje shvate kako su, u duhu, «ptice iz istoga jata», i da se istinski zaljube. Armano je upoznao i ljude koji su se s njom nekada družili. Svojim svjedočenjima, potvrdili su njegov zaključak o Dori kao izuzetnoj ženi, umjetnici slobodna duha koja je odudarala od uštogljenog aristokratskog društva kojem je izvanjski pripadala. Ipak, nije uspjela pobjeći od svoje plemenitaške sudbine. Udala se na brzinu za jednog poručnika u mirovini, preselila u München, rodila dijete, no ubrzo zatim i umrla.

Zagrebačke ulice su puste, jer kolaju priče o 'vampiru' koji napada osamljene žene. U psihijatrijsku ordinaciju dr. Franza Glogowecza, u usamljenoj vili na Gornjem gradu, dolazi noćni posjetilac Teobald Majer, uvjeren da je on vampir iz 16. stoljeća, te da je obitelj Franje Glogovca - što je pravo ime Amerikanca našeg podrijetla - nekad bila čuvena po lovcima na vampire. Franz ga, dakako, doživljava kao ekscentrika, no njegova supruga Barbara, kojoj se došljak iznimno dopadne, drukčijeg je mišljenja. U međuvremenu, u Franzovoj vili nastanjuju se i dvojica njegovih rođaka, Jambrek i Jurek, koji se i nehotice upletu u taj kaos…

Hospitalizirani muzikolog i sveučilišni profesor Ivan Kosor zaljubi se u Melitu, suprugu Željka Gajskog, pacijenta s kojim leži u istoj sobi. Melita svakodnevno posjećuje supruga, a Kosor se upusti u igru pisanja i slanja anonimnih ljubavnih pisama koja u njoj postepeno probude romantične osjećaje. Jedan od doktora u bolnici vidio je profesora kako telefonom razgovara sa zanosnom Melitom gledajući ju iz prikrajka. Shvatio je što se događa, te ju je, lažno se predstavivši, dobio u svoj krevet. Ona je ubrzo uvidjela prevaru i razvrgla tu vezu, no stvar se pročula i njen brak je propao. Nakon nešto vremena slučajno je saznala tko je pravi autor pisama, ali tada je već bilo kasno. Neki novi muškarac već je ispunio žudnju njenog srca, dok su Ivan i Željko postali prijatelji-gubitnici u toj neobičnoj igri sudbine.

KRATKI SADRŽAJ: Život i djelovanje samouke kiparice Ljubice Matulec u rodnom selu Batinske u Podravini te u Hamburgu. Prisutne su izjave kiparice i kipara Ivana Lackovića Croate. SADRŽAJ: - kiparica Ljubica Matulec priča o svojem djetinjstvu, djedu i kiparu Ivanu Lackoviću Croati koji su je inspirirali da počne izrađivati skulpture od drva, svojim počecima i brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu, odlasku na rad u Hamburg, povratku kiparstvu u Njemačkoj nakon deset godina pauze, životu i prijateljima u Njemačkoj, izradi skulpture posvećene iseljenicima i postavljene u hamburškoj luci Altona - kipar Ivan Lacković Croata priča o poznanstvu s Ljubicom Matulec i njenom kiparskom radu sjedeći skupa s njom za stolom (u pozadini su Lackovićevi radovi); pokazuje Ljubičinu prvu skulpturu - fotografije djetinjstva, obiteljskog života i kiparskog rada Matulec - Matulec u svom selu Batinske u Podravini (kuće, crkva, susjedi, prijatelji, tamburaški orkestar u kojem svira njen muž, čišćenje kukuruza) i u šumi - Matulec izrađuje skulpturu seljaka i seljanke iz drva; razne skulpture iz drva koje je Matulec izradila - Hamburg (autobusna stanica, ulice noću i danju, trgovački centar, hamburška luka Altona itd.) - Matulec vari na radnom mjestu u Hamburgu - Matulec u vrtu svojih prijatelja u Hamburgu (druženje, atelier koji su prijatelji izgradili za Matulec u vrtu) - kip od drveta posvećen domaćim i ostalim iseljenicima koji su preko Hamburga odlazili u svijet, postavljen u hamburškoj luci Altona povodom 800-te godišnjice njezina utemeljenja; fotografije izrade kipa, njegovog transporta, svečanog otvorenja, novinski izresci KLJUČNE RIJEČI: kiparstvo, Matulec Ljubica, Lacković Croata Ivan, naiva, Podravina, Batinske, Njemačka, selo, žene i položaj žena u društvu

Radovan Orlak zvani Orao pao je s nebodera upravo na dan kad su ga četvorica najboljih prijatelja čekali da zajedno proslave njegov rođendan. Njihovo prijateljstvo traje od djetinjstva, no zaokupljenost vlastitim životnim problemima svela je zajednička druženja u srednjim godinama tek na povremene susrete. Suočeni s činjenicom da su o poginulom prijatelju zapravo znali vrlo malo, četvorica prijatelja intenziviraju svoje susrete u želji da rasvijetle okolnosti koje su dovele do Orlova stvarnog ili navodnog samoubojstva...

Zagrebačko naselje Trnje, stare kućice se ruše i prepuštaju mjesto betonskim kolosima. Vlasnik kuće određene za rušenje ima podstanara opsjednutog statistikom zločina, a hobi mu je izračunavanje vjerojatnosti novih zlodjela. Sva njegova predviđanja pokazala su se točnim, no uskoro otkriva poremećaj u ritmu. Predodređeno ubojstvo nije se desilo. Uvjeren je da balans mora biti ostvaren ili će, u protivnom, cijeli grad zbog toga patiti. Taj balans, ukoliko ne dođe do daljnjeg poremećaja, ostvarit će se njegovom vlastitom nasilnom smrću. Misteriozno nestaje iz kvarta i života svog stanodavca kojem je, međutim, prethodno prenio svoje znanje i strast za statistitikom i izračunavanjem ritma zločina.

Vračajući se iz noćne smjene kući, radnik i hranitelj siromašne četveročlane obitelji, Valent, slučajno je postao svjedokom zločina. Na poprištu sukoba kriminalaca, pokraj dva leša, nalazi i uzima sa sobom vreću s novcem i pištolj. No nije ostao neprimijećen. Vidio ga je Mesar Laci iz obližnje mesnice za kojeg se uspostavlja da je bio upleten u mutne poslove koji su stajali iza ovih ubojstava. Narednih dana mesar je oprezno davao Valentu na znanje da ga je vidio, te da će morati naći nekakvo kompromisno rješenje glede tog novca. Ubrzo, međutim, završi u zatvoru, a Valent se spremno suočava sa grupom kriminalaca koji su ga namjeravali «pozvati na red». U samoobrani ih sve ubija, no niti ovaj put nije ostao neprimijećen.

Mladi bračni par Zvonko i Dunja useljava se u novi stan, koji im je sredio Zvonkov stric. Uskoro im netko u poštanskom sandučiću redovno počne ostavljati kuvertu s većom svotom novaca. Zvonko i Dunja nikako ne mogu ustanoviti tko to čini i zašto...

Opisuju se preteče i počeci kinematografije. Nakon toga se opisuje razvoj kinematografije u Hrvatskoj do Drugog svjetskog rata. Prisutan je glas naratora.Između ostalog, film prikazuje snimke Oktavijana Miletića, Viktora Rybaka i Božene Kraljeve u njihovim poznim godinama. Sadržaj: grafike koje prikazuju prve filmske projekcije; egipatska mumija Nesi Hensu iz Arheološkog muzeja u Zagrebu; film "Šibenska luka" u cijelosti - iluzija pokreta (snimke raznih preteča kinematografa koje stvaraju iluziju pokreta brzom izmjenom sličica) - povijest fotografije: Nicephore Niepce radi prve eksperimente (on na fotografiji, jedna njegova fotografija); Daguerre (fotografija njegovih bližnjih) - Muybridge radi prvi niz fotografija bića u pokretu (on na fotografiji i prikaz njegovih eksperimenta stvaranja iluzije pokreta) - Ettiene Jules Marey izumio "fotografsku pušku" (on na fotografiji i prikaz njegovih eksperimenta) - Ottomar Anschütz izumio "električni brzookretač" (fotografija njegovog izuma i rezultata njegova izuma) - George Demeny stvara nizom fotografija prvi prikaz čovjeka koji govori (prikaz njegovog izuma) - Emil Reynaud izumio i osnovao optičko kazalište Praxinoscope (prikaz njegovih animiranih filmova) - Edison izumio Kinetoscop (prikaz filmske vrpce i raznih ranih snimki) - braća Lumiére i njihova prva projekcija; značenje filma (prvi filmovi braće Lumiére; razne rane snimke: car Franjo Josip, leteći baloni itd.) - čovjek koji se okladio da će poletjeti s Eiffelovog tornja na Pariškoj izložbi 1900. (poznata snimka njegovog smrtonosnog pada)- arhivski snimci Mirogoja i pogreba na Mirogoju, najvjerojatnije iz 1902. ili 1903. (današnji snimci Mirogoja i pogreba) - (zgrada Hrvatske kinoteke; ploča na ulazu u zgradu s natpisom Socijalistička Republika Hrvatska Arhiv Hrvatske Kinoteka Hrvatske, stari projektori u vlasništvu Kinoteke) - prva filmska projekcija u Hrvatskoj (plakat prve projekcije; fotografije: Ilica, HNK i Hrvatski sokol danas; arhivske fotografije: Sveučilište i gradnja Umjetničkog paviljona, otvaranje HNK, Hrvatski sokol - tadašnja zgrada Kola; razne rane snimke i fotografije ljudi; isječak iz jednog filma braće Lumiére - "Otvaranje svjetske izložbe" ???) - Georges Mélies (isječak iz nekog njegovog filma) - Josip Halla (on na fotografiji) - Izidor Kršnjavi i njegovo filmsko prosvjetno djelovanje (on na slici, fotografiji i u plitkom reljefu; sličice koje je on prikazivao uz pomoć "lanterne magice"; isječak iz filma "Otvaranje svjetske izložbe" braće Lumiére, prikazanog u sklopu njegovih projekcija) - putujući kinematografi (razne fotografije Zagreba i ostale) - prvo stalno kino u Zagrebu (plakat s rasporedom predstava; fotografije iz raznih filmova; isječak iz filma "Poliveni poljevač" braće Lumiére); prvi dugometražni film prikazan u Zagrebu "Bijela robinja" s Astom Nielsen (ona na fotografiji) - glazbena pratnja nijemih filmova (pijanist svira, isječci iz ranih vesterna, glumac Tom Mix) - razne kamere - Josip Halla - njegovo filmsko djelovanje (fotografija Halle s kamerom, snimke Zagreba iz filma Zagreb i njegove znamenitosti; isječci iz filma "Crnogorska vojska ulazi u Skadar": crnogorski kralj Nikola; Hallin film "Kavana Corso") - Josip Karaman - njegovo filmsko djelovanje (on na fotografiji; arhivske fotografije Splita; plakat s rasporedom predstava kina "Karaman"; Karamanovi filmovi "Sokolski slet u Splitu" i "Procesija sv. Duje") - hrvatski dugometražni filmovi poduzeća "Croatia film" i "Jugoslavija Film" iz 1910-ih i 20-ih godina (snimke iz Prvog svjetskog rata; isječci iz filma "Zagreb i njegove znamenitosti"; fotografije iz filmova "Brcko u Zagrebu", "Matija Gubec", "Vragoljanka", "Dvije sirote", "Tko?", "Dama u crnoj krinki", "Brišem i sudim", "U lavljem kavezu", "Grička vještica"; plakati i novinske najave filmova "Matija Gubec", "Dama u crnoj krinki", "U lavljem kavezu"; znak poduzeća "Jugoslavija film"; fotografije iz spomenutih filmova i fotografije: Arnošt Grund, Irma Polak, Stjepan Bojničić, snimatelj Breitner, Aca Binički, Nina Vavra, Alfred Grünhunt, August Cilić, Melita Bohinec, Renata Miletić, razni ostali glumci) - ostali hrvatski dugometražni filmovi iz 1920-ih (isječci iz filma "Zagreb i njegove znamenitosti", karikatura: Aleksandar Vereščagin; arhivska fotografija: Zagrebačka streljana; isječci iz filma Viktora Rybaka "Čovjek sa šeširom": Božena Kraljeva i Bela Krleža) - planiranje snimanja filma "Lijepa naša domovina" (fotografije iz filma: mjesta na Jadranskoj obali; razne arhivske fotografije SAD-a; isječci iz filma "Solin i njegove starine"; skupina ljudi) - Stanislaw Noworyta - njegovo filmsko djelovanje (on na fotografiji; isječci iz njegovog filma "Solin i njegove starine": don Frano Bulić)- dominacija američkog filma i slanje hrvatskog kamena za gradnju zgrade "Paramounta"; repertoar u hrvatskim kinima (isječci iz raznih stranih filmova i filma "Ah, bješe samo san"; dokumentarne snimke američkih filmskih zvijezda i premijera; fotografija Abela Ganca i isječak iz njegovog filma "Napoleon") - Tito Strozzi - njegovo filmsko djelovanje (on na fotografijama, znak poduzeća "Strozzi film"; fotografije iz njegovog filma "Dvorovi u samoći"; fotografija kina "Music Hall" u Nikolićevoj 70) - Franjo Ledić - njegovo filmsko djelovanje (isječci iz filma "Zagreb i njegove znamenitosti"; isječci iz Ledićevih filmova "Angelo - Misterij Zmajgrada" i "Ciganin hajduk Brnja Ajvador"; skice nikad izgrađenog poduzeća "Jadran film") - poznati Hrvati u filmskim snimkama; o stvaranju filma "Meštrović: Izrada skulpture Indijanci" (isječci iz filmova "Meštrović: Izrada skulpture Indijanci" i "Sličice iz obiteljskog života: Ivana Brlić Mažuranić")- "Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar" - njena filmska djelatnost; Sergije Tagatz, Viktor Rybak, Joza Ivakić, Aleksandar Gerasimov - njihovo filmsko djelovanje (isječci iz filmova "Zagreb i njegove znamenitosti", "Zagreb 1936.", "Čarobnjaci", "Griješnice", "U raju lijepih žena" Sergija Tagatza, "Jedan dan u turopoljskoj zadrugi", "Čovjek sa šeširom": animirana sekvenca, Rybak sa šeširom; fotografije: Andrija Štampar, zgrada ŠNZ, Sergije Tagatz i obitelj, Joza Ivakić, Aleksandar Gerasimov; današnja snimka Gerasimovljeve kamere)- Oktavijan Miletić - njegovo djetinjstvo i filmsko djelovanje (on na fotografijama; današnja snimka njegove kamere; isječci iz njegovih filmova "Nocturno", "Strah", "Poslovi konzula Dorgena", "Zagreb u svjetlu velegrada", "Faust", "Šešir") - teškoće hrvatskog filma 1930-ih; reklamno poduzeće "Maar" (isječci iz dokumentarne serije "Svijet od 1900 do 1939": arhivski snimci gospodarske krize u SAD-u, nemira itd.; isječci iz snimaka slavonskog sela: procesija ispred crkve, sajam, ringišpil; znak poduzeća "Maar"; fotografije i arhivske snimke Zagreba 1930-ih)- (današnje snimke: Oktavijan Miletić i Viktor Rybak šeću po Zagrebu; Božena Kraljeva sjedi u polumraku). Međunaslovi: Film „ŠIBENSKA LUKA“ iz 1903 g. najstariji je sačuvani filmski materijal na teritoriju Hrvatske i Jugoslavije.- Pretpostavku prema kojoj je snimatelj Stanislaw Noworyta zamijenila je nova po kojoj je autor ovog dokumenta Englez Arnold Muir Wilson. Hoće li budućnost donijeti nove pretpostavke? - ZAGREB Groblje Mirogoj početkom stoljeća - ZAGREB 3. 11. 1892. - KAMERE U DOMAĆIM RUKAMA - JOSIP HALLA 1880. - 1960.- JOSIP KARAMAN 1864. - 1921- VRIJEME KAD TVORIDBA FILMOVA IMADE SVE PREDUVJETE- ANEKDOTALNE NEPRILIKE- NAŠA NEPOZNATA FILMSKA INDUSTRIJA- OKTAVIJAN MILETIĆ- KINEMATOGRAFIJA BEZ FILMOVA.

Na zadnji kat zagrebačkog nebodera doselila se ljepotica Maja. Ispod nje stanuje šarmantni 40-godišnjak Mirko, uzoran suprug i otac dvoje djece, službenik u poduzeću Diskoton. Maja ima pjevačkih ambicija, pa ih pokušava realizirati uz Mirkovu pomoć, na što on, dakako, pristaje želeći osvojiti susjedu. Podršku u toj pustolovini pruža mu prijatelj Stipe, ženskar veteran. Bizaran splet okolnosti sprječava Mirka u ostvarivanju njegovih namjera...

Plakat je u boji. U okviru s tamnom pozadinom su glavni likovi iz filma, muškarac i žena. Žena je glavom naslonjena na muškarca. Gledaju u istom smjeru. U pozadini je glava muškarca s kapom. Naziv filma je otisnut kao pečat na rub okvira. Na plakatu se nalaze i imena glavnih glumaca te radnika na filmu.

U gradiću Samoboru nedaleko Zagreba živi Filip, zaposlen u mjesnoj knjižnici kao knjižničar. Premda se tu davno doselio iz Zagreba, on još teško podnosi učmalost sredine. Njegovu usamljeničku svakodnevicu prekida dolazak nove upraviteljice knjižnice, naočite Elze. U to zareda niz zagonetnih smrtnih slučajeva…

Otuđen i rezigniran sredovječni muškarac, bivši partizan, vraća se u rodno otočko mjesto radi sprovoda rođakinje. Tu ga preplavljuju uspomene na djetinjstvo, na strogoga oca, upravnika imanja bogatašice Kontese, na prvo erotsko iskustvo s privlačnom Kontesinom kćerkom...

Razveden, otuđen i tankoćutan doktor Branko Boras pronalazi srodnu dušu u Ani, supruzi nesofisticirana novobogataša. Njih se dvoje zbliže, no Borasovo zdravlje ozbiljno je narušeno...

Portret riječke slikarice naive Marije Brusić-Kovačice i njenog slikarstva. Prisutne su izjave slikarice. U fimu Marija Brusić-Kovačica govori ukratko o svom životu (rođena u Puntu na Krku, živi u Rijeci) i o tome kako je počela slikati tek u 50 godini, bez formalne slikarske naobrazbe; o temama svojih slika (podmorje i primorsko raslinje), svojem slikarskom stilu i metodi rada; o bujnom koloritu svojih slika kao opreci urbanom sivilu i na kraju recitira pjesmu koju je napisala. Slikovni dio: grad Rijeka (panorama dijela oko Rječine, neboderi pokraj vijadukta na ulazu u Rijeku u kojima živi Marija); Marija u svojem stanu slika; Marijine slike (cijele, detalji: cvijeće, razno raslinje, podmorje: ribe, meduze itd.). Ključne riječi: Brusić-Kovačica Marija, likovna umjetnost, Rijeka, naiva

Novinarka Slavenka Drakulić govori o problemima bolesnika osuđenih na dijalizu bubrega, na primjeru svog života. Nema glasa naratora. Slavenka Drakulić (tada Slavenka Drakulić-Ilić) govori o tome kako se nosi s bolešću bubrega i stalnim dijalizama, o nedostatku aparata za dijalizu i nedostatku volje da se oni nabave, o manama društvenog sustava i neuspješnosti svoje javne kampanje kojom je htjela utjecati na rješavanje problema. Slikovni dio: Slavenka Drakulić govori (dnevna soba, pas); Slavenka Drakulić i liječnik Andrija Kaštelan daju izjave u televizijskoj emisiji „Ona“ Televizije Beograd (snimka s televizijskog ekrana) Ključne riječi: Drakulić Slavenka, zdravstvo, dijaliza

Dječak Siniša zvan Frula odrasta u Bjelovaru šezdesetih godina, u više-manje uobičajenoj srednjostaleškoj obitelji socijalističke Hrvatske/Jugoslavije. Frula je zaljubljen u Hanu, koja mu naklonost uzvraća tek kad uđu u tinejdžerske godine...