Rezultati pretrage

Kratki sadržaj: Prateći jedan dan u životu nekoliko žitelja Rijeke i njenih radnika, film opisuje i samu Rijeku – njenu luku, brodogradilište, ribarnicu, ulice, mostove, parkove, kuće, stari grad Trsat… Ljudi, čiju svakodnevicu pratimo, su "dama" (očito prostitutka), kapetan remorkera Dušan, njegov sin Niko, radnik u brodogradilištu Ive, nosač Ferdo, barba Pepin, njegova žena Marija. Stalno je prisutan naratorov glas koji čita tekst Drage Gervaisa često isprekidan stihovima njegovih pjesama ("Tri nonice", "Briškula"…). Sadržaj: - ukratko o Rijeci i njenim stanovnicima (panorama luke, mornari, "dama" u maloj ulici)- o uplovljavanju američkog trgovačkog broda "Epsylon" (luka, spomenuti brod, pomorska radio služba, remorker i pilotski brodić, dimnjaci tvornica)- radnik u brodogradilištu Ive ide iz Voloskog brodom na posao u brodogradilište "3. maj", ljubi djevojku u Voloskom (panorama i ulice Voloskog, brod polazi iz Voloskog)- mljekarice idu na riječku tržnicu (one hodaju, one na tržnici)- o dijelu Rijeke "Žabica" gdje se druže lučki radnici (autobusni kolodvor na Žabicama, kavana)- barba Pepin kupuje ribu brancin na ribarnici (snimka)- remorker kapetana Dušana kreće na posao vuče broda "Epsylona" u luku (luka, remorkeri vuku dva broda, unutrašnjost broda, bacanje sidra)- Dušanov sin Niko idući u školi udara limenku po cesti i udari njom barbu Pepina (ulica, škola – pročelje)- brod Jadrolinije Osijek stiže iz Dalmacije; nosač Ferdo dočekuje stranog turistu ispred broda (snimka)- mornari u penziji na klupi raspravljaju (snimka)- tri bake ("none") stoje na ulici i raspravljaju ("kritikaju"); jedna od njih je Marija (snimka)- Niko u razredu odgovara na ispitivanje učitelja (snimka)- turist kojeg Ferdo vodi snima kamerom grad; opis raznih dijelova grada (turist snima, riječki Korzo, dom kulture "Vladimir Vid Švalba" – pročelje i unutrašnjost gdje je Narodni muzej i Pomorska zbirka, tijesne ulice, nepoznata crkva, panorama grada, most preko Riječine, trolejbus, Trsat)- o brodogradilištu "3. maj"; gradnja i porinuće broda Drvar, radnik u brodogradilištu Ive; remorker vuče brod na završne radove (snimke)- radnici u luci istovaruju teret s broda "Epsylon", - Marija ide doma, a druge "none" ju "kritikaju" (barba Pepin, podne na gradskom satu)- mljekarice i radnici se vraćaju kući, neki idu trolejbusom (snimke)- ručak (radnici jedu na dokovima, Dušan i Niko u remorkeru)- popodne (ulice, barke u luci, ulični prodavač, Niko peca)- igranje na "balote" – boćanje (snimke)- barba Pepin s prijateljima igra kartašku igru briškula u konobi (snimke)- mornari s "Epsylone" i "dama" izlaze predvečer; mornari se druže s damama u noćnom klubu (ulica, noćni klub)- Niko s obitelji u kazalištu (loža, završetak predstave)- luka u predvečerje, Ive s djevojkom (njih dvoje, panorama luke i Kvarnera)

Prateći jedan dan u životu nekoliko žitelja Rijeke i njenih radnika, film opisuje i samu Rijeku- njenu luku , brodogradilište, ribarnicu, ulice, mostove, parkove, kuće, stari grad Trsat ...

Opis Jadrana iz perspektive turista na odmoru te iz perspektive lokalnog stanovnika koji živi od zemlje i mora. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: turistički boravak na Jadranu; lokalni stanovnici kao ribari, pomorci, stočari i poljoprivrednici; nostalgija turista za provedenim ljetnim odmorom. Slikovni dio: mjesta na Jadranu: grad Korčula (panorama), Mljet (Benediktinski samostan i crkva sv. Marije - panorama), Murter (ulice), grad Hvar (panorama, središte Hvara), Kornati (panorama iz aviona danju i noću, naseljena uvala), Split (panorama), ostala mjesta (panorame, crkva); poštar s razglednicama koje predstavljaju mjesta i motive prikazane u filmu; plaža, turisti, šatori (uplašenog turista bacaju u more); malo privatno brodogradilište (kalafat); sviranje na sopile, narodni ples; gromače; ribari plove na gajetama (mnoštvo gajeta isplovljava u isto vrijeme), pristaju na Kornate; berba grožđa (vinograd); putnički brod na molu, na moru; ribolov „na sviću“. Ključne riječi: jadran, more, čamac (gajeta), plaža, sopile, vinograd, ribolov (na sviću), Korčula, Mljet, Murter, Hvar, Kornati

Film opisuje luku grada Rijeke kao domaću i međunarodnu tranzitnu luku velike privredne i prometne važnosti. Glas naratora je prisutan. Sadržaj glasovnog dijela: - opis važnosti Rijeke kao domaće i međunarodne tranzitne luke - poduzeće Luka Rijeka - recentni razvoj luke - raznoliki lučki teret (generalni teret, rasuti teret, teški i glomazni teret) i gradnja odgovarajućih skladišta - drvo kao glavni izvozni proizvod Slikovni dio: - riječka luka (total – pogled s brda i s broda, usidreni brodovi, dizalice, skladišta, vlakovi, traktori, radnici, viličar itd.) - utovar i istovar robe (razni tereti – rasuti teret, drvo, cijevi, mehanizacija, vozila, bačve, gume itd.) - grad Rijeka (Korzo, most preko Rječine itd.) - turizam (putnički brod, autobus, Opatija: total iz perspektive ceste) - animacija zemljopisne karte: pomorske linijske veze Rijeke sa svijetom - strani brodovi (zastave SAD-a, Grčke, Brazila, Norveške, UAR-a, Japana, Paname i Liberije, japanski i liberijski radnik) - poduzeća (Transjug Rijeka: total zgrade, brodogradilište Viktor Lenac: porinuće broda) - poduzeće Luka Rijeka (zgrada, sastanak koordinacionog odbora, sastanak radničkog savjeta - grafikoni: razvitak prometa u riječkoj luci (1938.-1961.) i razvitak međunarodnog tranzita u riječkoj luci (1953-1961) - animacije zemljopisnih karata: željezničke i cestovne veze Rijeke sa zaleđem - gradnja skladišta - Bakar (total) - bazen Sušak (total) - odmaralište za radnike u Gorskom Kotaru „Kupa“ (dvorište i zgrada) Ključne riječi: Rijeka, pomorstvo, luka, promet, Luka Rijeka (poduzeće)

Opisuje se popravak električnog lonca u kućnoj priručnoj radionici.

Prikazuju se isječci iz života naših pomoraca na brodu za vrijeme plovidbe i boravka u lukama Istočnog Sredozemlja.

Podanici se trude dodvoriti autoritarnom, no infantilnom vladaru, a jedini koji ne pristaje zatvoriti oči pred carevom stvarnom i prenesenom golotinjom je dvorska luda...

Mlada, još neiskusna seoska učiteljica optužuje malog Dika da je ukrao olovku. Kada inkriminiranu olovku pronalazi školski poslužitelj, učiteljica ispravlja svoju prvu pedagošku pogrešku i pred cijelim razredom se ispričava osumnjičenom učeniku ...

Ljevičarski ilegalac, inženjer Neven Novak bježi iz vlaka kojim ustaše prevoze zatočenike u Jasenovac te iz zagrebačkog ustaškog odgajališta pokušava izbaviti sina Zorana, dječaka koji je indoktriniran ustaškom inačicom nacifašističke ideologije. Kad sazna da mu je otac neprijatelj režima, Zoran ne želi bježati s njim na partizanski teritorij. Novak se suočava sa sinovim otporom i mrežom koju oko njega stežu policija i agenti...

Opisuje se popravak električnog lonca u kućnoj priručnoj radionici. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - uloga električnog lonca u domaćinstvu - opisivanje priprema za popravak, toka popravka, sigurnosnih mjera pri radu, pravilne i nepravilne upotrebe alata, aktivnosti prilikom ranjavanja prsta Slikovni dio: - domaćica u kuhinji - njen sin započinje popravak električnog lonca - priprema površine na kojoj će se obavljati popravak - postavljanje rasvjetne lampe i potrebnog alata iz kutije s alatom - uočavanje kvara uz pomoć žarulje za provjeru dovoda električne energije - popravak utikača lemilicom - pravilna i nepravilna upotreba alata (odvijač, kliješta, matice, vijci) - rastavljanje lonca i potraga za kvarom - ranjavanje prsta i uporaba kutije s prvom pomoći - uočavanje kvara (grijača zavojnica) - traženje pomoći pri popravku u Radionici stambene zajednice Centar u sklopu Narodne tehnike „Uradi sam“ (interijer radionice, vršenje popravka) - ponovno sastavljanje lonca - popravak izlizanog vijka (turpija) - čišćenje i spremanje alata Ključne riječi: elektrotehnika, popravak tehnike

Prikazuju se isječci iz života naših pomoraca na brodu za vrijeme plovidbe i boravka u lukama Istočnog Sredozemlja. Naratorov tekst daje poetsku sliku broda i plovidbe. Sadržaj govornog dijela: - o brodovima kao živim bićima - o važnosti plovidbe u trgovini i spajanju ljudi - o sjedinjenosti čovjeka i broda - o privlačnosti noćnog života dalekih luka - o svjetionicima - o pomorcima kao lutalicama bez doma Slikovni dio: - riječka luka (nanizani brodovi) - brod Zagreb kojeg ćemo pratiti na putovanju (total, detalji) - rastanak dvoje ljudi prije plovidbe (sidro se diže, jugoslavenska zastava) - dnevni život na brodu (upravljačka kabina, kormilar, kapetan, časnik mjeri sa sekstantom, strojarnica, strojevi, strojovođe, kuhanje, čišćenje, bojanje dimnjaka, telegrafist šalje poruku, radar) - more, suton, galebovi - nevrijeme (veliki valovi, mornari pokrivaju teret ceradom) - neka arapska luka (total luke, brodovi raznih imena u luci, arapski radnici iskrcavaju i ukrcavaju teret, zastave raznih zemalja) - arapska luka po noći (osvijetljeni brodovi, radnici u slobodno vrijeme čitaju, sviraju itd.; svjetionici, ulice s neonskim reklamama) - jedan brod na groblju brodova - brod prolazi kraj ribarskog mjesta Ključne riječi: more, pomorstvo, Rijeka

Car Velike Puritanije obeća veliku nagradu onome tko osmisli njegovo novo, originalno ruho. Ministar snova, surovi je tiranin koji pred nemilosrdnu inkviziciju dovodi svakog onog tko ima nepodobne snove (jer je «u snu viđeno-na javi učinjeno»). On obeća spas, na smrt osuđenima, Nagu i Verginiji ukoliko se lažno predstave kao krojači, te razglase da će careve haljine u njihovoj izradi biti nevidljive svakome onom tko je nesposoban za svoju službu ili neizrecivo glup. Naravno, nitko se, uključujući i samog cara, ne usudi reći istinu. Prodavaču buba cvjeta posao, jer ljudi ne žele istinu niti sanjati, pa kupuju bube da ne bi zaspali, a dvorska luda, koja se jedina svemu tome smijala, ubrzo biva smaknuta.

-stanovnici jednog usamljenog sela u planini pokreću inicijativu za izgradnju puta do glavne ceste prema gradu. Cijelo selo veže svoje sudbine za ovaj put koji ih treba simbolično povezati sa ostalim svijetom i omogućiti im bolji život. Put je dovršen, iskrsavaju nove nade u budućnost...

Unatoč tome što nema dozvolu, Emil Kozma iz izoliranoga planinskog sela u općini Zagora pokreće inicijativu za izgradnju puta do glavne ceste prema gradu. Postupno mu se pridružuju i drugi seljaci, pretpostavljajući da je u pitanju državna inicijativa i da će moći sada dobiti kredit za podmirenje najnužnijih životnih potreba. Kad se otkrije da je Emil poduzeo radove na svoju ruku, prekasno je zaustaviti projekt koji bi mogao čitavo mjesto povezati sa svijetom…

Primorsko zaleđe, 1940. Siromašni Jakov odvodi svoju kćer Malu gazdi Roku Pajdagraciju, koji ju prima u službu kao sluškinju. Radeći za gazdu, Mala bi trebala otplatiti očev dug. Poslje Pajdagracijeve smrti, Mala ulazi u službu gostioničara Rude Amerikanca, odakle ju otac odvodi te joj novu službu nalazi u imućnom plemićkom domu. Ona ni tamo dugo ne ostaje, pa se Jakov sam zapošljava - kao štrajkolomac. Naposljetku starac nalazi smrt u moru, a Mala se opet nalazi s mladenačkom ljubavlju Banetom, revolucionarom kojeg progone žandari…

Zagreb u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ilegalka Vjera raskida s kolegom Mirkom, priznavši mu da se zaljubila u Vilka Klančara, impresionirana kako se on držao na policijskom ispitivanju. Vjera i ne sluti da je Vilko tom prigodom postao denuncijant i da će kriva ljubavna procjena ugroziti njezine najbliže…

Partizan ing. Novak, koji je tri godine proveo u ustaškom logoru, bježi iz transportnog vlaka i skriva se u Zagrebu. Njegova nekada nevjenčana supruga, s kojom ima sina od 9 godina, sada je zaručena za njemačkog oficira. Sin mu je u internatu gdje je podvrgavan ustaškoj ideološkoj i vojnoj izobrazbi. Lažno se predstavljajuči za električara, Novak ulazi u internat gdje sa sinom dogovori njegov bijeg. Policija im je stalno za vratom, a situaciju otežava i dječakova unutarnja borba između ljubavi prema ocu i saznanja da je on zapravo «partizanski bandit». Ljubav je ipak prevladala, no njihov bijeg u šumu je osujećen. Otac, teško ranjen, riječima «ne okreći se sine» pištoljem zadržava vojnike, ali ubrzo biva ubijen. Dječak je, međutim, spašen.

Satirički prikaz snobizma i pomodarstva u umjetnosti.

Opisuju se razne nesreće koje su se dogodile lučkim radnicima u Jugoslaviji, razlozi nesreća i mjere opreza. Glas naratora je prisutan. Sadržaj glasovnog dijela: opis riječke luke i njene privredne važnosti; uvjeti rada lučkih radnika; opis raznih nesreća koje su se dogodile lučkim radnicima; mjere opreza koje mogu spriječiti nesreće; uspjesi lučkih radnika i važnost zaštite na radu. Slikovni dio: riječka luka (total, brodovi, istovar robe, dizalice, traktori, vagoni, skladišta); rekonstrukcije raznih nesreća (pad tereta, pad dizalice, okupljeni radnici, neoprezno manipuliranje prečnikom prilikom otvaranja skladišta, pad daske na radnika, viličar koji je zgnječio čovjeka, viličar s kojeg je prenatrpani teret pao na vozača, teret na dizalici koji je bacio čovjeka u dubinu broda, vagon vlaka koji je zgnječio čovjeka, pad s ljestava, dolazak kola hitne pomoći); mjere opreza (upozorenja na dizalu za teret; pravilno raspoređeni teret, zaštitna oprema; skladište opreme i izdavanje opreme, radnici s respiratorima); odlazak radnika kućama. Ključne riječi: luka, Rijeka, zaštita na radu, pomorstvo