Rezultati pretrage

CARIČIN LJUBIMAC (FAVORIT DER KAISERIN) Režija: W. Hochbaum. Manuskript: Cremer i Kollner. Muzika: Profes Osobe: Carica Jelisaveta – Olga Čehova; Knez Potocki – Antun Pointner; Kurganov – Heinz Kleve; Irina, njegova kći – Trude Marlen; Potporučnik Tomski – Willy Eichberger; dvorska dama Volkov – Ada Čehova; dvorska dama – Adela Sandrock 1745. godine vladala je u Rusiji carica Jelisaveta. Odnosno nije ona vladala, već njen ljubimac, moćni kenz Potocki, koga su uz kraljicu vezale nježne niti. Knez Potocki se odlično zna koristiti svojim vezama: redom je caricu potiskivao od svih državničkih poslova. U caričinoj pratnji se nalazi među ostalima i dvorjanka Irina, kći zapovjednika garde, koja se jednom prilikom upoznala sa stasitim mladim oficirom Aleksandrom Tomskijem, te se između njih razvija ljubav na prvi pogled. Tomski jednom prilikom prati u dvor Irinu, ali na svoju nesreću, pošto je bilo kasno nije više mogao da izađe. Želeći da se sakrije on je ušao u jednu od mnogih soba i – opet na nesreću – u caričinu spavaonicu. Carica ga doduše nije otkrila i on se sretnim slučajem spasio, ali ga je vidjela jedna od dvorskih dama, koja, dakako, stvar ispričala u najvećoj diskreciji svim svojim znancima. Sada već cijeli dvor, pa i cijeli grad govori samo o novom ljubimcu carice. I Irina je sva očajna doznala to, te prekine bolnim srcem sve veze sa svojim nevjernim ljubavnikom, koji opet pojma nema što se tu događa. Pa i sama carica nema ništa protiv tih glasina, jer joj se neobično dopada mladić. Ali tim manje se dopada ovo stanje knezu Potockom, koji sve jače osjeća kako mu opada moć i on se odluči za državni udar da svrgne caricu. Sve je pripremljeno, ali u posljednji čas stiže caričin rodjak knez Gottorp, te poslije raznih napetih i uzbudljivih scena onemogućuje urotu, a Tomski koji se istakao hrabrošću i vjernošću, postane major i dobije uz to svoju Irinu, nakon što se sve objasnilo. A carica, koja je i sama bila zaljubljena u Tomskog mora se odreći svoje ljubavi, jer ona je prije svega carica. - 22.08.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 13. listopada 1937. prikazuje premijeru filma IRIS U glavnim ulogama: Viktor De Kowa, Edna Greyff, Heinrich George, Adela Sandrock, Genija Nikolajeva Hudoženstvena gluma čuvenih starova. Divna balada ljubavi. Aktuelni film. - vidi zbirka prospekti do 1945.

NOĆ PRIJE ZARUKA (EIN MADEL WIE DU) Režija: Carl Boese. Glazba i pjesma: Willy-Engel Berger Osobe: Erika – Liane Haid; Teobald Roehn, tvorničar – Szoke Szakall; Gospodja von Heyde – Adele Sandrock; Alvin Roehn – Georg Alexander; Maks – Fritz Kampers; Hohlensee – Fritz Odemar Mlada i lijepa baronesa Erika Hayde trebala bi se prema želji svoje stare, staromodne i konzervativne tetke udati za baruna Hohlensee. Medjutim Eriki se taj barun nimalo ne svidja i ona na jednoj skijaškoj turi pobjegne pred barunom, slomi skije i legne se pokraj ceste u nadi da će proći kakav automobil. Namjera joj je da ju sa sobom povede bilo koji muškarac s kojim bi preko noći mogla ostati zajedno tako da bi barunu – kad ona bude kompromitirana – prešla želja za brakom. Erikina se želja ispuni. Cestom prodje mladi Alvin Roehn, sin bogatog tvorničara Roehna, i on je uzme u svoja kola. Kasnije se Erika sama pozove u Alvinov stan i oni provedu zajedno ugodno veče. Alvin se ponaša vrlo pristojno, nije nasrtljiv i Erika odlazi spavati u sobu za strance, sretna što joj je tako lako uspjelo da se kompromitira. Medjutim Alvinov otac, Teobald Roehn, dolazi u noći pijan kući. On je prije podne išao gospodji von Heyde da isprosi kod nje za svoga sina ruku njezine nečake Erike. Nije ga kod toga ništa smetalo što se oni dvoje još nisu poznavali. On je mislio da će njegov novac imponirati staroj gospodji i da će imati uspjeha – ali prevario se. Gospodja ga je odbila i stari Roehn se od očaja napio u baru. Kad je dakle kasno u noći pijan došao kući, zabludio je u sobu za strance u kojoj je Erika spavala i njoj nije preostalo ništa drugo nego da pobjegne. Ona se sakrila u Alvinovom autu, u auto koji je nekoliko časaka prije ukrao provalnik Maks i izveo ga iz garaže. Maks odvede Eriku u zločinačku krčmu i pretstavi je tamo kao svoju dvadesetdevetu zaručnicu. Erika na oko pristane na te zaruke, ali kasnije – kad se uvjeri da je njezin nesudjeni zaručnik, barun Gohlensee, vodja provalničke družbe – pobjegne u Alvinovom automobilu. Ujutro nakon naporne vožnje prispije Erika pred jednu krčmu. Tu bude uhapšena kao kradljivka automobila. Na policiju ide s njom i Maks koji ju je slijedio a kasnije dodje onamo i stara gospodja von Heyde. Erikin identitet bude utvrdjen i čitava se stvar gotovo povoljno razjasni, ali u taj čas dodju na policiju Alvin i Teobald Roehn. Alvin tu čuje da je Erika išla s njime samo da bi se kompromitirala i uvrijedjen odlazi iz policije. Sada nastaju komplikacije. Gospodja von Heyde zahtijeva da stari Roeh uzme njezinu nečaku za ženu, jer da ju je kompromitirao. Erika prividno pristaje na taj brak, ali stavlja samo uslov da stari Roehn mora prije pitati svoga sina što misli o tome. Oni odlaze zajedno Alvinu, ali Alvin im samo prkosno čestita i neće još uvijek ni čuti za Eriku. Kratko vrijeme nakon toga dolazi medjutim i Maks. Njemu uspije da Alvinu razjasni čitavu situaciju i Alvin sretan uzima Eriku za ženu. - Bosna film, 17.06.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

U utorak 02. veljače 1937. U VESELOM BEČU (RENDEZ-VOUS IN WIEN) Režija: Victor Janson U glavnim ulogama: Magda Schneider, W. Albach-Retty, Fritz Odemar, Leo Slezak, Adele Sandrock Ovaj film dočarava Vam veselo raspoloženje i život "heuriger" – romantike. Humor, komika, veseli zapletaji, mladost i ljubav. - vidi zbirka prospekti do 1945.

ISPOVIJED … 24 sata iz života jedne žene (DIE BEICHTE) Manuskript Leonhard Adelt U glanvim ulogama: Erna Morena, Harry Liedtke, Adela Sancrock Lady Harriet mlada i ljepa udovica doputovala je u Cannes sa lordom Reginaldom. On je stanovao u istome hotelu gdje i ona. I Reginald ju sljedio svuda, kao zaljubljen čovjek. Ali Lady Harriet odlučno je odbila u jednome pismu njegovu žarku ljubav kao i ponudu, da mu bude žena. Dakle Reginaldu preostade, da se tješi bilo na koji način i da se nada. Jedne večeri, lady Harriet stupi u igračnicu i svojim vještim pogledom zapazi čudne i neobične ruke jednog igrača. Zainteresovana njegovom pojavom, doskora dozna tko je taj mladić sa tako ljepim rukama koje odaju njegov karakter – da je – samo rođeni igrač – kartaš. Flavian je te večeri izgubio sve. Očajan, šta da učini drugo, nego da se ubije. Lady Harriet osjeti prvi puta u svome životu neku nepoznatu samilost za Flaviana te mu pomogne. Ni neznajući, da će se iz samilosti poroditi ljubav. Reginald budnim okom prati svaki njen korak te ubrzo dozna, da je ona pošla za Flavianom. Mislila je, da će djelovati na tog mladića njena dobrota i njena velika ljubav za njega. Dala mu je neku svotu novaca, da podmiri neke tražbine i iskupi jedan nakit, kog je dobio na dar od svoga oca. Ona se sa Flavianom dogovorila, on neka putuje prvi iz Monte Carla, a ona će za njim Ali Harrietu gonila je neka čudna sumnja, te umjesto da je pošla na kolodvor, ona je otišla u kasino. Flavian, koji se zakleo i prisegao svojoj spasiteljici, da više neće dirati u karte, sjedio je kao uvijek za igračim stolom. Harriet gonjena sumnjom, sada je uvjerena, da je Flavian samo igrač i ništa drugo. Ona priđe kao u snu Flavianu moleći ga, da odustane od kartanja, jer to je nepromišljeno što čini. Opomenula ga na zakletvu, ali on ju surovo i prostački gurne dobacivši joj da on znade, da je ona došla po svoj novac. Zašto mu sada smeta u sreći, kad upravo sada imade kolosalnu sreću. I baci joj novac njen pred noge. Osramoćena, ona se shrvana duševno i tjelesno vrati u svoj stan. Prebolivši krizu teške bolesti, živčanog napada, uvidjela je, da je lord Reginald jedini čovjek, koji je jedini zavrijedio njenu ljubav. - Olimp kino, drugi mjesec 1928., vidi zbirka Stakić

KAD LIŠĆE VENE I KAD ŽENA STARI Osobe: Kaja Falk – Asta Nielsen; Frank Lorris – Albert Bozenhard; Grof Lamotett – Ivan Bulatov; Petar Karstens – Grigorij Chamara; Njegova majka – Adele Sandrock; Henrike Thomson – Charlotte Schultz Kaja Falk, glasovita operetna diva, slavila je neke večeri opet triumfe u kazalištu. Frank Lorris, njezin muž, stigao je te večeri u grad, odsjeo u prvorazrednom hotelu i priskrbio si novaca, pošto je izdao ček, za kojega nije imao pokrića. Iste večeri pošao je i u kazalište, gdje je u slavljenoj pjevačici prepoznao svoju nekadanju ženu. Sad je osjetio da je spašen. Kaja Falk će mu pomoći. Propitavši se za adresu pjevačice, odluči, da će je čekati u njenom stanu. Poslije predstave pošla je Kaja sa svojim prijateljem grofom Lamottom u neki restaurant, te se kasno u noći vratila kući. Ugledavši Franka Lorrisa gotovo se ukočila od straha. On je zatražio novaca. Kaja mu je obećala, da će mu ih dati sutradan, kad je on tad došao, našao je stan prazan, Kaja je drugo jutro otputovala u dvorac na moru, koji joj je stavio na raspolaganje njen prijatelj grof Lamotte. Frank Lorris je u nemoćnom bijesu potražio detektiva i naložio mu, da pronađe boravište Kaje Falk. Kaja se međutim osjećala sretna i presretna na moru. Tu se upoznala s ribarom Petrom Karstensom, koji se zaljubio u zavodljivu Kaju. Kaja mu je ljubav uzvraćala. U njoj je gorjela posljednja strast žene, koja polako stari. Ljubavnu idilu na moru narušio je grof Lamotte. Petar je na grofa bio ljubomoran. Dok je grof boravio na dvorcu, sastajala se Kaja s Petrom na klisuri nedaleko dvorca. Nitko nije znao, da je u malo morsko kupalište prispio i Frank Lorris, koji je međutim doznao za Kajinu adresu. Kaja, očajna, što je Lorris na nju navaljivao zbog novaca, zasnovala je s Petrom bijeg. Njemu se za sastanke na pećini izjadala, kako je muškarac, koji je prispio u dvorac, muči, te da voli pobjeći, nego trpjeti njegovu tiraniju. Na te je riječi u Petru uskipjelo. Međutim je Henrika Thomsen, Petrova daljnja rođakinja, znajući za njihovu ljubav, sve otkrila grofu Lamottu. Pokazala mu je i mjesto njihovog sa stanka. Grof je pohrlio onamo, gdje na našao samoga Petra. Petar misleći, da je grof onaj muškarac, koji muči Kaju, sunovrati ga niz pećinu. Petar dobije 10 godina tamnice, a Kaja dospije u šake podlom Lovrisu, koji ju je izrabljivao. Sve, štogod je zaradila, morala je dati njemu. No u njoj je živjela nada. Za 10 godina. Za 10 godina vratit će se Petar. I Petar se doista vratio, ali ne k njoj, ne k ženi, koja je već tada potpuno ostarila. - Balkan kino, 07.02.1923., vidi zbirka Stakić

LIJEPA PUSTOLOVINA Snimano po istoimenom kazališnom komadu od G. A. de Caillavet, Robert de Flers i Etiene Rey Produkcija: Gunther Stapenhorst. Režija: Reinhold Schunzel. Glazba: Ralph Erwin. Teksti: Fritz Rotter Osobe: Grof d'Eguzon – Alfred Abel; Njegova žena – Ida Wust; Andre d'Eguzon, njihov sin – Wolf Albach Retty; Helene de Trevillac – Kathe v. Nagy; Gospođa de Revillac – Adele Sandrock; Valentin Le Barroyer – Otto Wallburg; Gospođa de Serignan – Hilde Hildebrandt Nadalje sudjeluju: Julius Falkenstein, Gertrud Wolle, Kurt Wespermann, Blandine Ebinger, Julius E. Herrmann, Ferdinand Hart, Lydia Pollmann, Oskar Sima, Heinz Gordon, Rudolf Biebrach, Kathe Haack Grofica d'Eugozon imade danas veliki dan. Njena je želja ispunjena. Vjenčanje njene dražesne nećakinje Helene sa Valentinom Le Barroyer obavit će se za koji sat. Grofica triumfira, jer je tako uništila ljubav između njenog sina Andrea i lijepe Helene. Andre treba da oženi bogatu partiju, dok je Helena sasma siromašna, te ju je grofica d'Eguzon poslije smrti njenih roditelja uzela u svoju kuću. Andre pisao je dnevno svojoj tajnoj zaručnici, no njegova majka grofica d'Eguzon sakrivala je ta pisma i nije ih Heleni davala, a razočarana mala Helena postajala je svakim danom tiša i žalosnija. Tako razočarana, nije odbila Valentina, kada je zamolio njenu ruku. Glazba već intonira svadbeni marš – djeca su već pripravna da bacaju cvijeće pred mladence, a Valentin je vrlo uzrujan, jer imade toliko briga, daleki svadbeni put k Heleninoj baci, prijelaz u Limogenu, veliki putni kovčezi, na sve on misli, samo ne na to, da pred njim stoji zdvojna mlada ljudska duša. Grofica daje znak da svadbena povorka krene, jedan auto dojuri u dvorište vile, Andre skače iz kola i žuri u Heleninu sobu. Pred njim stoji drhćuća zaručnica, a Andre traži od nje razjašnjenje. Zašto mu nije ni na jedno pismo odgovorila? Pismo? Nikada nisam ni jednoga primila. Oboje brzo shvaća, da su prevareni – ali još nije kasno, za nekoliko časaka sjede u kolima i jure na vlak. Među uzvanicima nastala je panika, zaručnica je nestala. Valentin traži svoju zaručnicu kod njezine bake i zaista ovdje su se sklonuli Helena i Andre. Baka je vrlo uzrujana kad sazna cijelu istinu, jer je ona držala Andrea i Helenu za bračni par te ih je prisilila, da prošlu noć sprovedu u priređenoj im bračnoj ložnici. Sada baka uzima stvar u svoje ruke. Helena joj prizna cijelu stvar a Andre izjavljuje, da će uskoro Helenu vjenčati. I tako mudrošću Helenine bake, gospođe de Travillac postaju Helena i Andre sretni, a i Valentin je zadovoljan – što nije uništio veliku njihovu ljubav. - 20.10.193.., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 07.03.1937., prikazuje veseli tonfilm MEDENI MJESEC Režija: Karl Lamač U glavnim ulogama: Anny Ondra, Hans Schonker, Adele Sandrock, Rudolf Platte Film jedne vesele ljubavi i još veselijih svađa. Obilje humora, vica, komične situacije, odlična režija. Publika se strese od smijeha. Cijeli kino pod dojmom prštećeg humora koji silazi s platna medju publiku. - vidi zbirka prospekti do 1945.

PAGANINI (GERN HAB ICH DIE FRAUEN GEKUSST) Režija: E. W. Emo. Glazba: Franz Lehar Osobe: Svetislav Petrović, Eliza Illiard, Theo Lingen, Adele Sandrock, Maya Feist, Rudolf Klein-Rogge, Aribert Wascher, Erika Glassner, Maria Beling, Veith Harlan Za vrijeme Napoleona živio je slavni guslač Paganini, koji je očaravao svoje slušaoce prekrasnim sviranjem. Naročito su za njim ludovale žene i potpadali pod njegov upliv. On se nalazi na bijegu pred osvetom vojvode od Toskane, kome je zaveo ženu. Bela, nećakinja ravnatelja putujućeg kazališta, spašava ga pred goniocima, a kasnije ga prevede preko granice. Ona odlazi s njime u susjednu vojvodinu Lucca. Svojom umjetnosti pobudjuje pozornost vojvotkinje od Lucce i ona ga imenuje dvorskim kapelnikom. Dvorski maršal boji se za čast Nepoleonove dinastije, pa izvještava Napoleona o ljubavi njegove sestre i demonskog guslača. Ljubav izmedju Paganinija i mlade vojvotkinje Anne Lucca razvija se nesmetano. Medjutim se približava lagano ali sigurno opasnsot. Veliki Napoleon je poslao kurira, koji treba uhapsiti Paganinija i dovesti ga u Pariz. Vojvotkinja odbija da izvrši zapovijed Napoleona, ali kada dvorski maršal javi vojvotkinji, da si je Paganini doveo u vojvodinu Lucca malu Bellu, ona izdaje nalog da ga se uhapsi i odvede u Pariz. Mala Bella saznaje za opasnost, koja prijeti Paganiniju, pa odlazi vojvotkinji i razjasni joj njen odnos prema Paganiniju. Nakon toga vojvotkinja sama izvodi Paganinija iz dvora i on odlazi ponovno u progonstvo. Bella se opet vraća svojima. - vidi zbirka prospekti do 1945.

PLESAČICA NAVARRO Osobe: Carmencita Navarro – Asta Nielsen; njena majka – Adele Sandrock; Marcellus Gondriaan – Hans Wassmann; Elegg – Alexander Granach; Mortenson – Svetislav Petrović U plesačicu Navarro bio je zaljubljen bankovni činovnik Elegg. Ali lijepa Carmencita mislila je i na udobniju budućnost, pa je odtavila Elega, kad joj se za udaju pružila povoljnija prilika. Ona se udala za bogatog posjednika plantaže, Gondriaana, kojega je doista od srca i zavoljela. Mladi je par sretno živio u Surabaji, uživajući u krasnoj kćerkici, dok se jednoga dana nije na njih survala nesreća. Carmencita je ukorila urođenika Mundanaka, ukorivši ga zbog krađe, a Mundanaka, osvetljiv kao i svi njegovi zemljaci, ubio je njenog muža. Jedva da je Carmencita uspjela pobjeći s djetetom, ostavivši sve u Surabaji, osim škrinjice dragulja. Preko mora ju je otpratio Mortensen, prijatelj njenoga pokojnoga muža. Kad je došla u domovinu i otvorila škrinjicu, skoro se ukočila od strave. U njoj je bilo samo kamenje, a na dnu cedulja s riječju: Mundanaka. Što je sad preostalo Carmenciti nego da opet nastupi kao plesačica. Elegg, njen stari prijatelj, a sada impresario, našao joj je sjajan engegemant. Svoju djevojčicu dala je u samostan, a ona je plesom zarađivala njihov kruh svagdašnji. Doskora je postala atrakcija svih zabava i salona. Mortensen, koji je došao za njom, ponudio joj svoju ruku i srce. Ali prekasno. Morao je bježati, jer su ga optužili zbog špijunaže. Elegg, da se osveti Carmenciti, što je i sad prezrela njega, prijavio je nju redarstvu. I ona je do kraja morala da iskapi gorku čašu života. - Balkan kino, 17.03.1924., vidi zbirka Stakić

U srijedu 13. studena 1935. RAJ NA ZEMLJI (DER HIMMEL AUF ERDEN) Prema istoimenom komadu Juliusa Horsta. Glazba: Robert Stolz Režija: E. W. Emo U glavnim ulogama: Hermann Thimig, Hans Moser, Theo Lingen, Heinz Ruhmann, Adele Sandrock 5 kraljeva smijeha u jednom filmu. Ko voli da se smije neka pogleda ovaj film. Sjajan humor, melodijozni šlageri, šaljivi zapletaji, salve smijeha. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 11.09.1935. USREĆI ME (MACH MICH GLICKLICH) Režija: Artur Robison. Glazba: Theo Mackeben U glavnim ulogama: Richard Romanovsky, Else Ester, Ralph Arthur Roberts, Ursula Grabley, Julia Serda, Harald Paulsen, Albert Lieven, Adele Sandrock Tko se nadje u društvu ove zaljubljene mladeži i u društvu komičnih starih, skida mu se teško breme dnevnih briga s ledja. Tko pusti da se na njega izlije ovaj vatromet sa neba humora, taj je srećan. - vidi zbirka prospekti do 1945.

VILA LUTAKA (DIE PUPPENFEE) Režija: E. W. Emo. Manuskript: Dr. R. Benatzky. Muzička obradba, prema motivima Vola lutaka od Josef Bayera: Rafph Benatzky. Produkcija: Hade-film, Wien Lica: Konstanca, grofica Reiffensperg – Adele Sandrock; Felicitas, njena nećakinja – Magda Schneider; Anton, barun Kantzenbichl – Paul Horbiger; Aleksander, njegov brat – Wolf Albach-Retty; Grofica Barbara – Dagny Servaes; Fary, primabalerina – Lizzy Holzschuh; Savjetnik Steindl – Fritz Imhoff Na podnožju Semmeringa stoje jedan kraj drugoga dva dvorca. Na dvorcu Reiffensperg živi mlada i lijepa kontesa Felicitas sa svojom strogom starom tetkom Konstanzom, a na dvorcu Kautzenbichl mladi barun i njegov brat Toni. Xandl i Felicitas se vole, ali stara tetka neće da čuje o njihovom braku, pošto su obadvoje siromašni i taj brak bi značio samo zajedničku bijedu. Tetka vodi Felicitas u Beč, ne bi li tamo našla bogata muža za svoju nećakinju. Tom prilikom idu u kazalište sa bogatim savjetnikom Steindlom koji bi vrlo rado oženio kontesu. Na bini se izvodi poznati balet Vila lutaka. Istodobno su se desile čudne stvari na dvorcu Kautzenbihl i, uslijed serije nesporazuma, našao se u kazalištu i Xandl. Steindl poznaje zakulisne tajne ovog dolaska mladog baruna, te ispriča sve Felicitas, koja se silno razljuti i usprkos protesta Xandla prekine s njim. U jednoj prekrasnoj sceni ona proživljava u duhu ponovo sve faze baleta Vila lutaka, ali figure u tom baletu su Felicitas, Xandl i Steindl. Ona ogorčena i razočarana ostavlja Beč. U vozu se sastaje sa Xandlom i ovaj joj objašnjava sve nesporazume, a Felicitas ide s njim i ostaje cijelu noć u Kantzenbichlu. Još jednom dolazi do jedne fatalne i komične situacije zbog jednog kanarinca, ali se najzad sve razbistri, a Xandl i Felicitas dobiju tetkin blagoslov. - 06.12.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 17. i ponedjaljak 18. studena 1935. premijera vesele igre obijesnog raspoloženja i fantastično raskošnoj opremi BOGOVI SE ZABAVLJAJU (AMPHITRYON) Režija: Reinhold Schunzel. Glazba: Franz Doelle U glavnim ulogama: Willy Fritsch, Kathe Gold, Paul Kemp, Adele Sandrock, Hilde Hildebrand Veliki šaljivi film. Od početka do kraja protkan majstorskom glazbom čuvenog skladatelja Franza Doellea. Jedno od najvećih remekdjela! Jedini tonfilm svoje vrste do danas. Nezapamćena raskoš opreme. Originalitet slika, prizora i radnje u cijelosti izdvaja ovaj film nad sve ostale. Neodoljiva komika i vedrina ovoga filma drži publiku u stalnoj veseloj napetosti. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Amfitrion, 1935.

CIRKUS SARAN Režija: E. W. Emo. Manuskript: H. Sassmann. Muzika: Robert Stolz Glumci: Hans Moser, Leo Slezak, Adele Sandrock, Rolf Wanka, Georgia Holl, Pat i Patachon Vesela i vedra, bezbrižna komedija iz cirkuskog života, sa mnogim šaljivim senzacijama i zabavnom, interesantnom radnjom. Hans Moser živi u ovom filmu dvostruki život: gentlemen i klown. Leo Slezak kao direktor Saran, izazvaće bure smijeha. Najnovije pustolovine dvojice skitnica, koji se angažiraju u cirkusu ali bježe pred divljim životinjama. Film humora i lakog ugodnog rasploženja. U djevojačkom panzionatu jednog malog grada, dobile su sve učenice dozvolu da posjete cirkus koji se nalazi u gradu. Samo Lissy mora otputovati u susjedni grad na ladanje. Tako to traži njen otac. Lissy jako voli svoga oca, te mu pokloni svoju fotografiju. Na putu se Lissy upozna sa jednim vrlo zgodnim mladićem, koji si daje mnogo truda da osvoji simpatije mlade djevojke, ali uzalud. Na ladanju vidi Lissy da je taj mladić nećak njene gazdarice i sada se izmedju njih razvijaju niti tople simpatije. Uto je i ovamo stigao cirkus i Lissy je zajedno sa Kurtom otišla u cirkus, gdje sa užitkom promatra atrakcije. Ali najveći uspjeh od svih tačaka ima muzički artist i komičar Knox. Lissy se nekako čudno dojmi ovaj artista – on neobično liči na njenog oca. I Knox je nekako postao nesiguran u svojoj produkciji. Kada je poslije pretstave Lissy htjela da govori sa Knoxom, ovaj više nije bio tu. Lissy je još nekoliko puta pokušala da dodje u ličnu vezu sa Knoxom, ali bez uspjeha. Kurt, koji je sazano da Lissy traži nekog artista, vršio je sam izvide. U otsutnosti Knoxa ušao je u njegova kola i tamo otkrio Lissynu sliku. Misleći day Lissy goji simpatije za artista, postao je veoma hladan prema njoj. No, Knox, da spriječi komplikacije, odaje Kurtu da je Lissy njegova kći. Kurt, sretan da nema razlog za ljubomoru, obećaje mu da će čuvati tajnu. Lissy medjutim pažljivo gleda oca i sada više ne sumnja, da je on identičan sa klovnom Knox. Ali Lissy se iskreno raduje i sva je sretna što joj je otac tako slavan umjetnik, a i Kurt može da bude zadovoljan, jer je očito da će ova ljubav svršavati brakom. - prikazano 17.11.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 24. lipnja 1936. premijera Franz Leharove operete EVA U glavnim ulogama: Magda Schneider, Hans Sohnker, Hans Moser, Adele Sandrock, Heinz Ruhmann, Mimi Schorp, Fritz Imhoff Režija: Johannes Riemann. Muzičko vodstvo: Willy Schmidt-Gentner Adele Sandrock, Heinz Ruhmann i Hans Moser, troje komičara velikih kvaliteta našla su se opet u jednom filmu. Film o životu i ljubavi radinih. Vesela komedija zapletaja sretnog svršetka. Dražesna Leharova opereta Eva u savremenom obliku. - vidi zbirka prospekti do 1945.

KĆI PUKOVNIJE (DIE TOCHTER DES REGIMENTS) Režija: Karl Lamač. Glazba i glazbeno vodstvo: Kurt Lewinnek. U glavnoj ulozi Anny Ondra. glume Werner Futterer, Adele Sandrock, Otto Wallburg, Willy Stettner, Albert Heine, Franz Schafheitlin, Jean Ayme, Ika Thimm - sadržaj nepotpun. Avala film, 1933., vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Kći regimente, 1933.

LUDI BARUN Snimano po romanu Josefa Wincklera. Napisao za film: Curt J. Braun. Režija: Georg Asagaroff Osobe: Barun von Bomberg – Hans Adalbert Schlettow; Sofija, njegova žena – Liselotte Schaack; Dachs, sluga – Paul Heideman, Kneginja Corswaren – Adele Sandrock; Fifi – Lizzi Natzler; Profesor Landois – Paul Henckels; Restaurater Matin – Karl Huszar Puffy, Slavni guslač – George Boulange Barun von Bomberg original je od glave do pete. On juri divljim galopom ulicama rodnog grada, skače kroz prozor u restauraciju Matin, ali kraj toga imade dobro srce i potpomaže sirotinju. Svi ga vole, samo je njegova rodbina protiv njega, jer po njihovom mišljenju odviše troši. Oni pozvaše rodbinsko vijeće, te odlučiše, da se Giesbert mora vjenčati. Mora uzeti dobru i čestitu djevojku, koja će ga opametiti. Za to izabraše Sofiju, neku mladu djevojku, koja je tek izašla iz samostana i koja nema nikakovog iskustva. No čistim svojim srcem spoznala je Sofija odmah, da je Giesbert dobar čovjek i počela ga ljubiti. Rodbina otkupi sve Giesbertove dugove i stavi ga pred alternativu: ili da se vjenča Sofijom, ili će ga razbaštiniti kao "neubrojivog". Giesbert nema izlaza i pristaje na brak. Odmah poslije večere ostavlja društvo i proboravi ostatak noći u nekom restauranu sa svojim prijateljima. Sofija je tužna, jer vidi, da joj njen muž ne poklanja nijednu prijaznu riječ, ona je odlučna da se bori i dalje za njegovu ljubav i ne sluša svoje rodjake, koji žele zagospodariti nad Giesbertom. Sofija u želji da njen suprug postane ljubomoran – započinje flirtovati s nekim kapelnikom, kojega nato Giesbertt naruči i naloži da svira u praznoj sobi. Rodbina vidi, da tako ne može stati na kraj Giesbertovim podvizima te dogovori ponovno rodbinsko vijeće u restauraicji Martin. Giesbert to saznaje, te kupi restauraciju i dade svoje rodjake jednog za drugim po posluzi baciti napolje. To ih tako razbjesni te zatraže kod suda, da se Giesbert kao "neubrojiv" razbaštini. Sudbena dvorana je puna, svi napeto očekuju svršetak procesa. Mnogo ih je došlo, kojima je Giesbert pomogao, te su mu zahvalni, kao svojem dobrotvoru. Glavni svjedok, Giesbertova žena Sofija nastupa i kaže: "On je najbolji i najljubazniji čovjek, kojega poznajem!" Giesbert skače preko klupa, digne svoju ženu na ruke i tako zagrljeni ostave sudbenu dvoranu.Glazba zasvira Bombergovu koračnicu i uz radosne povike naroda: "Živio Bomberg!" odvezu se Giesbert i Sofija u svojoj kočiji kući. - 05.10.1933., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 16. veljače 1936. premijera najboljeg filma Jan Kiepure LJUBIMAC ŽENA Režija: Karel Lamač Glazba: Robert Stolz. Manuskript: Ernst Marischka U glavnim ulogama: Jan Kiepura, Theo Lingen, Rudolf Platte, Elien Dayers, Inge List, Adele Sandrock Jan Kiepura pjeva arije iz Rigoleta i Marthe i šlagere Roberta Stolza. Igra dvostruku ulogu. Ljubi crnke i plavke. Pretstavlja humor, raspoloženje, tempo, oduševljenje i ponovni uspjeh. - vidi zbirka prospekti do 1945.

MEMOARI DEMONSKE PUSTOLOVKE DIANE MONTIGNON (KNEZ LAHOVRY, KRALJ SVIJU TATOVA I PROVLNIKA) Režija: Richard Oswald Glumci: Erna Morena, Hedda Vernon, Cohnrad Veidt, Adela Sandrock To je kolosalan šlager koji obiluje nebrojenim vanredno zanimljivim prizorima i koji odlikuje i etična snaga. U tom filmu vidimo što znače za djecu grijesi njihovih pređa i ujedno se upoznajemo sa onim blagotvornim elementima, koji su kadri da propalicu, koji nije u dno duše pokvaren, privredu ponovno lijepome i dobrome u životu. To je učinila i jedna ljepotica pustolovu Georgu, pa tako nije koristila samo njemu, nego i mnogima, koji bi od njega stradali. Ta ljepotica bijaše za Georga anđeo čuvar. - Apollo kino, 03.05.1921., vidi zbirka Stakić

NEMA VIŠE BRIGA (KEINE SORGEN MOCHT ICH HABEN) Režija: Max Nosseck. Originalne glazbene kompozicije: Miša Špoljanskij Osobe: Peter, brijački pomoćnik – Max Hansen; Jeni, cvjetarica – Ursula Grabley; Bellert, komorni pjevač – Josef Danegger; Šef trgovine odijela – Fritz Grunbbaum; Učiteljica – Adele Sandrock; Inspektor – Bernhard Goetzke Peter, brijački pomočnik, dugo je već bez posla. I upravo sada odbio ga je vlasnik jednog brijačkog salona s ironičkom primjedbom da su sva mjesta popunjena i da on ne može kod sebe namjestiti ljude koji su tako oskudno obućeni kao Petar. Mladi brijački pomočnik ipak nije još sasvim očajan. Što više. U bijedi i oskudici čovjek koji puta dolazi na dobre ideje i Petar zaista dodje na dobru ideju kako će bez novaca dobiti novo odijelo. Ovako elegantno obućen dolazi on opet u salon u kojem ga je malo prije gazda odbio, ali ni ovaj puta nema sreće da dobije zaposlenje – i ovaj puta bi ga gazda najradije bacio napolje. Ali Petar ima od svog posjeta u brijačkom salonu ipak neku korist. On sazna slučajno da komorni pjevač Bellert traži telefonski nekoga tko će ga obrijati, sazna takodjer i pjevačevu adresu i odjuri k njemu. Petar brije komornog pjevača i ovaj ga umoli da mu učini još jednu uslugu – on bi trebao pjevačevog psa izvesti malo na šetnju. Petar to rado učini, ali kad se kasnije nakon što je s jednom djevojkom ugovorio sastanak, vrati u pjevačev stan, ne nadje ovoga više ondje – on je otišao u operu. Petera to medjutim mnogo ne smeta. On uzima ključeve stana i požuri se na autobus da ne zakasni sastanak. U autobusu čekaju Petera nove neprilike. On nema da plati kartu i kad je nakon mnogo nezgoda konačno izbjegao strogom i ispitljivom oku konduktera, dolazi konačno kontrolor i Petar mora bježati iz kola. Kontrolor ga progoni i mladi brijač skoči u prvi auto na koji naidje, sjedne za volan i počme juriti ulicama Berlina. Na nekoliko časaka vožnje opazi Petar da je još netko u kolima. To je cvjetarica Jenny koja je ušla u kola da se malo odmori i spava. Peter se prestraši, jer misli da je Jenny vlasnica automobila, ali kad se uvjeri da nije, dozvoli joj milostivo da se s njime vozi. Medjutim Petra čeka nova neprilika. Neki kradljivac automobila ukrao je jedan auto, u Peterov auto skoči jedan policajac i naloži mu da progoni kradljivca. Nakon dugotrajnog progona uspije Peteru da konačno dostigne proganjana kola i policajac uhapsi kradljivca. Petar mora na policiju da potpiše protokol i boji se neprestano da i njega ne bi uhapsili. Kad se to ipak ne dogodi vozi on Jenny veselo u svoj stan – to jest, u stan pjevača Bellerta. U Bellertovom stanu napiju se oni oboje i nakon toga zaspe. Jedva što je zaspao počne Petar sanjati o tome kako ga je brijačko udruženje pozvalo da na nekoj proslavi, kako ga raskrinkaju svi oni koje je lukavo prevario i kako Jenny uspije da ga spasi od uhapšenja. Od ovog neugodnog sna on se probudi, pogleda na sat i vidi da je već 11 sati, vrijeme da vrati auto na mjesto s kojeg si ga je posudio, ako neće da ga vlasnik počne progoniti. Peteru uspije u pravi čas vratiti auto, a onda prizna Jenny da auto nije bio njegov, a ni stan takodjer, te nakon toga priznanja odvede malu cvetaricu u koju se je bio zaljubio, u svoju čednu sobu. Jenny se u Peterovom stanu osjeća sasvim prijatno i oni oboje uživaju u svojoj sreći kad li najednom zakuca netko na vratima: Policija. Peter najprije misli da će biti uhapšen, ali kad mu policajac javi da je dobio 1000 Mk nagrade što je pomogao uhapsiti kradljivca automobila, njegovo je veselje golemo i sada mu više ništa ne priječi da Jenny ne uzme za ženu. - Bosna film, 16.06.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

POBJEDNIK Manuskript: Leonhard Frank i Robert Liebmann. Produkcija: Erich Pommer. Glazba: Werner R. Heymann. Teksti pjesama: Robert Gilbert, Robert Liebmann, Max Kolpe. Režija: Hanns Hinrich i Paul Martin Glumci: Hans Kuhnert – Hans Albers; Helene – Kathe v. Nagy; Ponta – Julius Falkenstein; Hunter – Hans Brausewetter; Kuhnertova majka – Frieda Richard; Direktor hotela – Max Gulstorff; Krojačica – Ida Wust; Starija dama u hotelu – Adele Sandrock; Pjevač – Domgraf-Fassbaender UFA films - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 11. kolovoza 1937. PORUČNIK BOBBY Režija: Georg Jakoby U glavnim ulogama: Gustav Frolich, Lida Baarova, Adele Sandrock, Georg Alexander, Fritz Odemar Gustav Frolich kao Bobby, vražji momak, najstasitiji oficir svoga puka, uvijek raspoložen za šalu, uvijek spreman da nasadi svog pukovnika. Poručnik kao kočijaš i konjušar jednako osvaja žene na juriš. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U subotu 15. veljače 1936. PRAVA LJUBAV – KRIVI NOVAC (EIN FALSCHER FUNFZIGER) Režija: Boese U glavnim ulogama: Theo Lingen, Lucy Englisch, Georg Aleksander, Adela Sandrock - vidi zbirka prospekti do 1945.