Rezultati pretrage

BEZBOŽNA DEVOJKA (DAS GOTTLOSE MADCHEN – THE GODLESS GIRL) Film od Cecil B. De Millea. Manuscript: Jeannie Macpherson. Fotografija: Peverell Marley. Gradjevine: James Mitchell Leisen. Na njemački izradili: Dr. Herbert i Curt Wesse Produkcija: Pathe Ameriken i P. D. C. New York Monopol: Rosa film Drag. J. Nikolića, Beograd Lica: Mary – Lina Basquette; Anny – Mari Prevost; Bob – George Duryea; Boco – Eddie Quillan; nadglednik – Noah Berry; nadglednica – Mary Jane Irving U jednoj amerikanskoj školi razdjeluje se u tajnosti, slobodoumna leteća brošura. Jedan dio učenika pripada "Klubu bezbožnika" koji istu brošuru daje štampati.Vodić pomenutog kluba je Mary, koja putem jednog od njezinih pripadnika zakazuje za tu večer sjednicu. Nekoliko od ovih listova dopadne Direktoru te škole u ruke, i isti pozove sve učenike da ove na Boga huljenje spiske predaju, i čita im strogu kaznu, koji zakon propisuje ako se protiv istoga greši. U to se podiže Bob – kojeg je Mary radi njegovog protivništva nazvala nadimkom "Arkadjel" – te zamoli pošto je predsjednik školskog odbora, da se taj slučaj izmedju samih učenika i u školi razbistri. Direktor to dozvoli. Kod održavanja sednice, navale oko Boba okupljeni učenici na ovo bezbožno društvo, te dolaze izmedju obih partija do velike tučnjave. Kad je masa počela da juri preko stepenica, popusti ograda od stepenica i jedna se djevojka strmoglavi u dubinu. Svi se zaprepaste i zastaju u bitci. Bob i Mary poljete dolje, policija koja je medjutim izvešćena prilazi, a unesrećeno dijete umire u naručju Mary. Cijela ova stvar dolazi pred sud, a Mary, Boba i njegovog druga Bocu osude na 5 godina prisilnog odgoja. Ovdje u tom zavodu postupaju sa njihovim štićenicima sa najoštrijom surovošću. Najstrožije se pazi na svaki mig ovih mladih ljudi, čiji se život po vojničkom redu odvija. Najmanja pogreška kažnjava se bez ikakvog obzira i samilosti. U cijelom zavodu diše duh kaznenog zavoda. Mary dodijele ženskom odjelu, te ona dobiva u svojoj supatnici Anny – koja je postigla čin nadglednice – vjernu prijateljicu. Mnogo težim životom žive Bob i Boco, kojih je zamrzio njihov nadglednik, jedan bez ikakvog osjećaja i skroz brutalan tip. Samo zbog jedne nedužne igre kod umivanja, kazne strašno Boba i Bocu. Nadglednik naredi da se hidrant vodovoda odšrafi, i upravi kao šaka debeli mlaz vode na grudi Boba tako dugo, dok se ovaj ne onesvesti. Zatim ih obojicu pošalju na komandu, te ovdje – i ako kroz spletak žice kroz koju se električna struja može pustiti – sastaju Mary koju su takodjer sa Anny na komandu poslali. Na kraju žične ograde, gdje misle da će ostati neopaženi, dolazi do kratkog razjašnjenja izmedju Boba i Mary, zajedničke muke su ih zbližile. U razgovoru se prihvate za ruke kroz rešetku, te u tom trenutku pusti nadglednik struju i obojica padaju sa izgorenim dlanovima. Bijesan od ljutine skoči Bob na čuvara koji upravo prilazi – ali u kratkom vremenu ga savladaju i strpaju u zasebnu ćeliju. Od ovuda mu uspije da pobjegne i da Mary – koju su za kaznu poslali u kuhinju – povede za sobom. Jedan jedini božanstveni dan slobode, pokloni im sudbina. Zavod je poslao čuvara sa policijskim psima da im traže trag i da ih progone. Uhvate ih i ponovo strpaju u ćelije, a Mary bace u okove. U sledećoj noći izbije u ženskom odjelu vatra. Stanovnici tog zavoda izrabe priliku sveopće zbunjenosti i pokušaju da pobjegnu. Na Mary, koja je ležala u njenoj ćeliji u okovima su zaboravili. U to dočuje Bob da je Mary još u njenoj ćeliji te poleti u goruču zgradu, istrgavši nadgledniku ključeve iz ruku, kako bi mogao Mary spasiti. Pri rušenju svoda pada električna struja na žičnu ogradu za koju se drži nadglednik. Sada je u istoj situaciji u koju je prije doveo Boba i Mary. Bob prekine struju i izvuče pomoću Mary, Anny i Boca tog čovjeka kojeg bi inače progutao plamen. Za ovu hrabrost budu sva četiri mlada čovjeka pomilovana, a bezbožna djevojka je doživjela jedan preokret u njenoj duši: "Sada znadem, da postoji jedna moć nad nama. "Ja vjerujem u Boga". - 6.09.10., vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – 1929.

MADONA PODZEMLJA (PAID) Po kazališnom komadu Whithin the Law od Bayarda Veillera. Za film udesili: Lucien Hubbard, Charles McArthur Režija: Sam Wood, MGM Osobe: Mary Turner – Joan Crawford; Joe Garson – Robert Armstrong; Agnes Lynch – Marie Prevost; Bob – Kent Douglas; Inspektor – John Miljan; Edward Gilder – Purnell B. Pratt; Casidy – Robert Emmett O'Connor; Carney – William Bakewell; Red – George Cooper; Bertha – Gwen Lee Gilder, vlasnik velike trgovine, šalje u tamnicu prodavačicu Mary Turner navodno zbog toga što je krala. Uzalud tvrdi Mary da je nedužna. Gilder ne će da popusti, jer hoće na taj način da zastraši svoje namještenike. Ogorčena Mary zagrozi se Gilderu da će mu se osvetiti i provede tri godine u tamnici studirajući tipove iz podzemlja, te način kako se može izigrati zakon i zaslužiti novac da se ne dodje sa zakonom u koliziju. Mary dolazi na slobodu i u društvu sa Joe Garsonom osnuje družbu koja se bavi raznim sumnjivim poslovima, ali kojoj policija ništa ne može jer su svi ti poslovi na zakonskoj podlozi. Joe Garson zaljubi se u Mary, ali ona ne može da se takodjer zaljubi u njega, nego ga smatra svojim drugom. Mary nije zaboravila na svoju osvetu i misli da će se najbolje osvetiti Gilderu ako zaludi njegovog sina Boba. Njoj to i uspije i konačno je Bob uzme za ženu. Kad to Gilder sazna on je vrlo bijesan i s inspektorom Burkeom dogovara način kako da Mary opet pošalje u tamnicu. Jednog dana dolazi Garsonu neki Eddie Griegs koji ga nagovara da s njime ukrade iz Gilderove vile sliku Mone Lize. Usprkos Marynog odgovaranja Garson pristane na tu ponudu i provali u vilu. Tu se konstatira da je Griegs policijski uhoda i zbog toga ga Joe Garson u bijesu ubije. Mary i Bob budu uhapšeni, a Garson pobjegne. Mary ustvrdi da je Bob ubio zločinca u obrani svoje kuće, no policija joj ne vjeruje te sili nju i Bobay na sve načine da priznaju. Konačno Joe Garson kojega je policija uhvatila, uvidi da Mary ljubi Boba usprkos toga što se je udala za njega iz osvete, te prizna svoj zločin. Mary sada odluči da uz pomoć Bobya započne nov život. - 09.01.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

NEZNANE JUNAKINJE (WAR NURSE) Napisao i za film udesio: Becky Gardiner Režija: Edgar Selwyn Osobe: Wally – Robert Montgomery; Robin – Robert Ames; Babs – June Walker; Joy – Anita Page; Cushie – Zasu Pitts; Rosalie – Mary Prevost; Frank – Edward Nugent; liječnik – Michael Vavitch Lois Whitney, bogata Amerikanka, dobiva na početku rata dozvolu da organizira trupu dobrovoljnih bolničarki. Prvi članovi družbe su dražesne Babs i vragoljasta Rosalie. Kasnije im se pridružuju takodjer Kansas, Sushie i konačno naivna Joy. Mladi avijatičari počnu se brzo zanimati za nove bolničarke i Wally baci oko na nepovjerljivu Babs, dok se Robin i Joy zaljube na prvi pogled. Jedne noću u kavani obadva avijatičara saznaju da drugo jutro imaju da krenu na opasni let. Joy i Robin i Babs i Wally ostavljaju kavanu svaki posebno. U svojoj sobi Babs, najprije popušta Wallyjevim ljubavnim očitovanjima, ali kad primjeti da ona za njega znači samo ljubavnu pustolovinu i ništa više, posvadi se s njime i nakon ogorčene scene tjera ga iz svoje sobe. Drugo jutro Joy se raduje što je Robina poslala na naporni i opasni let sretnoga, dok se Babs kaje što nije usrećila Wally-a samo radi svoga ponosa. Za vrijeme velike navale saznaje Joy da je Robin oženjen. Ona se dade premjestiti u Pariz i tamo živi takovim životom da ju Mr. Whitney otpušta iz družbe. Joy se ipak vraća na frontu i nadje Robina kako umire. Ona moli za njega, a on joj kazuje da samo nju zaista ljubi i da nije namjeravao da joj učini štogod na žao. Nakon toga neprijatelj bombadira bolnicu, Joy dobiva histerički napadaj i za vrijeme bombardiranja radja dijete. Wally i Babs sastaju se kasnije u Parizu, uvidjaju svoje zablude, uzmu Joy-ino dijete pod svoje i odluče da se ožene. - vidi zbirka prospekti do 1945.