Rezultati pretrage

U srijedu 3. ožujka 1937. NJENI LJUBAVNICI (HANNERL UND IHRE LIEBHABER) Režija: Werner Hochbaum Film je snimljen po slavnom romanu E. Bartsch-a. Muzika po motivima Strauss-a i Schubert-a: Anton Profes U glavnim ulogama: Olly von Flint, Albrecht Schonhals, Hans Moser, Olga Tschechova, Jane Tilden, Anton Pointner, Hans Holt, Rudolf Carl Velefilm iz života bečkih muzičkih krugova. Romantična ljubav male bečke studentice muzike i velikog industrijalca. Pravi bečki milje. Prava bečka muzika. - vidi zbirka prospekti do 1945.

PTIČAR (ROSEN IN TIROL) Redatelj: Geza von Bolvary Glumci: Marta Harell, Johannes Heesters, Theo Lingen, Hans Moser, Leo Slezak Nakon dugog vremena stigao je na svoje imanje u prekrasnom kraju Tirola knez Heinrich od Lichtenberga. Upravitelj imanja barun Weps, koji znade, kako knez voli lijepe žene, sprema veliku svečanost, no ne može nigđe naći počasnu djevicu. Na večer su se našle u dvoru tri počasne djevice: Krescencija s molbom svog oca, Christel s molbom svog zaručnika Adama i Marija – kneževa žena. Weps je u sto muka, pa je zamolio svog nećaka baruna Herberta od Waldendorfa, neka se predstavi kao knez. Tako se Marija našla pred lažnim knezom. Taj joj se bolje sviđa od pravoga. Dakako da se je sudbina pobrinula, da se njih dvoje ponovno sastane. Ali pod kakovim okolnostima! Na dvoru su se oko kneza i oko njegove supruge našli svi, i nadporučnik Herbert i ptičar Adam i neka plesačica Liza, i svi su oni bili uzbuđeni, uzrujani, spremni počiniti kakvu nesmotrenost. Leberle, knežev pobočnik, i Wiesel, komornik, zdvojni su, kako da spriječe nepoželjne dogođaje. No upravo sve to ide u prilog Mariji i Herbertu i sve se svršava sretno. Zvijezde sjajno blistaju, a ptičari pjevajući dolaze sa bregova. - Super film, vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 13. studena 1935. RAJ NA ZEMLJI (DER HIMMEL AUF ERDEN) Prema istoimenom komadu Juliusa Horsta. Glazba: Robert Stolz Režija: E. W. Emo U glavnim ulogama: Hermann Thimig, Hans Moser, Theo Lingen, Heinz Ruhmann, Adele Sandrock 5 kraljeva smijeha u jednom filmu. Ko voli da se smije neka pogleda ovaj film. Sjajan humor, melodijozni šlageri, šaljivi zapletaji, salve smijeha. - vidi zbirka prospekti do 1945.

SEDAM GODINA NESREĆE Režija: Ernst Marischka U glavnim ulogama: Hans Moser, Theo Lingen, Ida Wust, Oskar Sima, W. A. Retty Pisac romana Heinz Kersten misli da je prije sedam godina razbio ogledalo i da ga zato prati smola. Ali ogledalo je zapravo razbio sluga Paul. Smola je Heinza uistinu pratila ion odluči, da 3 tjedna, koliko još ima do isteka sedam godina, ništa ne poduzima. U samoći u koju se radi toga povukao, zaljubio se u lijepu Gertie, ali ne osuđuje se da joj izjavi ljubav, dok ne prođu onih fatalnih 3 tjedna. Da ne izgubi tu dražesnu djevojku, zamoli svog slugu Paula da budno pazi na Gertie, i da ga o svim opasnostima odmah obavijesti. Ali, tu je Paul napravio još veću zbrku, štaviše, zaljubio se u Gertinu kolegicu i pretstavio se kao Heinz Kersten. Sada je Gertie uvjerena, da ju je onaj prvi Heinz varao i ona iz osvete prihvaća bračnu ponudu nekog drugog. Heinz je očajan, jer Gertie treba da se vjenča, i to baš na zadnji dan od onih fatalnih sedam godina. Paul uviđa, da je on svemu kriv, i nastoji svim silama da spriječi vjenčanje, što mu teškom mukom i uspjeva i time se sve dobro svrši. - Super film, vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 07.07.1937. ULIČICA DO RAJA Režija: Mac Frič U glavnim ulogama: Hans Moser, Peter Bosse Film iz života jednog malog dječaka, koji prikazuje sve radosti i žalosti malog junaka. Hans Moser kao živoder sa osjećajnim i toplim srcem. - vidi zbirka prospekti do 1945.

Dom kino, Bjelovar prikazuje u srijedu 25.01.1932. odličnu bečku komediju IZGUBLJENA ŽENA (DIE VERSCHWUNDENE FRAU) Glumci: Paul Kemp, Lucie Englisch, Theo Lingen, Hans Moser Režija: E. W. M. Emo. Muzika: Heins Sandauer Neodoljivo smiješne situacije izazivaju buru smijeha i veselja. Film duhovite radnje, zapletaja, komike i odličnih viceva. Mi smo se pobrinuli, da nakon zadnjih težih filmova, donesemo film zbilja da se od srca nasmijete i odlično razonodite. - vidi zbirka prospekti do 1945.

KONFETI Režija: Hubert Marischka. Manuskript: Ernst Marischka. Muzika: Robert Stolz. Produkcija: Gloria-Film, Wien Osobe: Sorensen – Hans Holt; August Sommerbauer – Leo Slezak; Hanni Gruber, prodavačica – Friedl Czepa; Kummelmann "Heinrich" – Hans Moser; Profesor Kornmeier – Richard Romanovsky Karneval, veselo raspoloženje, silna vreva. Na balu se nalaze profesor Kornmeier sa svojom ženom. Morao je doći, pošto ga je ovamo pozvao njegov nakladnik. Osim toga se na balu nalazi šef pomodne radnje Sommerbauer, koji je svojoj ženi rekao da mora poslovno otputovati u jedan susjedni gradić. Ali i mlada generacija je zastupana. Tu je mlada i lijepa Hana, prodavačica kod Sommerbauera koja je pomoću poslovodje Heinricha potajno "uzajmila" najljepšu toaletu iz izloga svoga šefa. Ali jedva što je bal počeo, počele su i komplikacije. Sommerbauer vidi jednu mladu damu u svojoj najljepšoj toaleti, za koju zna da pri zatvaranju radnje još nije bila prodana. Ali, prije no što je mogao prepoznati tu damu već mu je pobjegla, ravno u jednu praznu ložu, koja je rezervirana za mladog sportaša Sorensena. Sorensen se raduje mladoj dami, ali ona pobjegne pred njegovim galanterijama starijem gospodinu – baš profesoru Kornmeieru, komu se izdaje za gospodju Sorensen, moleći ga da je prati kući. Ona mu daje adresu, koja se nalazi na Sorensenovoj posjetnici. No, pred vilom mu priznaje da sve to nije istina, ali u taj čas pojavi se Sorensen. Profesor, misleći da je to razbojnik, uzima Hanin nakit i bježi na policiju, a Hana – ravno u dučan, gdje stiže u posljednji čas. Heinrich jedva ima vremena da vrati haljinu na svoje mjesto. Ali nakita nema. Trči, Heinrich! Heinrich uz pomoć profesora obijaju ormar, gdje je gospodja sakrila nakit što ga je našla u džepu svoga muža. Ali kasno. Gospodja Sommerbauer je već otkrila da je haljina bila u prometu. Sad dolazi do prave bure komplikacija i humorističkih konflikta, crni se oblaci kupe nad glavama svih učesnika, najzad se ipak razvedri i poslije mnogo uspjelih i duhovitih situacija svršava film sa potpunom harmonijom između – gospodina i gospođe Sorensen. - 06.11.1938., Avala film, vidi zbirka prospekti do 1945.

LJUBAVNE MELODIJE (CLO CLO) Remek-opereta Franz Lehara Režija: V. Turžanski. Manuskript: Ernst Marischka. Glazba: F. Lehar. Glazbeno vodstvo: Schmidt-Gentner. Produkcija: Standard-cine Allianz Osobe: Martha Eggerth, Leo Slezak, Ida Wurst, Rolf Wanka, Hans Moser Otac Adalbert i sin mu Peter zajednički gazduju na svom dobru, čija je neograničena gospodarica Helena, Adalbertova žena, Peterova majka. Adalbert i Peter moraju poslovno u grad i Helena nalaže Antonu, Adalbertovom slugi da pod cijenu života, budno pazi na moral svog gospodara. U velegradu otac i sin ne mogu odoljeti silnom i zamamljivom čaru zabranjenog voća i usprkos očajničkih nastojanja Antona njih dvojica, otac i sin, se rastanu da bi svaki na svoj način došao do željenog užita. Po gradu je momentano najveći šlager revijski star Ilona i tako nije nikakvo čudo, što se otac i sin, neznajući jedan za drugoga, konačno ipak sastanu u istom kazalištu i to u hodniku na putu ka garderobi umjetnice. U kazalištu je Peter svojom nespretnošću prouzrokovao veliku nepriliku umjetnici, zbog koje je od nje dobio zaušnicu. No, Ilona, vidjevši da mladić nije kriv, žali svoju naglost i iznimno ide s njim na souper. U medjuvremenu dolazi do silnih komplikacija, jer je Ilonin direktor izmislio, da je slavna plesačica Gaby Ilonina majka. Ali sa ovom Gaby imao je otac Adalbert u svojim mladjim godinama odnošaj zbog čega sad misli da je Ilona njegova kćerka. Ilona je medjutim prihvatila poziv Peterov da podje na dobro, a zatim da će se njih dvoje vjenčati. Na selu dolazi do niza komplikacija i komičnih nesporazuma. Zapletaj postigne vrhunac, kad i Peter saznaje da mu je Ilona "sestra". Medju dvoje mladih dolazi do preloma i Ilona se sprema da ostavi zauvijek selo i Petera – ali onda direktor, koji je sve to skrivio – popravi svoju pogrešku – i sada više ništa ne može da rastavi dvoje mladih, a i ostale komplikacije se razbistre. - Avala film, 08.06.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

LJUBIMAC BOGOVA (DER LIEBLING DER GOTTER) Režija: Hans Schwarz. UFA Osobe: Albert Winkelmann – Emil Jannings; Agathe – Renate Muller; Olga von Dagomirska – Olga Tschehcowa; Winkelmannov garderobier – Hans Moser; Ujak – Max Gulstorff; Dr. Marberg – Edurd v. Winterstein; Maurus Colwyn – Willy Prager; Romanones – Siegfried Berisch; Boris Jussupoff – Wladimir Sokoloff; Filipo Cardagno – Evaristo Signorini; Poper – Oskar Sima Veliki umjetnik Albert Winkelmann je ljubimac bogova i ljudi, koji svojim mekanim divnim glasom dira ljudska srca do suza. Sa sretnim smješkom prima veliki umjetnik ovacije publike, koja se stišće oko kazališnog izlaza, kako bi svog miljenika još jednom pozdravila prije njegovog odlaska u južnu Ameriku. A tek žene! Od konobarice, iz lokala gdje je stalni gost, pa sve do njegove kolegice, sve sanjaju o velikom umjetniku, koji svoju naklonost svakoj rado poklanja, jer za njega nema ništa ljepšeg i dražesnijeg na svijetu od žena. Najmilija mu je pjesma: "Ich bin ja so vergnugt, Holooderohderoh" (Ja sam tako veseo, holoderodero). U garderobi velikog umjetnika je danas sve šareno, jer on voli vino i žene, a pjesmu pravi sam. Kratochwil, njegov garderobierj e uzrujan, jer šta će početi s tolikim ženama. Tu je pikantna ruskinja gospođa Dagomirska, mala balerina i vatrena Desdemona, koja ovaj čas mora da nastupi sa Othelom. Ali najgore je da i žena umjetnika želi doći i to sa ujakom medicinskim savjetnikom, jer je zabrinuta za zdravlja svog muža. Gospođa Agatha je u brizi za svog muža, jer znade da on imade slabo srce. Ljubimac bogova smije se i ne će da prizna svoju slabost. On draži svoju ženu sa flašicom mlijeka, ali kaže da je njemu sekt miliji. Winkelmann ljubi na svoj način svoju ženu i zove je majčica. Njoj je dodijao taj život, to uzrujavanje, ta žurba od jednog uspjeha k drugome i želila bi već jednom imati svog muža za sebe. Istu večer otputovao je Albert Winkelmann na svoje gostovanje u južnu Ameriku. U stisci i među mnoštvom obožavatelja i obožavateljica oprašta se Winkelmann od svoje žene. To je trebao biti oproštaj za uvijek, jer je gospođa Agtha uvidila da njen muž ne treba ženu, već samo žene. Južna Amerika. Veliki manger Colwyn nije baš ushićen od svog novog stara iz Beča, koji je sa velikim troškovima angažiran. On mu je prestar, ne može da podnaša ovu klimu, glas mu je umoran. Za svaki slučaj drži Colwyn u pripremi jednog mladog talijanskog tenora Cardagno. Zdvojan bori se Winkelmann proti vrućini, ali glas popušta – čuje se samo neko nejasno hroptanje, zastor pada i onesviještenog Winkelmann nose napolje. Cardagno pjeva partiju dalje. Liječnik konstatira popuštanje glasovnica. Svršeno je. Pobijeđen vraća se Winkelmann u domovinu. Kod kuće priređen mu je veličanstven doček, jer Colwyn nije ništa javio o neuspjehu. Svi mu čestitaju i nitko ne zna da je slavni pjevč izgubio svoj glas. On obeća svojoj ženi, da ne će više nastupiti, jer želi živjeti samo za nju. Kod neke slave bude Winkelmann pozvan da pjeva i tako je primoran priznati svojoj ženi, da je izgubio glas, ali umjesto zdvojnosti našao je kod svoje žene potpuno razumijevanje, koja se od srca veseli da će konačno imati svog muža samo za sebe. On se je već sada snašao u seoskom životu i pun veselja i zadovoljstva zapjeva svoju najmiliju pjesmu. Kod holoderhderoh se zaboravi i digne glas. Glas je opet tu. U divnoj punoći ori se pjesma. Stara vatra prožima slavnog umjetnika i on želi opet pjevati po 501 puta Lohngrina. Veselo ga prati nejgova Agatha u operu, jer je sada konačno razumjela da jedan pravi umjetnik bez svoje umjetnosti, ne može da živi. - Europa palace, vidi zbirka Stakić

MLADOST POBJEDJUJE (FAHRT IN DIE JUGEND) Režija: Carl Boese. Muzika: F. Marszalek. Produkcija: Pan-film, Wien Osobe: Joachim von Trautenegg – Hermann Thimig; Leopold, njegov nećak – Hermann Thimig; Cilly, star Vienna girls – Liane Haid; Farber, tajnik – Hans Moser; Dr. Oelschlager, seoski ljekar – Leo Slezak; Worgl, podvornik na stanici – Fritz Imhoff Plesna trupa Vienna girls sa svojim starom Cilly nastupila je u nekom provincijskom gradu, kada im najednom jave tužnu vijest da im je pobjegao manager – zajedno s blagajnom. Iz tog provincijskog grada vodi vicinalna pruga u obližnji Trautenegg, ali tu moraju dugo čekati na priključak za Beč. U čekaonici upoznaje Cilly staroga baruna Trautenegga, koji poziva cijelu trupu u svoj dvorac. Stari barun se doskora zaljubi u lijepu Cilly, te joj ponudi brak. Cilly je u velikoj neprilici, no ona ipak odbija ponudu. Za ovu stvar je slučajno dočuo i barunov kućni ljekar, te mu savjetuje da pođe u grad, pa da se podvrgava kuri za pomlađivanje. Tako je barun i učinio, uzevši prije svog odlaska od Cilly obećanje da će ga čekati. Uto stiže telegram slijedećg sadržaja: "Sve je u redu". Barunov nećak je htio da javi svom ujaku da je sretno položio ispit. Ali doktor misleći da je to stari barun javio da mu je uspjela kura, dočeka nećaka, koji jako liči svom ujaku, u uvjerenju, da ima pred sobom starog, pomlađenog baruna. Iz tog nesporazuma rađaju se i gomilaju scene pune humora i neodoljive komike. Stvar se komplicira još i time, što je u međuvremenu stigao stari brun, te sad niko više ne zna ko je ko. Uslijed tih nesporazuma Cilly malo ne postane žena staroga baruna, no konačno se raščisti situacija, te nećak i Cily postanu sretan par. - Avala film, 1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 11. rujna 1938. MOJ SIN GOSPODIN MINISTAR Režija: Veit Harlan U glavnim ulogama: Hans Moser, Heli Finkenzeller, Hans Brausewetter, Hilde Korber Izvanredno duhovita politička satira koja šiba sve nepodobštine modernog političkog sistema. Političari jedno govore, drugo misle, treće rade. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 08.09.1937. PJESMA MOJE ČEŽNJE (LEISE TLEHEN MEINE LIEDER) Režija: Willy Forst U glavnim ulogama: Martha Eggerth, Hans Jaray, Louise Ulrich, Hans Moser U ovom filmu igra slavna bečka filharmonija besmrtnu Schubertovu H-moll simfoniju a Martha Eggerth pjeva divne Schubertove pjesme. - vidi zbirka prospekti do 1945. i zbirka Stakić

ŽIVOT I KOMEDIJA (… NUR EIN KOMODIANT) Režija: Erich Engel. Muzika: Schmidt-Gentner. Manuskr.: Wolfgang-Herter. Produkcija: Horusfilm, Wien Glumci: Paul Wegener, Christl Mardayn, Hans Moser Nalazimo se u doba rokokoa, to je doba samovolje malih vladara, apsolutizam u raštrkanim kneževinama, ljubavne intrige, lakoumnost i raskalašenost, ali i doba kada se preporodila umjetnost: muzika i kazalište. Mlada Beata se upravo nalazi na putu prema dvorcu Schonburg. Usput se morala zaustaviti i tom je prilikom upoznala Floriana Reuthera, glumca i umjetnika najplemenitijeg kova i u njemu Beata prvi put upozna reprezentanta jednog novog, njo dotle, npoznatog svijeta. U dvorcu Schonburg vlada mladi knez Fridrich Theodor, u suštini dobar karakter, ali slabić, posve u rukama sebičnog i energičnog intriganta, ministra Crevena. Creven okružuje kneza lijepim ženama, svečanostima i igrama i dok se knez posve odao ovim površnim zabavama, uzeo je Creven svu vlast u svoje ruke, haračeći nemilosrdno da namakne potreban novac za sebe i svog lakoumnog gospodara. Velike svečanosti na dvoru. Nevjerovatan luksus i sjaj. Na ovoj priredbi sudjeluje i kazališna družba Floriana Reuthera. Dok se u bajoslovno iluminiranom parku bezbrižno zabavlja otmjen svijet, Crevenovi vojnici nemilosrdno hvataju ljude da bi ih ministar prodao jednoj drugoj državi za vojnike. Uslijed ovog verbovanja dolazi do jedne strašne tragedije iza kulisa, u kojoj pogine i jedan nevini mladi glumac. Kada Florian to predbacuje Crevenu, udari ga gordi ministar u lice. Samo prisutnoj Beati se može zahvaliti, da nije došlo do jačeg sukoba. Ali Florian žudi za osvetom. Doskora mu se pružila prilike za to i on vraća udarac. Crevenovi vojnici tragaju za glumcem, koga je Beata sakrila u svom budoaru. Napolju se međutim odigrava jedna druga scena. Uslijed zabune misle vojnici da se traženi glumac nalazi među narodom, koji nipošto neće da ga izruči omraženom ministru. Creven daje ultimatum: ako narod ne izručuje glumca pucaće vojska u gomilu. Prolaze strašni časovi. Knez je odviše slab, a dabi se suprotstavio svom rabijatnom ministru. Creven izdaje zapovijed za vatru, ali hici ne padaju. Pred vojnicima se pojavio sam knez držeći pred sobom državni grb. Strašna tragedija je otklonjena, ali Creven izvan sebe od bijesa puca u kneza. Knez šalje sve van iz dvorane i ispod maske se pojavi umirući glumac Florian. Izvršio je veliko djelo kneževske hrabrosti u maski Friedricha. -12.12.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

ŽRTVA LJUBAVI (VORSTADTVARIETE) Režija: W. Hochbaum. Glazba: Anton Prof. Produkcija Styria, Wien Osobe: Mizzi Ebeseder – Luise Ullrich; Josef Kernthaler – M. Wiemann; Sophie Weidling – Olly Gebauer; Franz Ebeseder – Oskar Sima; Otac Kernthaler – Hans Moser; Poručnik Hofelmayer – Anton Pointner, Rudolf Carl, Fritz Imhoff, O. Hartmann Sudbina mlade djevojke iz puka, koja se bori svom snagom protiv predrasuda svoje sredine, a za pravo na ljubav. Brat, koji prodaje svoju vlastitu sestru. - 01.08.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

CIRKUS SARAN Režija: E. W. Emo. Manuskript: H. Sassmann. Muzika: Robert Stolz Glumci: Hans Moser, Leo Slezak, Adele Sandrock, Rolf Wanka, Georgia Holl, Pat i Patachon Vesela i vedra, bezbrižna komedija iz cirkuskog života, sa mnogim šaljivim senzacijama i zabavnom, interesantnom radnjom. Hans Moser živi u ovom filmu dvostruki život: gentlemen i klown. Leo Slezak kao direktor Saran, izazvaće bure smijeha. Najnovije pustolovine dvojice skitnica, koji se angažiraju u cirkusu ali bježe pred divljim životinjama. Film humora i lakog ugodnog rasploženja. U djevojačkom panzionatu jednog malog grada, dobile su sve učenice dozvolu da posjete cirkus koji se nalazi u gradu. Samo Lissy mora otputovati u susjedni grad na ladanje. Tako to traži njen otac. Lissy jako voli svoga oca, te mu pokloni svoju fotografiju. Na putu se Lissy upozna sa jednim vrlo zgodnim mladićem, koji si daje mnogo truda da osvoji simpatije mlade djevojke, ali uzalud. Na ladanju vidi Lissy da je taj mladić nećak njene gazdarice i sada se izmedju njih razvijaju niti tople simpatije. Uto je i ovamo stigao cirkus i Lissy je zajedno sa Kurtom otišla u cirkus, gdje sa užitkom promatra atrakcije. Ali najveći uspjeh od svih tačaka ima muzički artist i komičar Knox. Lissy se nekako čudno dojmi ovaj artista – on neobično liči na njenog oca. I Knox je nekako postao nesiguran u svojoj produkciji. Kada je poslije pretstave Lissy htjela da govori sa Knoxom, ovaj više nije bio tu. Lissy je još nekoliko puta pokušala da dodje u ličnu vezu sa Knoxom, ali bez uspjeha. Kurt, koji je sazano da Lissy traži nekog artista, vršio je sam izvide. U otsutnosti Knoxa ušao je u njegova kola i tamo otkrio Lissynu sliku. Misleći day Lissy goji simpatije za artista, postao je veoma hladan prema njoj. No, Knox, da spriječi komplikacije, odaje Kurtu da je Lissy njegova kći. Kurt, sretan da nema razlog za ljubomoru, obećaje mu da će čuvati tajnu. Lissy medjutim pažljivo gleda oca i sada više ne sumnja, da je on identičan sa klovnom Knox. Ali Lissy se iskreno raduje i sva je sretna što joj je otac tako slavan umjetnik, a i Kurt može da bude zadovoljan, jer je očito da će ova ljubav svršavati brakom. - prikazano 17.11.1938., vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 24. lipnja 1936. premijera Franz Leharove operete EVA U glavnim ulogama: Magda Schneider, Hans Sohnker, Hans Moser, Adele Sandrock, Heinz Ruhmann, Mimi Schorp, Fritz Imhoff Režija: Johannes Riemann. Muzičko vodstvo: Willy Schmidt-Gentner Adele Sandrock, Heinz Ruhmann i Hans Moser, troje komičara velikih kvaliteta našla su se opet u jednom filmu. Film o životu i ljubavi radinih. Vesela komedija zapletaja sretnog svršetka. Dražesna Leharova opereta Eva u savremenom obliku. - vidi zbirka prospekti do 1945.

GOSPOĐA NE ŽELI DJECE (MADAME WUNSCHT KEINE KINDER) po romanu Clementa Vautela. Glazba: Jurmann i Kaper Režija: Hans Steinhoff Glumci: Liane Haid, Georg Alexander, Otto Wallburg, Hans Moser, Willy Stettner, Lucie Mannheim Dr. Felix Rainer, liječnik za dječje bolesti ženi se. Njegov ujak Hugo kupio mu je za svadbeni dar dječija kolica, bešiku i dječije rublje, koje se stvari imadu izručiti nakon 9 mjeseci braka. Pa naravno je, da će u tom roku biti djece, inače se njegov Felix niti nebi ženio. Felixove bojazni, da će se njegova bivša prijateljica Lujza uzrujavati ako sazna da ju on napušta, na njegovo veliko iznenađenje se ne obistinjuju. Lujza je uviđavna prijateljica. Felix je dakle slobodan i njegovoj sreći ne stoji ništa na putu. No, brzo je uvidio da je činio račun bez krčmara. Madelaine, njegova šarmantna i nadasve privlačiva buduća ženica, imade za sve drugo smisla, samo ne za svoga muža. Već na svadbenom putovanju mu ona dokazuje da je njezin športski partner – inače vrlo bezaslen – jedna vrlo važna osoba. Kadgod Felix misli da je konačno sam i da smije svoju ženu ipak jedamputa zagrliti, nađe se neumorni Adolf sa nekim "važnim"predlogom, za njihov nastup na tenis-turniru u Cannesu. Madelainu mnogo više interesa bekhend Tildena i snažni forhend majstora Prenna, nego Felixove misli o njihovoj budućoj djeci. Felix očajava a iskusni kondukter spavaćeg vagona mu savjetuje da napusti voz jer: "Žena koja polazi na svadbeno putovanje sa tri tenis-reketa, nije valjana za brak". Vrativši se kući, doživljuje novo razočaranje. Sobu, koju je Felix dao urediti za svoju buduću djecu, preuredila je moderna punica u – gambaonu, od jedećeg stola napravljeno je igralište za Ping-Pong. Ovo je previše!! Felix u pidžami napušta svoj dom i dolazi Lujzi, svojoj bivšoj. Ona mu savjetuje da si ženu mora odgojiti. Smisle plan, a uspjeh ne izostaje. Lujza se sa Feliksom pokazuje na javnim športskim priredbama, a Madelaine povrijeđena u svojoj taštini, sada uviđa, da je ipak potrebno biti dobra žena mužu, kojega se ljubi. Oni polaze na ponovno svadbeno putovanje, a Madelaine ovaj put ne želi samo jedno dijete, već dvoje, troje, četvero … - Europa Palace kino, 12.02.1933., vidi zbirka Stakić

U nedjelju 13. ožujka 1938. prikazuje premijeru bečke šlager komedije MR. DOLAR U BEČU (DIE GLUCKLICHSTE EHE DER WELT) Režija: Karl Heinz Martin U glavnim ulogama: Maria Andergast, Wolf Albach Retty, Hans Moser, Leo Slezak Vesela bečka komedija koja će Vas nasmijati do suza. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 22. siječnja 1936. NA POSLJEDNJOJ STANICI U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Maria Andergast, Hans Moser, Oskar Sima Umjetničko vodstvo: Paul Horbiger. Glazba: Viktor Corzilius Komedija Na posljednjoj stanici postigla je svuda svojom originalnošću, igrom glumaca i melodijoznom glazbom veliko oduševljenje. - vidi zbirka prospekti do 1945.

SAN I JAVA ŠIŠMIŠ Prema opereti Johanna Straussa. Produkcija: Imagoton film. Manuskript: Wassermann i Diller. Muzičko vodstvo: Alois Melichar Režija: Paul Verhoeven Glumci: Lida Baarova, Hans Sohnker, Friedl Czepa, Georg Aleksander, Hans Moser, Karl Stepanek Proslavljeni tenor Vejgl živi u srećnom braku sa svojom lijepom ženom Marijom. Usprkos toga on čezne za promjenom, za velikim i opojnim zanosom, jer je on umjetnik kome je potrebno da ga u radu i stvaranju uvijek nešto bodri i potiče, kako to svom najboljem prijatelju, advokatu Romelu sam tumači. Ove iste večeri on nastupa 300 put u opereti Šišmiš kao famozni Eisenstein. Poslije svečane pretstave se vraća kući gdje ga već očekuju prijatelji i žena da zajednički proslave taj znameniti dan. No Vejgl je tako umoran da zaspi pri presvlačenju i sanja o opereti, što uostalom nije ni čudo obzirom na njegovo 300 nastupanje kao Eisenstein i da ga i u vlastitoj kući već mjesecima proganjaju melodije ove operete. U snu on vidi u spodobi svoje žene nevjernu Rozalindu, a prijatelje i kavalire svoje kao Falkea, Adolfa, Franka i ostale. Ovaj ga san toliko uzbudi, da u prvom času kada se probudi, zaista misli da je to stvarnost i sav očajan i shrvan od straha, povjeri se prijatelju Romelu, koga zamoli, da on ode na sastanak koji je zakazao sa tajanstvenom ženom iz lože i koja već tjednima svako drugo veče sjedi u kazalištu. Nekada je Vejgl mislio, da je baš ta tajanstvena žena koja sjedi uvijek sa koprenom na licu njegova velika šansa koju mu život pruža, ali u strahu za svojom ženom i da je ne bi izgubio, odriče se radije toga, uvidjevši i sam da mu je žena nenadoknadiva i zapravo jedina koju zaista ljubi. U tomu javljaju da je tajanstvena neznaka došla da ga posjeti. Izvan sebe od straha da mu žena ništa ne primjeti dojuri u sobu daje se što prije riješi. Ali ga ovdje dočeka veliko iznenađenje, tajanstvena neznaka nije niko drugi već njegova vlastita žena. Sad se tek zapravo razjasni cijela situacija, što su ostali prijatelji već znali, ali mu nisu htjeli ništa kazati da bi ga stigla zaslužena kazna i pouka. - Avala film, 28.01.1941., vidi zbirka prospekti do 1945.

U ponedjeljak 29. ožujka 1937. SVI ZA VERONIKU Režija: Veit Harlan U glavnim ulogama: Hans Moser, Theo Lingen, Walter Janssen, Hilde Hildebrandt, Gretl Theimer, Thekla Ahrens, Hugo v. Meyerinck, Willy Eichberger Duhovit film, pun zapletaja, humora i peripetija. O strogom šefu koji stalno viče, ali kojeg se nitko ne boji. O kućnom detektivu, koji neprestano nalazi zanimljive slučajeve, ali koji ne može da uhvati nijednog kradljivca. O maloj prodavačici koja je savršeno poštena, a koju optuže da je kradljivka. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U subotu 14. kolovoza 1937. TKO JE LUD Režija: W. E. Emo U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Trude Marlen, Hans Moser, K. L. Schreiber Film o luđacima koji nisu luđaci, o natkonobaru koji igra Romea i o Vanderbiltu koji je zaista Vanderbilt. Duhoviti zapletaji, komične snece, šaljiva i ozbiljna ljubav. - vidi zbirka prospekti do 1945.

UJAK IZ AMERIKE Vesela igra prema kazališnom komadu "Mann Braucht kein Geld" od F. Alterkircha. Manuskript napisali: Karl Noti i Hans Wilhelm. Režija: Karl Boese. Sistem: Tobis-Klang film Osobe: Schmidt, bankovni činovnik – Heinz Ruhmann; Hoffmann, ujak iz Amerike – Hans Moser; Brandt – Hans Junkermann; Gospođa Brandt – Ida Wust; Kathe, njihova kćer – Hedy Kiesler; direktor banke – Kurt Geron Sadržaj: Znate li gdje je Groditzkirchen? Ne? To uostalom nije važno – važno je samo da Groditzkirchen ima veliku banku, koja je na rubu propasti. Banka je stradala zbog bušenja ulja, koja je započeo neki "trgovac" Brandt. I g. Brandt je, zajedno s ženom i kćerkom, na rubu propasti. Jedina je nada jedan stari ujak porodice Brandt, koji živi u Americi. On je milijunaš i zove se Hoffmann. Na nagovor bankovnog direktora odluči porodica Brandt da bogatog ujaka pozove u goste i ujak prihvati poziv. Mali činovnik banke, po imenu Schmidt, organizira u ime banke, za svoj vlastiti novac, za svojih posljednjih 500 Mk, svečani doček ujaka u porodici Brandt. Ujak međutim nije još ni jedan sat u kući kad li se konstatira da on nema posve ništa osim 10 dolara u zlatu. On nije nikada bio milijunaš nego je uvijek bio siromak. I sada se dogodi slijedeće: Dosjetljivi Schmidt dolazi na ideju kako se iz komada novca od 10 dolara mogu načiniti milijuni. Trik uspijeva. Stari Hoffmann je u očima sviju milijunaš. On dobiva kredite sa sviju strana, grad se počinje sve više i više razvijati, postaje moderni velegrad; tornjevi za bušenje i rafinerije niču iz zemlje i sve to stvorio je mali Schmidt iz komada novca od 10 dolara. A zašto?! Zar možda zato da se obogati? Ne? Sve to učinio je on samo poradi Kathe, Brandtove kćerke koju potajno ljubi. Ona mu ne odvraća ljubav, nego ga najprije ni ne zapaža. Ali s vremenom počinje se i on njoj sviđati samo što to djevojka ne pokazuje. I jednog dana, posve slučajno, dolazi čitava prevara na vidjelo i to baš onog dana kad Hoffmann treba da bude imenovan počasnim građaninom. Gradonačelnik saznaje da je Hoffmann siromak, a grad i svi drugi dali su mu ogromne kredite. Svi su zapanjeni. Ne znaju što da čine i namjeravaju Hoffmann predati policiji i sudu premda je on uvijek govorio da nema novaca, što mu nitko nije vjerovao. U taj čas spasava mali Schmidt opet situaciju. On objasni ljudima da se ne radi o tome da li stari Hoffmann ima milijune ili nema nego da je najvažnije da se je nešto stvorilo; naime da je gradić Groditkirchen postao velegradom i da su deseci tisuća nezaposlenih dobili posla. Gradonačelnik i ostali uvide da Schmidt ima pravo i on dobije konačno svoju Kathe, a Hoffmann bude osuđen na to da zauvijek ostane milijunašem - prikazano u Capitol kinu, 25.04.1932. - vidi zbirka Stakić