Rezultati pretrage

Potkraj devetnaestog stoljeća mladi, zapadnjački orijentirani vojvoda Mićo Ljubibratić podiže ustanak u istočnoj Hercegovini protiv turske vlasti, potpomognut i dobrovoljcima iz Rusije, Francuske i drugih zemalja, jasno dajući do znanja zainteresiranim zapadnim silama, napose Austrijancima, ali i Srbiji i Crnoj Gori, koje su poslale jedinice u pomoć ustanicima, da neće dopustiti instrumentalizaciju ustanka u korist tih zemalja, konkretno da ne dolazi u obzir pripojenje Hercegovine ni Austriji, ni Srbiji, ni Crnoj Gori ukoliko novoformirana Hercegovačka skupština samostalno ne donese takvu odluku. Zbog toga austrijske vlasti ne dopuštaju dolazak talijanskih dobrovoljaca preko svog teritorija, a crnogorski i srpski knez naređuju jedinicama da napuste ustanak. Takav razvoj situacije pobuđuje netrpeljivost nekih hercegovačkih glavešina prema Mići, kojem je vjerna potpora njegova djevojka strankinja Dženi...

Biografija Vatroslava Lisinskog (1819. - 1854.), koji je živio i skladao u burnim vremenima buđenja hrvatske nacionalne svijesti (zbog čega je 29. srpnja 1845. i prolivena krv hrvatske mladeži na Markovom trgu u Zagrebu). U to vrijeme Lisinski je živio skromno, prvenstveno podučavajući klavir, nerijetko dobivajući za to tek plaću u naturi. U prijatelju i meceni Ognjenu Štrigi, te plemkinji i pjevačici Sidoniji Rubido, nalazi moralnu i materijalnu potporu, a u zaručnici Hedvigi Ban i duhovno nadahnuće. Isprva je skladao male pjesmice i budnice od kojih je «Prosto zrakom ptica leti» jedna od najpoznatijih, da bi 1846. komponirao i prvu hrvatsku operu «Ljubav i zloba» koja dobiva brojna priznanja od strane hrvatskih intelektualaca i publike. Krhkog je zdravlja, te se odmah nakon praizvedbe teško razbolio. Marija Bistrica i topli nadzor tamošnjeg župnika Krizmanića idealno je mjesto za njegov oporavak, no njegovo tijelo kao da nije moglo slijediti senzibilitet i revolucionarni duh koji je u njemu vrio. Bolna nerazumijevanja i otpor od strane konzervativnih i politički reakcionarnih gradskih poglavara počeli su ga lomiti. Nije primljen u praški muzički konzervatorij, te je učio privatno u orguljaškoj školi prof. Pića u Pragu gdje je skladao i svoju drugu operu «Porin». Stekavši veliko muzičko znanje, pun nade vraća se u domovinu, ali dobiva tek ponižavajuće mjesto besplatnog nadziratelja u glazbenom zavodu. Svoje snage iscrpljuje do krajnjih granica skladajući do dugo u noć, ali u toj borbi s neprijateljskim moćnicima ubrzo biva i konačno slomljen. Razočaran i ogorčen zakleo se da više nikada neće skladati, te je od tada živio kao obični pisar, neshvaćen i osamljen (napustila ga je i zaručnica), bez prave svrhe. Umro je mlad, u 35.-oj godini života. Njegova izuzetna vrijednost i veličina, kao i kod mnogih drugih velikana, shvaćeni su tek nakon njegove smrti.

Biografija Vatroslava Lisinskog, skladatelja prve hrvatske opere Ljubav i zloba (1846), pokriva razdoblje od skladateljevih skromnih glazbenih početaka, kad je potporu imao samo od plemkinje i pjevačice Sidonije Rubido i mecene Ognjena Štrige, preko nastajanja opere i ljubavi sa zaručnicom Hedvigom Ban, do smrti u bijedi i zaboravu.