Rezultati pretrage

U nedjelju 23 svibnja u 3, 5, 7 i 9 sati i u ponedjeljak 24. svibnja 1937. u 9 sati prikazuje filmsku komediju ALLOTRIA Režija: Willy Forst U glavnim ulogama: Adolf Wohlbruck, Renata Muller, Heinz Ruhmann, Jenny Jugo, Heinz Salfner, Hilde Hildebrandt. Allotria je komedija novog stila i velikog kalibra, gdje humor, dialozi i glazba slave prave triumfe! - najava filma, vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – 1936.

U srijedu 20. listopada 1937. prikazuje premijeru velefilma JEDNA NOĆ SA CAREM Režija: Erich Engel U glavnim ulogama: Jenny Jugo, Richard Romanowsky, Fridrich Benfer Veseli i duhoviti film iz života Napoleona. Lijepa, duhovita glumica očarala je Napoleona, te nadje usprkos teškim životnih situacija cilj i sreću svog života. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Noć s carem, Die Nacht mit dem Kaiser, 1936.

MODRI MIŠ Režija: Johannes Gutter. UFA Osobe: Fanchon Ravassol – Jenny Jugo; Cezar Robin – Harry Halm; Klarisa – Brita Appelgreen; Mosquiter – Julius Falkenstein; Lebodier – Albert Paulig; gospođa Lebodier – Hermine Sterler; Rigault – Willy Forst; Gospođa Rigault – Rina Marsa; Mathieu – Max Ehrlich; Podvornik – Ernst Behmer Nekog jutra, upozna se Cezar Robin, sekretar Saobraćjnog d.d. sa gospođicom Fanchon Ravassol, nazvanom Modri miš, vlasnicom ugodnog malog noćnog lokala, koji se u čast svoje dražesne vlasnice, nazivao također Modri miš. Cezar je, došavši u kancelariju, dočuo i opet, da od njegovog unapređenja ne će biti ništa, jer svemogući predsjednik Lebodier protežira samo one činovnike, koji imaju lijepe i koketne žene, kod kojih se dade nešto postići. Cezar u opće nema ženu, ali ima zaručnicu, dobrodušnu i nedužnu provincijalku Klarisu, no ni nju mu njezin otac neda, dok ne bude imenovan direktorom. Naprotiv njegov kolega Rigault imade koketnu ženicu, koja će doskora izmusti od predsjednika direktorski dekret za svoga muža. Cezar odlazi do Modrog miša da se utješi i ispriča, šta mu je na srcu. Uto prispije onamo i Lebodier sa gospođom Rigault, koja već imade nepotpisano imenovanje svoga supruga u rukama, a potpis će joj dati Lebodier poslije prvog poljupca u separeu. Lukava Fanchon našla je način, kako da pomogne Cezaru i predstvi se Lebodieru kao Cezarova žena. Lebodier bio je ushićen njezinom dražesti i ljepotom, pa uopće zaboravi na gospođu Rigault i na dekret o imenovanju njenog supruga, a Cezarove akcije počele su da rastu. Gospođa Rigaul snuje osvetu i dojavi Lebodierovoj ženi o ljubavnim pustolovinama njenog supruga. U kancelariji dolazi do žestokog sukoba između Fanchona i ljubomorne žene Lebodierove, a u najnezgodniji čas nađe se ondje još i Klarisa, zaručnica Cezarova. Da bude zbrka što potpunija, počne Klarisin otac, stari Mosquiter, da dosađuje Modrom mišu svojim ljubavnim očitovanjima i slijedi je u njezin stan, gdje je trgovac Mathieu uredio čitavu dražbu pokućtva, znajući da će u stanu lijepe Fanchon postići mnogo više cijene, nego u svom dućanu. Na tu dražbu dođe i ljubomorna gospođa Lebodier, a njezin suprug još se u zadnji čas sakrije. Kad je bio u najvećoj stisci, iznudi Fanchon od njega potpis na Cezarov dekret, kojim je imenovan za direktora. Novo pečeni direktor morao je također da se sakrije pred svojom vjerenicom koja je došla kupovati pokućtvo, i to se baš, na svoju nesreću, sakrije u onu postelju, koju je Klarisa kupila. Ona ga otkrije ispod popluna i dade mu – pakrački dekret. Cezar sad nije dugo tražio ženu, jer sa dva dekreta u džepu (direktorskim od Lobodiera i pakračkim od svoje zaručnice) nije bilo ništa prirodnije, već da oženi dražesnu Fanchon, svoju vjernu saveznicu. - Europa Palace kino, vidi zbirka Stakić

U nedjelju 10. siječnja 1937. MLADOST JEDNE KRALJICE Režija: Erich Engel U glavnim ulogama: Jenny Jugo, Otto Tressler, Fredrich Benfer, Gustav Waldau, Paul Henckels, Angelo Ferrari Mladost jedne kraljice je film iz mladosti najveće engleske kraljice Viktorije. Djevojka od 18 godina nosi hrabro krunu velike Engleske. Sudbina joj je sklona i ona smije, da izabere muža po svojoj želji, unatoč svih neprilika. - vidi zbirka prospekti do 1945.

NAŠA GOSPODJICA DOKTOR Režija: Erich Engel Glumci: Jenny Jugo, Albert Matterstock Mlada nastavnica matematike Hansen sasvim ozbiljno shvaća svoj poziv. Mladi profesor Klinger, takodjer matematičar, voli gdjicu Hansen kao zgodnu, šarmantnu djevojku, ali nikako ne može da shvati, da je ona profesorica matematike, jer po njegovom mišljenju jedna žena to ne može da bude. Nesretnim slučajem profesor Klinger slomi nogu i njegovi maturanti ostadoše bez svog omiljenog i odličnog profesora. Kad je Klinger u bolnici saznao da njega treba da zamjeni baš kolegica Hansen, hoće da napusti bolnicu, da bi to spriječio, ali s nogom u gipsu ne može da se makne. Ni cvijeće, koje mu je donijela gdjica Hansen, ne može da ga umiri i oni se rastanu kao neprijatelji. Još veću borbu imala je gdjica Hansen sa djacima, koji su mislili, da je ona nesposobna da maturantima predaje matematiku. Ali čvrsta volja, kao i njena sposobnost uspjeli su. Ni sve moguće spletke i podvale djaka nisu mogle da je pobijede. Noga prof. Klingera je izliječena i on treba da se vrati na posao. Isti djaci, koji su gdjici Hansen podmetali nogu, kad je prvi put stupila u razred, sada joj za rastanak nose cvijeće i sa suzama gledaju kako gube profesoricu koju su toliko zavoljeli. U medjuvremenu je i prof. Klinger promjenio svoje mišljenje o gdjici Hansen i prigodom jednog izleta izjavi joj svoju ljubav, što ona neće ni da čuje. Gdjica Hansen bude promovirana na sveučilište, ali ju profesor Klinger i ovdje neće da napusti. Konačno i ona uvidja da više ne može da ga izbjegava, jer bi se time borila protiv vlastite ljubavi, koju je već tako dugo teškom mukom sakrivala. - Super film, 27.02.1942., vidi zbirka prospekti do 1945.

PJESMA ZA TEBE Režija: Joe May Glumci: Jan Kiepura, Jenny Jugo, Paul Kemp, Ida Wust, Ralph A. Roberts, Paul Horbiger, Falkenstain, Jessie Vihrog, Junkermann Lixie, malo dražesno djevojče, je vrlo zaljubljena u svoga Teu. Oni bi se rado i ženili, ali Teo je samo mali kafanski muzikant. Kako bi mu trebalo preporuke i protekcije, da bi dobio jedno slobodno kapelničko mjesto na drž. operi, obraća se Lixie na slavnog tenora Gattia, kojega je slučajno prilikom probe Aide upoznala. Ovaj obećava pomoć, ali Teo nestaje, pošto se je nezgodno držao pred Lixie, koja dobiva uvjerenje, da ju on niti nevoli. Gatti nemože zaboraviti malo ljupko djevojče i počimlje ju tražiti putem novina. Lixie pristaje na ponovan sastanak, ali pod uvjetom da Gatti pjeva u dobrotvorne svrhe. Gatti stvarno ispunjava njezinu želju, ali Lixie iz prkosa pristaje da pođe za neumornog njezinog obožavatelja, baruna Kleeberga. Skoro bi i došlo do ove nemoguće veze, pošto je barun već u godinama i nikako ne odgovara maloj nježnoj djevojci. Prilikom vjenčanja – u zadnji čas, kada treba pasti ono sudbonosno da, Lixie čuje iz crkvenog kora Gattijev glas i mjesto da kaže ne. Nastaje lom, ali je ipak sretan. - 28.04.1933., vidi zbirka Stakić

SAMO OVU NOĆ (ICH BLEIB BEI DIR) Režija: Johannes Meyer. Manuskript: Hermann Kosterlitz i Wolfgang Wilhelm. Glazba: Dr. Felix Gunther. Tekstovi šlagera: Fred Raymond Osobe: Alfred Peters – Hermann Valentin; Barbara Peters, njegova žena – Eva Speyer; Mary Peters – Jenny Jugo; Donald McKent – Fritz Odemar; Willy Blohm – Hermann Thimig; Marga, njegova zručnica – Eva Schmidt-Kayser; Karl, šofer – Kurt Lilien Uvijek je nezgodno kad na dan vjenčanja nestane zručnica.Razlog je gotovo uvijek jedan te isti: ili se zaručnici ne svidja zaručnik ili ona opaža da se mora udati za bogatog čovjeka da bi poslužila za sanaciju očevog posla. Kod mlade, lijepe i energične Mary Peters je obadvoje slučaj – i ona zato nestane. Gospodin Peters, pravi otac svoje kćerke, jednako je energičan i kad uvidi da bi njegovi poslovi, koji mnogo ovise o vjenčanju njegove kćerke, mogli da stradaju, nahucka na nju policiju i raspiše veliku nagradu za onoga koji ju do drugog jutra dovede. Jer toga drugoga jutra odlazi zaručnik iz Hamburga u Ameriku i ako ode bez Mary, prijeti gospodinu Petersu poslovna propast. Iscrpljena od tolikih uzbudjenja spava Mary spokojno u berlinskom vlaku. Njoj nasuprot spava jedan simpatičan gospodin – Willy Blohm. Kad se Mary probudi, opazi da joj manjka torbica s novcem i dokumentima. Njena sumnja padne smjesta na čovjeka, koji joj sjedi nasuprot i kad još osim toga opazi da njemu iza ledja viri torbica slične boje, sigurna je da je on kradljivac. Ona odmah posegne za torbicom, ali Willy Blohm ju zgrabi za ruku i čitavi put ne da si dokazati da Mary nije rafinirana kradljivka, te ju želi u Berlinu predati kolodvorskoj policiji. Usprkos Marynih protivljenja vodi je Blohm na kolodvoru direktno na policiju. Mary se zapravo neboji mnogo – ona nema kod sebe svojih dokumenata i nada se da će na policiji ostati do drugog jutra, tojest do vremena dok njezin zaručnik ne bude na brodu za Ameriku, a onda je spašena. Ali najednom opazi ona jedan plakat sa policijskom tjeralicom i svojom slikom. Sada ju može uhvatiti svaki policajac, svaki prolaznik, jer ju po slici može vrlo lako prepoznati - no Mary ne gubi nade –zgodnim trikom pobjegne ona Blohmu i sjedne pred kolodvorom u jedan auto. Nakon nekoliko časaka sjedne u auto nitko drugi nego sam Blohm. Blohm se vrlo začudi i odluči da odvede Mary kući i da ju nakon što potpiše poštu, preda policiji. Teškom mukom uspije Mary da Blohm spriječi da ju preda policiji. U to dolazi Blohmova zaručnica Marga, Blohm sakrije Mary, ali ju Marga ipak otkrije. Prirodno je da dolazi do skandala i Marga u bijesu skida sa sebe večernju toaletu i odlazi od kuće. Blohm je izvan sebe, tim više što s Margom mora na ples k barunici Abelsdorff. Mary oblači Marginu večernju toaletu i jednostavno prati Blohma ka barunici – no Blohm ju zatvori u svoj auto i Mary samo lukavštinom uspije da pobjegne i da udje u baruničinu kuću.Tu ju svi pozdrave kao Blohmovu zaručnicu i nesudjeni zaručnik ne zna što da počne. Nakon kratkog vremena nestane najednom baruničina biserna ogrlica. Mary bježi iz kuće i Blohm misli da je ona kradljivka. Nakon policijske pretrage dolazi on konačno kući i nadje Mary već u krevetu. On je tvrdo uvjeren da je Mary ukrala biserje, pretražuje krevet, ali ne nadje ništa osim svoje slike.Blohm uvidi sada da ga Mary ljubi i premda i on voli djevojku, ipak ne može da joj to kaže, jer ona je konačno ipak samo kradljivka i ništa više. Blohmov šofer otkrio je medjutim da je za Mary raspisana tjeralica. On ju oda policiji, koja dolazi u pola noći i odvede Mary ravno na kolodvor. Mary se dade mirno odvesti, jer misli da ju je odao Blohm, usprkos toga što joj je dao svoju časnu riječ da ju neće odati. Za nekoliko časaka saznaje Blohm što je zapravo na stvari. On sada znade da Mary nije kradljivka i juri na kolodvor da ju dostigne. On dodje još u posljednji čas da djevojku o kojoj je imao tako rdjavo mišljenje stisne u svoj naručaj. - 15.01.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 10. studena 1935. premijera vesele glazbene komedije GOSPODJICA GOSPODJA (U TUĐEM KREVETU) Režija: Carl Boese. Glazba: Franz Grothe U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Jenny Jugo, Anton Pointner Vesela igra na njemačkom jeziku sa duhovitim i komičnim zapletajima, koje sjano riješava Paul Horbiger. - vidi zbirka prospekti do 1945.

IZGUBILA SE NEĆAKINJA Režija: Rochus Gliese, UFA, Berlin Osobe. Lucy – Xenia Desni; Okrugla tetka – Lydia Potechina; Tanka tetka – Emilie Kurz; Fred – Walter Slezak; Harry – Andre Mattoni; Chang – Eali Kaiser-Liu; Viktorija Tompson – Elsa Wagner; Ujak – Aleksander Murski; Toma – Karl Brose; Gussy – Jenny Jugo; Rha-Tha, telepatsko čudo – Max Schreck Ah, kako je dosadno u Frkljevcima, u blaženoj provinciji, gdje je i sam vrag rekao laku noć. Lucy bi svisnula od dosade, da joj se mladenačka fantazija ne hrani romanima. Pomamno ih guta, usiše u se, a i bujna joj mašta gradi zračne kule. Nisu se one rasplinule, o ne. Dapače. Pomislite: Lucy je zaigrala u prijestolnici (bog i bogme u pravoj pravcatoj prijestolnici) provincijalno kolo s dvjema tetkama, koje su imale toliko dražesti i inih prekrasnih sposobnosti, da je najbolje o tome uopće ni ne govoriti. Ali valja reći koju o velegradskim momčićima. O Fredu i Harryu, budućem Michelangelu. Ovi mladi dječaci stali su da okušavaju život sa sviju strana. Naročito Fred. On je bio majstor. On je vodio kolo. On se upoznao s Lucy, a kad ju je izgubio, upoznao se s njom Harry, koji je bio imućniji i imao svoj stan i atelier. U tom atelieru odigravale se čudne stvari, tako da je Harryeva gazdarica htjela već da ostavi nemoralnu kuću svoga gospodara, kod kojega je sad bila mala gušćica iz provincije. Naravski da Harry nije bio kriv, što je ta gušćica bila predražesna. To je opazio i ujak i pobojao se za nećaka, pa mu je zapovijedio, da se smjesta vjeri sa svojom nećakinjom Gussy. No Gussy se zaljubila u Freda, a Harry je, nakon strašnog skandadl u Trocadero-varieteu otputovao za malom Lucy u Frkljevce. Tamo su ga tetke dale zatvoriti, a ni Lucy nije htjela o njemu čuti, jer je jedamput u gradu vidjela, kako se Harry ljubi sa Gussy, pa je stvorila krivi zaključak. U Frkljevcima je stupila u akciju pravda, zastupana po obim tetkama: okrugloj i tankoj, koje su pozvale u pripomoć vatrogasce, stražare i svu seosku dječurliju. Da nije u zadnji čas prispio ujak, nećak ne bi bio iznio žive glave iz Frkljevaca. I jadnom ujaku nije također preostalo drugo nego tetke u ime nećaka zamoliti za nećakinju. I tako se Lucy riješila tetaka i Frkljevaca, ove dosadne provincije. - Balkan palace kino, 13.12.1925., vidi zbirka Stakić

LJUBAVNI EKSPRES Režija: Dr. Johannes Guter Glumci: Kitty – Ossi Oswalda; Charley – Willi Fritsch; Kazališni kritičar – Ernst Hoffmann; Lissy Vandergould – Lilian Hall-Davis; Fred – Nigel Barrie; Ellen – Jenny Jugo Najsretnija na svijetu je mala subreta iz Alhambre. Pleše, pleše, pleše. Njoj je život ples, sreća, smijeh, zabava. Ne smetaju ni loše kritike. Ah, lako za to. Znade ona da obračuna i s kazališnim kritičarima. I poslije takvog obračunavanja obično je taj gospodin Kritičar njezin najvjerniji poklonik. I sve bi bilo dobro i lijepo, da subreta nije jednoga dana srela Charleya, šeprtlju i uopće u životu nesposobnoga čovjeka, te se u njega zatelebala preko ušiju (ili glave, kakogod izvolite). Taj siromah Charley nije imao ni toliko imetka koliko crkveni miš i morao je da se prijavi kod ravnateljstva Alhambre, koje je tražilo pratioce dama za kazalište. Sad se oko njega splela fina mreža intrigua, u koju je on sve dublje i dublje propadao, a da ga nije mogla spasiti ni njegova slatka subreta sa svojim još slađim vraški aktivnim nožicama. A svemu je tomu bio kriv anđeoski vražićak, bogatašica Lissy, koja je opet ljubila svoga rođaka Freda i njemu u prkos vukla za sobom Charleya kako bi Fred mogao što bolje da puca od jada. I došlo je već tako daleko, da je ova lukavica odvukla Charleya i pred sam oltar. I da nije u zadnji čas prispio Fred, pa kritičar sa subretom, anđeoski bi vražićak do kraja proveo svoj plan. Ovako je ispalo drugačije na sveopće veselje vjenčanih parova, koji su se sabrali u Sebastianu, tom raju zaljubljenika. Tako su se ondje odmah vjenčali Lissy i Fred, a energična subreta povukla je pred oltar svog nespretnjakovića Charleya, podijelivši tako odmah prvu praktičnu lekciju tome u životu neposobnom čovjeku. - Balkan kino, 17.01.1926., vidi zbirka Stakić

U subotu 8. kolovoza 1936. NASMIJANO SRCE Režija: Carl Boese U glavnim ulogama: Jenny Jugo, Paul Horbiger Njemačka opereta koja se odigrava na plavoj obali Jadrana. Film pun pjesme, tempa i veselja. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U subotu 10.08.1935. VEČERAS JA I TI Režija: Carl Boese, po kazališnom komadu Ein feiner herr od Hansa Jaraya Glumci: Jenny Jugo, Paul Horbiger, Theo Lingenom Ovaj simpatični i popularni trio uspio je da iz ovog vrlo dobrog sižea napravi vanredno veseli film, koji publika prati u sjajnom raspoloženju i besprekidnim smijehom. - vidi zbirka prospekti do 1945.