Rezultati pretrage

Selo mješovita hrvatsko-srpskog stanovništva. Dvojica najboljih prijatelja, Srbin Petar i Hrvat Tomo, odlaze u lov, gdje Tomina puška slučajno opali i rani Petra. Petrova majka počne širiti priču da je Tomo, kao Hrvat, namjerno pucao u Petra, a pokaže se da je mogao postojati i 'prizemniji' motiv za to - žena koja se obojica sviđa. Petar je u bolnici između života i smrti, a Tomo u istražnom zatvoru. Kad Petar prizdravi, o njegovom će svjedočenju ovisiti Tomina sudbina. Čitavo selo pokušava utjecati na Petra, ali iz različitih pobuda…

Zagrebačko naselje Trnje, stare kućice se ruše i prepuštaju mjesto betonskim kolosima. Vlasnik kuće određene za rušenje ima podstanara opsjednutog statistikom zločina, a hobi mu je izračunavanje vjerojatnosti novih zlodjela. Sva njegova predviđanja pokazala su se točnim, no uskoro otkriva poremećaj u ritmu. Predodređeno ubojstvo nije se desilo. Uvjeren je da balans mora biti ostvaren ili će, u protivnom, cijeli grad zbog toga patiti. Taj balans, ukoliko ne dođe do daljnjeg poremećaja, ostvarit će se njegovom vlastitom nasilnom smrću. Misteriozno nestaje iz kvarta i života svog stanodavca kojem je, međutim, prethodno prenio svoje znanje i strast za statistitikom i izračunavanjem ritma zločina.

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se karakteristike, načini i povijest uporabe zvuka na filmu. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - o vrstama zvuka na filmu (dijalog, šum, glazba) i načinima njegovog pojavljivanja (zvuk u slici, zvuk izvan slike) - o naknadnoj sinkronizaciji govora - o povijesti uporabe zvuka na filmu i nadomještanja zvuka u nijemom filmu - o kreativnoj uporabi zvuka i stvaralačkim rezultatima uporabe zvuka - teze se ilustriraju primjerima snimljenim u studiju (Peterlić govori, proizvodi šum i glazbene tonove; čujemo zvukove izvan kadra; kadar postaje nijem itd.) - snimanje zvuka u filmskom studiju; naknadna sinkronizacija filma „Mala pljačka vlaka“ Dejana Šorka u kojem učestvuje glumac Danko Ljuština; prizori s tržnice Dolac u Zagrebu kao ilustracija složene uporabe zvuka (prodaja namirnica, prolaznici, golubovi, kip Petrice Kerempuha itd.) - primjeri iz filmova kao ilustracije teza ( „Potraga za zlatom“ Ch. Chaplina, „Pjevač jazza“, „Treći čovjek“ Carola Reeda) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se osnove podjele na filmske rodove i žanrove. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - o mnogobrojnim podjelama u filmu (formati ekrana, širine vrpce, crno-bijeli i film u boji, nijemi i zvučni film, profesionalni i amaterski film, vremenska trajanja, rodovi, žanrovi) - o rodu igranog filma i podjeli na njegove žanrove - o rodu dokumentarnog filma i podjeli na njegove vrste - o rodu animiranog filma i podjeli na njegove vrste (animacija crteža, animacija predmeta, lutkarski film) - o rodu eksperimentalnog filma i podjeli na njegove vrste (apstraktni film, čisti film) te o eksperimentu u drugim rodovima - o rodu namjenskog filma i podjeli na njegove vrste (nastavni film, znanstveni film, popularno-znanstveni film, propagandni film i vrste propagandnog filma) - primjeri iz filmova kao ilustracije teza ( „Avanture kapetana Horatia Hornblowera“ G. Cukora, „Treći čovjek“ C. Reeda, „Maxi cat“ Zlatka Grgića, „Štake i čežnja“ Tomislava Kobie, filmovi braće Lumiere, „Duh St. Louisa“ B. Wildera, „Međučin“ R. Claira, „Čovjek s filmskom kamerom“ D. Vertova itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se obilježja i vrste pokreta u filmu: usporavanje i ubrzavanje pokreta, deformacije pokreta objektivom, pokreti kamere i pokreti objekata. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: - općenito o pokretu (primjeri: „Superman“, „Kapetan Horatio Hornblower“ G. Cukora, „Čovjek s Arana“ R. Flahertyja itd.) - usporavanje, ubrzavanje i isprekidanost pokreta te pokret unatrag i njihove funkcije (primjeri: nijeme komedije, „Međučin“ R. Claira, „Pravda“ A. Babaje itd. - deformacija pokreta objektivom i njene funkcije (leća objektiva, primjeri: dokumentarne snimke itd.) - pokreti kamere: vožnje, panorame, kran, zoom (primjeri pokreta kamere u studiju za vrijeme snimanja emisije „Što je film“; primjeri iz filmova: „Građanin Kane“ O. Wellesa, „Točno u podne“ F. Zinemanna, „Dodir zla“ O. Wellesa, „Čovjekova sudbina“ S. Bondarčuka itd.) - pokreti objekta u slici (primjeri) KLJUČNE RIJEČI: film povijest, filmsko obrazovanje, filmska estetika, film i filmska produkcija (snimanje, montaža itd.)

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se karakteristike, vrste i funkcije prostora u filmu. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: - narav filmskog prostora općenito - naš način zapažanja filmskog prostora i naše tjelesne reakcije - uloga zvuka u percepciji prostora - vrste filmskog prostora kroz povijest (kazališni, montažni, realistički) - kreiranje umjetnih svjetova i uloga scenografa - funkcije filmskog prostora (određivanje lokacije, sredine, karaktera lika, općeg ugođaja) - sužavanje i proširivanje filmskog prostora - razne snimke kao ilustracije teza i primjeri iz filmova („Građanin Kane“ O. Wellesa, „Superman“ R. Lestera, „Metropolis“ F. Langa, „Ptice“ A. Hitchcocka, „Treći čovjek“ C. Reeda, „Avanture kapetana Horatia Hornblowera“ G. Cukora itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

Ujednom selu bjelovarskog kraja u prljavoj, neurednoj kući živi udovac Pajo, seljak koji se odupire modernizaciji. On želi da se njegov sin Tomo vrati iz grada na njegov grunt i živi s njim od poljoporivrede. Tomo to odbija, pa Pajo nađe ženu Mandu da ne bi živio sam. Pajo odbije Tomi posuditi novac, u želji da ga time natjera da se vrati doma. Odnosi između oca i sina postanu vrlo nategnuti...

Ivica uzima kao podstanara u svoju kućicu na zagrebačkom Trnju, koja će uskoro biti srušena, čudnog sredovječnog muškarca Fabijana, zaokupljena statističkim proračunima. Fabijan tvrdi da postoji pravilan ritam događanja zločina i dokazuje to konkretnim primjerima te mu Ivica, koji istovremeno obnavlja odnos međusobne naklonosti sa starom ljubavi Zdenkom, sve više vjeruje. Kad se ne dogodi statistički predviđen zločin, Fabijan postaje zabrinut...

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se osnovne karakteristike, metode i povijest dokumentarnog filma. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - o definiciji i osnovnim karakteristikama dokumentarnog filma - kroz opis povijesti dokumentarnog filma opisuju se razne vrste i metode dokumentarnog filma (reportaža, putopisni film, antropološki film, socijalni dokumentarac, ratni dokumentarac, film o umjetnosti, dokumentarac o životinjama, kolažni film, metoda skrivene kamere, film istine itd.) - o slabljenju razlika između igranog i dokumentarnog filma nakon 1950-ih - primjeri iz filmova kao ilustracije teza ( „Meštrović – Indijanci“ M. Marjanovića, „Nanook sa sjevera“ R. Flahertyja, „Noćna pošta“ B. Wrighta, „Puhač stakla“ B. Haanstre, „Ljudi na točkovima“ R. Sremca, „Čvor“ Krste Papića itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se slikovne vrijednosti filma: okvir, kompozicija, dubina, osvjetljenje, boja, trik. Prisutan je glas voditelja Ante Peterlića. SADRŽAJ: - razvoj slike od prapovijesti do današnjih pokretnih slika (primjeri) - razne vrste filmskog okvira: 1:1.33, widescreen, cinemascope (okviri umjetničkih slika, primjeri filmskih okvira u fotografiji i raznim filmovima) - razne vrste kompozicije i njihove funkcije: horizontalna, vertikalna, dijagonalna, dinamična (primjeri: „Velika iščekivanja“ D. Leana, „Aleksandar Nevski“ S. Ejzenštejna, „Dvanaestorica žigosanih „ R. Aldricha itd.) - dojam trodimenzionalnosti i dubine (primjeri u studiju za vrijeme snimanja emisije „Što je film“, primjeri filmova) - razne vrste osvjetljenja, njegova tonaliteta i njihove funkcije: prednje, glavno, pozadinsko, stražnje (primjer osvjetljavanja figure glave u studiju emisije, primjeri u filmovima) - crno-bijelo i boja te njihove funkcije (primjeri: „Crveni balon“, „Superman“ R. Lestera itd.) - primjeri filmskog trika: dvosruka ekspozicija, pretapanje, makete i stop-animacija (primjeri stvaranja trikova u filmu i primjeri filmova) KLJUČNE RIJEČI: film povijest, filmsko obrazovanje, filmska estetika, film i filmska produkcija (snimanje, montaža itd.)

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se vrste, obilježja i funkcije planova i kutova (rakursa) filmske slike te kosog kadra. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: - opisuje se kako filmski plan mijenja obilježja viđenog (primjeri: snimke raznih predmeta iz raznih planova, čovjek na teniskom terenu snimljen iz raznih planova, „Sumnja“ Alfreda Hitchcocka) - opisuju se vrste, obilježja i funkcije filmskih planova (primjeri: Ante Peterlić u studiju snimljen iz raznih planova, „Točno u podne“ Freda Zinemanna, Čovjek iz Arana“ R. Flahertya itd.) - opisuju se vrste, obilježja i funkcije filmskih kutova, odnosno, rakursa (primjeri: Ante Peterlić u studiju snimljen iz raznih kutova, „Točno u podne“, „Oklopnjača Potemkin“ S. Ejzenštejna, „Ptice“ A. Hitchcocka „Međučin“ R. Claira itd.) - opisuju se obilježja i funkcije kosog kadra (primjeri: Ante Peterlić u studiju snimljen u kosom kadru, „Pravda“ Ante Babaje) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se karakteristike, vrste i funkcije filmskog vremena. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - narav vremena općenito i filmskog vremena (trajanje, poredak: prije i poslije, smjer: prošlost, sadašnjost i budućnost) - funkcije filmskog vremena – psihološko vrijeme (subjektivno vrijeme) - funkcije filmskog vremena – dramsko vrijeme (zgušnjavanje i proširivanje filmskog vremena te filmsko vrijeme identično realnome) - tretman filmskog vremena kroz povijest - razne snimke kao ilustracije teza (na primjeru montiranih snimaka Peterlićevog hodanja i Peterlićevog ubacivanja lopte u koš ilustrira se zgušnjavanje filmskog vremena te obrtanje poretka i smjera filmskog vremena) - primjeri iz filmova kao ilustracije teza („Međučin“ Renea Claira, „Metropolis“ F. Langa, „Avanture kapetana Horatia Hornblowera“ G. Cukora, „Oklopnjača Potemkin“ S. Ejzenštejna, „Građanin Kane“ O. Wellesa, „Točno u podne“ Freda Zinemanna itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se karakteristike, funkcije i vrste filmske montaže i filmskog kadra. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - montaža općenito i filmska montaža (primjeri: montaža sata) - definicija kadra; vrste kadrova po dinamici kadra, trajanju kadra i perspektivi promatrača: objektivni, subjektivni i redateljski kadar (primjeri: kadar studija; objektivni, subjektivni i redateljski kadrovi Peterlića u studiju) - definicija sekvence - tehnika filmske montaže prilikom stvaranja filma (primjeri: filmska montažerka montira film režući i spajajući filmsku vrpcu) - vrste montažnih spona: rez, pretapanje itd. (primjer reza: snimka studija montirana rezom) - funkcije montaže: vremenski i prostorni skok, retrospekcija, efekt iznenađenja, usporedba, paralelne radnje, elipsa, ritam (primjer elipse: snimka radnje koju izvodi Peterlić u studiju) - vrste montaže: asocijativna, ritmička, narativna - primjeri iz filmova kao ilustracije teza („Oklopnjača Potemkin“ S. Ejzenštejna, „Štrajk“ S. Ejzenštejna, „Ptice“ A. Hitchcocka, „Mjesto pod suncem“ G. Stevensa, „Superman“ R. Lestera„Točno u podne“ Freda Zinemanna itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

Prikaz slojevitih međusobnih odnosa matičnih stanovnika Pule i doseljenika u nju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i odlaska iz grada anglo-američkih okupacijskih snaga.

Pajo (Pavle Vuisić) spava u krevetu u štali. Ujutro se probudi, pogleda stoku te uzme vjedro vode iz bunara. Nešto ga zaboli u utrobi. Priča sa samim sobom. Nakon što za doručak počne jesti davno skuhani krumpir, razbjesni se i razbaca stvari po kući. Popne se na kola i odveze do grada da nađe sina Tomu. Uđe u Tomin stan, a Tomina susjeda (Vanja Timer) ga obavijesti da je on na poslu. Pajo nađe Tomu (Anton Vrbenski) na gradilištu kako kopa jarak kraj ceste i zatraži od njega da se vrati na selo na "grunt" živjeti seoskim životom. Tomo to odbije. Pajo mu kaže da će si onda naći ženu. Tomo zamoli oca da mu posudi novaca i Pajo to odbije. Pajo kolima vozi udovicu Mandu (Zdenka Trach) koja je pristala živjeti s njim da ne bi živjela sa sinom i snahom. Manda kaže Paji da se govorilo da je njegova žena umrla od tuge, jer ju je Pajo varao. Pajo kritizira ta govorkanja i kaže da treba živjeti sam, što dalje od okoline.Manda se šokira kad vidi nered i prljavštinu u kojoj živi Pajo. Pajo je osoran prema njoj i ne da joj da njegov krevet premjesti iz štale u kuću. Ipak pristane dati Mandi nešto novaca da kupi hrane. Kad Manda ode, Pajo uzme kutiju s ušteđevinom sakrivenu u štali. Počne uživati u njoj i pričati sa samim sobom. Uzme dio novca za Mandu. Opet ga nešto zaboli. Navečer ode spavati u štalu, a Manda ostane u kući. Ujutro ore zemlju plugom, dok ju susjed ore traktorom. Lugar (Ilija Ivezić) ga kritizira zbog toga što ne koristi umjetno gnojivo, a Pajo to odbije s prijezirom. Ore i priča sam sa sobom. Navečer dođe u kuću, gdje nađe Mandu i njenu kćer Miciku (Slavica Maras).Sutradan dođe Tomo u odijelu, vidi Mandu i Miciku i ode do Paje. Kritizira ga što one žive na njegov račun, a pokojnu majku je maltretirao. Pajo mu kaže da ne želi umrijeti sam. Opet ga zamoli da se vrati, a Tomo to odbije. Tomo ga zamoli da mu posudi novac za auto-školu, jer želi postati šofer, ali Pajo to odbije. Tomo kaže da mu zakonski pripada majčin dio, ali Pajo se na to ne obazire. Tomo ode do susjeda, Roma Marka (Jovan Stefanović) i Marko mu još jednom posudi novac, ali tek nakon što Tomo potpiše mjenicu.Po kiši Pajo ore, a Manda sije. Pajo odbije Mandinu molbu da se skloni s kiše i da nabavi traktor, a Manda ode bijesna. Pajo ore i priča sa samim sobom. Manda i Pajo se svađaju u štali i Pajo spomene da će živjeti još dugo, i to iz inata. U kuhinji Pajo pljuje na pod i jede ručak s rukama, a Manda se snebiva. Dođe s deblom u kuhinju da bi tamo od debla napravio kopanju za svinje. Mandi je to kap koja je prelila čašu. Ona počne plakati i derati se na Paju. Uzme stvari, izvrijeđa Paju i napusti ga. Pajo, naizgled zadovoljan jer se riješio Mande, nastavi raditi kopanju u kuhinji. Tomo radi u "kombinatu" noseći vreće. Zamoli šofera (Zlatko Madunić) da ga nauči voziti kamion i kaže da će mu to platiti, ali on se nasmije. Marko dođe Paji i kaže mu da ne valja njegov način života. Kaže mu da je istekao rok za otplatu Tominog duga i zamoli Paju da ga otplati. Pajo to odbije i kaže Marku da slobodno može Tomu strpati u zatvor. Jedan čovjek (Miroslav Boman) uči Tomu voziti kamion. Dok vadi vjedro iz bunara, Paju opet zaboli. On zaključi da umire. U "kombinatu" Marko kaže Tomi da mu vrati novac i prijeti mu sudom, a Tomo ga zamoli da se strpi. Tomo dođe na selo dok Paje nema doma i počne po njegovoj kući i štali tražiti očevu ušteđevinu. Nakon što istovari balegu na svoje zasađeno polje, Pajo ode doma kolima i prođe kraj dvorišta u kojem se odvija svadbeni pir. Tomo pronađe Pajinu ušteđevinu i uzme dio novca. Pajo ga uhvati na djelu, napadne ga i počne ga gušiti. Tomo ga odgurne i Pajo padne na vile. Tomo pobjegne. Pajo umire. U susjednom dvorištu se i dalje odvija svadbeni pir. Ostali likovi: poslovođa (Rikard Brzeska), susjed (Dragutin Vrbenski). Lokacije: selo Podgorica kod Bjelovara, imanje, štala, gradska ulica, mlin.

KRATKI SADRŽAJ: Općenito se opisuje film, odnos ljudi prema filmu i razne manifestacije filmskog stvaralaštva. Prisutan je glas naratora i izjave. SADRŽAJ: - ulaz u kino dvoranu, izlozi s filmskim plakatima - postavljanje filmske vrpce u filmski projektor - Ivan Hetrich intervjuira ljude s pitanjem: „Što je za vas film?“ (Zagreb: Zrinjevac) - izjave o filmu daju filmski tehnolog Zoran Lhotka (Hrvatska kinoteka: spremište), filmski distributer Vladimir Terešak (njegov ured: plakati, fotosi), redatelj Krešo Golik (u sobi uz montažerku) i filmski amater s kamerom - kino dvorana s gledateljima: među njima je filmolog Ante Peterlić, koji opisuje svoje viđenje filma i njegove važnosti - Ante Peterlić u studiju za stolom okružen filmskim kamerama, projektorima itd. daje uvod u filmsko stvaralaštvo opisujući nastanak filma, njegov početni razvoj, opće karakteristike i razne dimenzije filma (dokument, trik, filmska ekspresija, ljudska drama, animacija, glumačka ekspresija, fantazija itd.) - Peterlićevo izlaganje slijede razni filmski primjeri (zapisi L. Lumierea i G. Meliesa, „20 000 milja pod morem“ K. Zemana, „Aleksandar Nevski“ S. Ejzenštejna, „Treći čovjek“ C. Reeda, „Ptice“ A. Hitchcocka itd.) KLJUČNE RIJEČI: film povijest, filmsko obrazovanje, filmska estetika

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se specifičnosti filmske glume te tipovi filmske glume i filmskih glumaca. Prisutni su glasovi naratora Ante Peterlića i Fabijana Šovagovića. SADRŽAJ: Ante Peterlić i Fabijan Šovagović govore u studiju: - razlika između kazališne i filmske glume, specifičnosti filmske glume - tipovi filmske glume i filmskih glumaca - uloga filmskih glumaca kroz povijest - primjeri iz filmova i kazališne predstave „Sokol ga nije volio“ kao ilustracije teza ( „Aleksandar Nevski“ S. Ejzenštejna, „Moderna vremena“ Ch. Chaplina, „Točno u podne“ F. Zinemanna, „Mjesto pod suncem“ G. Stevensa, „Lisice“ K. Papića, „Ritam zločina“ Z. Tadića, „Osuđenik na smrt je pobjegao“ R. Bressona, „Dan velikih valova“ J. Miliusa, scene sa snimanja filmova, prizori filmskih zvijezda itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se osnovne karakteristike, povijest i žanrovi igranog filma. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - o definiciji i osnovnim karakteristikama igranog filma (priča: uvod, zaplet, klimaks) - o povijesti igranog filma (počeci: realistični i fantastični smjer te utjecaj kazališta, razvoj montaže, zvučni film, neorealizam, slabljenje razlika između igranog i dokumentarnog itd.) - o žanrovima igranog filma (socijalni film, povijesni film, ratni film, komedija, vestern, kriminalistički film, pustolovni film, filmska bajka, horor, znanstveno-fantastični film itd.) - primjeri iz filmova kao ilustracije teza ( „Ljevoruki revolveraš“ A. Penna, „Annie Hall“ W. Allena, „Put na mjesec“ G. Meliesa, „Poliveni poljevač“ braće Lumiere, „12 žigosanih“ R. Aldricha, „Sedmi kontinent“ D. Vukotića, „Psiho“ A. Hitchcocka itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se osnovne karakteristike, povijest, vrste i metode stvaranja animiranog filma uz pomoć animatora iz Škole animiranog filma (ŠAF) Čakovec. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u televizijskom studiju i u radnoj prostoriji Škole animiranog filma Čakovec: - o definiciji i o vrstama animiranog filma (crtani film, lutkarski film, kolaž, animacija predmeta, crtanje na filmskoj vrpci, kompjuterska animacija, spoj igranog i animiranog filma itd.; u televizijskom studiju snimljen je primjer animacije predmeta) - o počecima animiranog filma, čija povijest počinje izumima koji su prethodili filmu u 19. st. (Peterlić u studiju pokazuje izum taumatrope; razni izumi, pogotovo izumi Emila Reynauda: praxinoscope itd.) - o metodama nastanka animiranih filmova i o Školi animiranih filmova Čakovec (polaznik škole u radnim prostorijama ŠAF Čakovec pokazuje kako animira vrata i plastelin; polaznici škole rade, a nadgleda ih njihov voditelj Edo Lukman; arhivska snimka, nevezana za Školu, koja prikazuje metode izrade crtanog filma: knjiga snimanja, celovi, pozadina) - o neograničenosti stvaranja izmaštanih svjetova u animiranom filmu - o edukativnoj namjeni animiranih filmova - o zagrebačkoj školi animiranog filma - o animaciji čovjeka – piksilacija (u televizijskom studiju vidimo primjer piksilacije) - primjeri iz filmova kao ilustracije teza (razni primjeri filmova Škole animiranog filma Čakovec, „Tom i Jerry“, „Popaj“, „Pluton“, Maska crvene smrti“ P. Štaltera i B. Ranitovića, „Peti“ P. Štaltera i Z. Grgića, film Jiryja Trnke itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se osnovne karakteristike stila te razne vrste filmskih stilova. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u televizijskom studiju: - o stilu općenito - o filmskim stilovima nijemog filma (američka nijema komedija, ruska revolucionarna škola, francuska avangarda, njemački ekspresionizam) - o filmskim stilovima zvučnog filma (dijaloški stil, neorealizam, novi val) - o nacionalnim filmskim stilovima (Japan, Meksiko, Čehoslovačka) - o stilovima pojedinih redatelja (John Ford, Roberto Rosselini, lirski stil, dokumentaristički stil, stil pun autorskih komentara, stil pun stilizacija) - primjeri iz filmova kao ilustracije teza (filmovi Ch. Chaplina i Bustera Keatona, „Oktobar“ S. Ejzenštejna, „Potomci Džingis Kana“ V. Pudovkina, „Kabinet dr. Caligarija“ R. Wienea, „Kradljivci bicikla“ V. de Sice, „Legenda o Ugetsu“ K. Mizoguchija, „Strogo kontrolirani vlakovi“ J. Menzela, „Rio Grande“ J. Forda, „Kad budem mrtav i beo“ Ž. Pavlovića itd.) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se pretpovijest filma, izum filma te njegov daljnji razvoj kao umjetnosti. Prisutan je glas voditelja Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić u studiju za stolom okružen filmskim kamerama, projektorima itd. priča o sljedećem: - početak filma – braća Lumiere, T. Edison (filmska rekonstrukcija prve projekcije filma, filmovi braće Lumiere i ostali filmski snimci) - pretpovijest filma, od prapovijesnog crtanja pokreta, preko camere obscure do izuma fotografije i spajanja crteža te fotografija radi stvaranja iluzije pokreta, npr. Edward Muybridge (crteži, skice, fotografije, fotografije i crteži „u pokretu“ – praxinoscope, stereoscope itd.) - filmovi G. Meliesea i F. Zecce kao primjeri početaka filmske umjetnosti, trika - zreli nijemi film (primjeri: „Štrajk“ S. Ejzenštejna, burleske i komedije M. Senetta, C. Chaplina i B. Keatona itd.) - zvučni film (primjeri: „Pjevajmo na kiši“ S. Donena, „Poštanska kočija“ J. Forda, „Građanin Kane“ O. Wellesa itd.) - počeci filma u Jugoslaviji (filmski snimci Miltona Manakija, Milton Manaki za kamerom) KLJUČNE RIJEČI: film povijest, filmsko obrazovanje, filmska estetika

KRATKI SADRŽAJ: Opisuju se karakteristike, vrste i povijest pojavljivanja čovjeka na filmu i filmske glume. Prisutan je glas naratora Ante Peterlića. SADRŽAJ: Ante Peterlić govori u studiju: - općenito o glumi - načini pojavljivanja i opisivanja čovjeka na filmu (dio tijela, opisivanje lika okolišom, subjektivni kadar, skrivena kamera, anketna metoda, prateća metoda, naturščići, filmska gluma itd.) - razlike između kazališne i filmske glume - povijest filmske glume (karikirana i kazališna gluma ranog nijemog filma, ekspresionizma i ranog zvučnog filma, realističnija gluma nijemog filma, osobni glumački stilovi američkog filma, realistična gluma neorealizma i češkog verizma, naglašenija gluma francuskog novog vala itd. - primjeri iz filmova i kazališne predstave „Sokol ga nije volio“ kao ilustracije teza („Bagdadski lopov“ R. Walsha, „Pustolovine Robina Hooda“ M. Curtiza, „Kabinet dr. Caligarija“ R. Wienea, „Potraga za zlatom“ C. Chaplina, „Obala u magli“ M. Carnea, „Kradljivci bicikla“ V. De Sice, „Crni Petar“ M. Formana, „Do posljednjeg daha“ J. L. Godarda itd. ) KLJUČNE RIJEČI: filmsko obrazovanje, filmska estetika, film povijest