Rezultati pretrage

MILIJUNAŠEVA PRIJATELJICA (DIE VERKAUFTE LIEBE) Manuskript i dijalog: L. Coffee. Fotografija: O. T. Marsh. Režija: Lawrence Brown Metro Goldwyn film na njemačkom jeziku Osobe: Marian – Joan Crawford; Mark Whitney – Clark Gable; Al Maning – Wallace Ford; Wally – Skeets Gallaugher; Travers – Frank Conroy; Vernice – Marjorie White; John Driscoll – John Miljan; Majka – Clara Blandick Mlada i lijepa Marian radi u jednoj tvornici kutija, ali sanjari o tomu kako bi se riješila siromaštva i vinula u više društvene slojeve. U nju je zaljubljen mladi radnik Al Maning, koji bi je htio uzeti za ženu, ali Marian ne pristaje, jer misli da bi kao udata žena živjela opet u vječnom siromaštvu. Jedne noći na putu kući mora Marian preći preko željezničke pruge i ne može preko jer na pruzi stoje jedna privatna kola. U tim kolima sjedi sam Wally Stuart, koji Mariani ponudi čašu šampanjca i šali se s njom govoreći joj da ga posjeti ako kada dodje u New-York. Nakon toga ode Marian kući i kad je Alu ispričala sve što se dogodilo, posvadi se s njime. Poslije mu još kaže da se neće za njega udati jer ne želi ostatak života provesti u prljavštini i siromaštvu. Nekoliko dana zatim ode Marina u New-York i kod Stuarta se upozna s Markom Whitney, mladim milijunašem koji se bavi politikom. Oni postanu ljubavnici i žive tri godine zajedno, ali se ne vjenčaju radi toga što je Whitney postao nepriajtelj braka budući da ga je prva žena prevarila sa šefom. Iz konvencionalnih razloga uzme Marian ime Mrs. Moreland. Pukim slučajem sazna Marian da njezin odnošaj s Whitne-em priječi ovome da kandidira za guvernera i da se on radje odriče kandidature nego nje. Marian neće da smeta svome prijatelju i izjavi mu da će se udati za Ala, koji je postao zakupnik za gradnju cesta. Whitney nakon toga prihvati kandidaturu i drži po čitavoj državi govore. Za jednog govora u New-Yorku počmu njegovi politički protivnici bacati u dvorani letake s natpisom: "Tko je Mrs. Moreland?" Marian koja se nalazi u dvorani uvidi da je Markova kandidatura propala ako mu ona ne pomogne, pa izadje na podij i održi govor u njegovu obranu. Zatim odjuri na ulicu. Whitney potrči za njom, dostigne je i izjavi joj da je ne pušta od sebe i da će ju uzeti za ženu bez obzira na to što će izbornici reći. - 20.05.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 24. siječnja i u ponedjeljak 25 siječnja 1937. prikazuje grandiozni tonfilmski šlager ANA KARENJINA prema besmrtnom romanu Lava Tolstoja. Režija: Clarence Brown. U glavnim ulogama: Greta Garbo, Freddie Bartholomew, Fredric Marc i drugi. Garbo zna da izrazi tako široku skalu osjećaja duševnih stanja i emocija kao nijedna druga glumica. I to ne pretjeranim gestama, usiljenom mimikom, već jednim pogledom, jednim osmjehom, jednim tihim pokretom. Film Ana Karenjina je dostojan okvir za prikazivanje njene nenadmašive umjetnosti. Film Ana Karenjina je dobio prvu nagradu na Medjunarodm filmskom festivalu uVeneciji. - najava filma, vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Anna Karenina, 1935.

KIKI Režija: Clarence Brown Osobe: Kiki – Norma Talmadge; Ravnatelj Renal - Ronald Colman; Paulette – Getrude Astor; Barun Rapp – Mac Mc Dermott; Adolphe – George K. Arthur; Pierre – Frankie Darro Kiki je pariška fakinka, koja prodaje novine na uglu pred kazalištem Folies Barbes. Tamo ona dnevno dočekuje ravnatelja Renala i zaljubljeno ga gleda, kada izlazi iz automobila. Poslije toga sluša obično pokuse pjevačkog i plesačkog zbora – ta njena je najveća želja, da i sama postane glumicom. A kada jednom na vlastite oči vidi kako "ispražnjuju" jedno mjesto bacivši neku koristicu napolje, odluči se Kiki na veliko djelo. Gazdarici ne plaća stanarinu, i za tesi novce kupuje "otmene" haljine i odlazi, da se ponudi kao pjevačica. Na pokusu Kiki uspjeva više radi svoje prisutnosti duha nego li radi svoje pjevačke sposobnosti. Pokazuje noge, note drži naopako – i konačno zaista postane pjevačica u zboru. Sada je svaki dan sa ljubljenim ravnateljem i već je namjerila, da istisne Paulettu, zvijezdu revije i ljubavnicu ravnateljevu. Sudbonosni dan premijere ne donosi maloj Kiki ništa dobroga. Uslijed nesporazuma i uzrujanosti ona – na dražestan način – pokvari važnu sliku revije, pa dolazi do tučnjave između nje i primadone na otvorenoj sceni. Sutradan Kiki ima naravno otkaz, ali joj ipak uspjeva, da poslije nove borbe sa Paulettom pođe s ravnateljem na večeru. Tu on ima da trpi stotinu muka radi njenoga ponašanja, pa konačno odluči, da je odvede kući. Kiki sada stavlja cijelu kuću na glavu. Poslije nekoliko dana dolazi do izmirenja između Renala i njegove zvijezde Paulette, pa bi se on rado riješio Kiki. U tom mu pomaže barun Rapp kome se bezobrazna fakinka neobično dopada. Kiki već pristaje da pođe s barunom ali onda je ljubav ipak jača i ona se dosjeti lukavoj varci. Pada u nesvijest i ostaje ukočena kroz sate i sate. Na liječnikovu izjavu, da bi ta ukočenost mogla da potraje i koju godinu dana, povlači se barun Rapp, jer da je čovjek u godinama, koji nema vremena, da čeka na djevojčino uskrsnuće. Nervozna Paulette također ostavlja ravnateljev stan i konačno Kiki ostaje sama s ljubljenim čovjekom. Ukočenost je na jednom preboljena i poslije kratkog izjašnjavanja slastan poljubac veže usne u jedno. - Olimp kino, 07.01.1926., vidi zbirka Stakić

Metropol kino, Bjelovar, nedjelja 20.10.1940. Istovremeno sa Zagrebom donašamo grandiozno filmsko djelo monumentalnih razmjera KIŠE DOLAZE (SAN INDIJE) Po znamenitom istoimenom romanu Louisa Bromfielda U glavnim ulogama: Tyrone Power, Myrna Loy, George Brent, Brenda Joyce. 20th Kad Indija daruje, daruje punim pregrštima: bogatstvo i ljepotu, raskoš i bijedu. Kad se Indija razbjesni – njezin bijes je katastrofalan. U sredini egzotične mistike i krute realnosti susreću se: razbludna Lady Esketh, nevina Fern Simon, idealista-liječnik Hindus Safti i ekscentrični pustolov, slikar Tom Ransome. Svaki od njih nosi u srcu svoju dramu i polazi u susret najvećoj elementarnoj katastrofi Indije, u kojoj se u vrtologu strasti kristaliziraju njihove oprečne žudnje i karakteri. Strahovit potres prekida raskošnu svečanost na dvoru maharadže i u nekoliko snažnih udaraca pretvara cijeli grad u gomilu ruševina. Golema vodena brana raspada se i bijesna bujica nasrće da bi potopila sve što je preostalo. Ulica za ulicom tone u ruševine. Zemlja propada. Sve nestaje. zarazne epidemije haraju i nemilice kose živote ljudi koji se bore za goli život, jer je sve drugo propalo. Ali u tom razularenom kataklizmu jedan mladi liječnik i žena koja je u očima drugih bila žigosana, požrtvovno primaju na sebe golemi teret za spas preostalih žrtvujući pri tome svoju vlastitu sreću. To su scene koje svojim realnim prikazom zaustavljaju dah gledaoca i čine ovaj film najvećom senzacijom i najsuptilnijim događajem za svakoga bez razlike. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – r. C.Brown, 1939.

POSLJEDNJI KORAK (LETTY LYNTON) Po noveli od Marie Beloc Lowndes Režija: Clarence Brown Osobe: Letty Lynton – Joan Crawford; Jerry Darrow – Robert Montgomery; Emile Renaul – Nils Asther; Mr. Haney – Lewis Stone; Gospodja Lynton – May Robson; Miranda – Louise Closser Hale MGM film na njemačkom jeziku. Letty Lynton, mlada i bogata djevojka, putuje južnom Amerikom i doživljava razne romantične pustolovine. Posljednji joj je ljubavnik neki Renaul, strastveni južnjak, s kojim ona ima već nekoliko mjeseci odnošaj. Konačno, kad uvidi, da taj odnošaj postaje opasan, odluči Letty da se vrati u New York. Na brodu se upozna s mladim Amerikancem Darrowom. Oni se zaljube jedan u drugoga i zaruče se. Na pristaništu u New Yorku opazi Letty Renaula, koji je u strašnoj ljubomori, uzeo aeroplan i došao u New York prije nje. On se smije njezinim zarukama, i kaže joj da je to budalaština, jer da ga ona ne može ostaviti. Nakon toga joj naredi da s njim putuje u Južnu Ameriku, ali Letty ne pristaje. Malo kasnije dolazi on u njezinu kuću i kaže joj, da će pisma koja mu je ona pisala pokazati Darrowu. Letty ga zaklinje, da to ne učini i da ne upropaštava njezinu sreću, ali Renaul nepopušta, nego joj kaže da mora one večeri da dodje k njemu u hotel. Letty dolazi zaista u hotel, nadajući se da će joj ipak uspjeti da nagovori Renaula, da je pusti na miru. Kad joj to ne uspije odluči ona da se otruje, ali zabunom popije Renaul čašu s otrovom i umre. Sudski istražitelj optužuje Letty radi umorstva. Medjutim Darrow znade da Letty zapravo nije kriva i kako je ljubi, nadje za nju alibi, koji je spasi od kazne, ali koji joj pokvari dobar glas. Letty misli, da joj Darrow nikada neće oprostiti ono što je počinila, i hoće da se oprosti s njime, ali on joj kaže da znade i razumije sve i uzme je za ženu. - 24.06.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 23. listopada 1935. U ZLATNIM OKOVIMA (IN GOLDENEN KETTEN) Režija. Clarence Brown. Glazba: Herbert Stathart U glavnim ulogama: Joan Crawford, Clark Gable Lanac romantike i uzbudljivih dogođaja koji će očarati. Čarobne južne noći na oceanu. Mjesečina nad beskrajnim ravnicima Argentine, romantika, ljubav. - vidi zbirka prospekti do 1945.