Rezultati pretrage

Humorni opis odmora stranih turista u kampovima na Jadranu. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - općenito o dolasku turista na odmor u kampove na Jadranu - narator opisuje pojedine turiste - pojedince i obitelji iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke - te njihovo provođenje vremena u kampovima sa šatorima i kampovima sa bungalovima Slikovni dio: - carina, automobili stranih registracija na cesti, autobusi (eksterijer i interijer), iskrcaj automobila s broda, vlak (eksterijer i interijer) - Jadranska magistrala te plaže, kampovi i mjesta uz magistralu - turistički kamp Plava laguna (kraj Poreča?), kamp Tehnogradnje na Crvenom otoku (kraj Rovinja), kamp jugoslavenskih željezničara - život u bungalovima i šatorima, tuširanje, sunčanje, kupanje, hranjenje, morski tobogan Zvučna podloga: instrumentalna verzija pjesme „Summertime“ itd. Ključne riječi: turizam, kamp, Jadran, Jadranska magistrala

Proljeće 1945, Zagreb netom po oslobođenju. Članovi Studentskog kulturno-umjetničkog društva neuspjelo pokušavaju nagovoriti zapuštenu i depresivnu učiteljicu klavira Emu da svira na priredbi koju organiziraju. Emu preplavljuju sjećanja... 28. 6. 1914., na dan atentata u Sarajevu, Ema je imala dvanaest godina i odlično je znala svirati klavir, a taj je talent u njoj otkrio g. Pjaskovski, vlasnik trgovine glazbalima u kojoj je Emina majka radila kao čistačica. Igrom slučaja Ema se susretne s plemičko-vojničkom obitelji Glajzner, potuče s njihovom kćerkom, svojom vršnjakinjom Gretom, te nešto kasnije slomi kuk i ostane hroma. Nepunih osam godina kasnije, 7.9.1922. Ema se, svirajući klavir, preko prozora upozna s mladim učiteljem klavira i skladateljem Berislavom koji u susjednoj zgradi, kod Glajznerovih, podučava mladu Gretu. Ema i Berislav dogovore sastanak, no potištena svojom hromošću ona se na njemu ne pojavi. Šestog siječnja 1929. kralj Aleksandar proglasio je diktaturu, a Ema i trojica njezinih kolega muzičara naručeni su da sviraju na svadbenom slavlju Grete i njezina mladoženje, sina bogatog industrijalca. Angažman propadne, a dvanaest godina kasnije, 1941. godine, Ema dolazi u gostionicu kod željezničkog kolodvora i tamo prvi put nakon gotovo dvadeset godina ugleda Berislava, koji je pobjegao iz logora i zatražio pomoć starog znanca, konobara Viktora. Ustaška patrola ulazi u gostionicu i Berislav je u velikoj opasnosti...

Opis noćnih radnih aktivnosti u Zagrebu. Vojnici vježbaju, glazbenici sviraju, čistači peru ulice, vatrogasci gase požare, pekari peku kruh .....

Prikaz izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održane 1951. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Većina izložaka kopije su originala. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: borba za uvođenje slavenskih jezika u bogoslužje, reljefi, bizantski utjecaji na umjetnost, utjecaj romanike, freske (oslobađanje od bizantskih utjecaja, neohelenistički elementi, najava renesanse - perspektiva, prodor svjetovnih motiva), bogumili, proganjanje bogumila, bogumilska umjetnost, zidno slikarstvo Slovenije. Slikovni dio: ulaz na izložbu (ulaz Umjetničkog paviljona); organizirana grupa sa stručnim vodstvom razgleda izložbu; kameni reljefi i zapisi u kamenu imena hrvatskih vladara (Branimir itd.); Bašćanska ploča; stup na kojem je pop Sedeh umoren, prema kronici; reljef sv. Marije iz biskupije kraj Knina; plutej iz crkve Sv. Nedjeljica (narator krivo kaže da je iz Sv. Donata); freske iz crkve Sv. Mihaela u Stonu i crkve sv. Marije u Zadru; minijature iz glagolskog misala kneza Hrvoja i evanđelja kneza Miroslava; drvorez majstora Buvine s vrata splitske katedrale; portal Bogorodičine crkve u Studenici; portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji); dva portala crkve u Dečanima fra Vite iz Kotora; freske iz Srbije, Makedonije, Kosova...: Smrt Bogorodice, freske iz Mileševe, Oplakivanje Krista, Sv. Trifun, Sv. Pantelejmon, kralj Vladislav, freska iz Psače, Sv. Vlasi i plač Rahile nad nevinom djecom iz Markova manastira, Posljednja večera iz Pedskog (?) manastira, Rođenje Kristovo iz Sopočana, freska iz Nereza, freska anđela iz Mileševe, Pokop Venecijanke Ane Dandolo, Smrt Bogorodice majstora iz Sopočana, freske iz Dečana i Leskova sa svjetovnim motivima; bogumilski spomenici (stečci - nadgrobni spomenici, plitki reljefi, natpisi u kamenu); freska Poklonstva kraljeva iz Crngroba, freska istog motiva Vincenta iz Kastva, freska Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Ključne riječi: likovna umjetnost, kiparstvo, povijest općenito, srednji vijek, Zagreb - Umjetnički paviljon, crkva i religija.

Kroz prikaz radne svakodnevice stanovnika Brača opisuje se bračka privreda (lov divljih mazgi i pripitomljavanje, maslinarstvo, vinogradarstvo, vađenje kamena i kamenoklesarstvo). U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: o bračkom krajoliku; o radnicima koji idu ujutro na svoj posao; vađenje i uporaba bračkog kamena u arhitekturi diljem svijeta; kratki opis lova, pripitomljavanja i prodaje divljih mazgi. Slikovni dio: splitska luka (panorama); Postira (panorama luke, panorama kuća i crkve); plaža Zlatni rat u Bolu; brački krš i gromače (panorama); odlazak radnika na posao konjima, pješke, kamionom, brodom; fjord i naselje Bobovišća Na Moru (panorama, skulptura od tri kolone posvećena legendi o trima sestrama, koju je dao postaviti Vladimir Nazor); kuće srušene u 2. svjetskom ratu; arhitektura izgrađena od bračkog kamena (Supetar: mauzolej Petrinović; Dioklecijanova palača: Peristil i sv. Duje, južni zid, Srebrna vrata; Zagreb: Zagrebačka burza, Umjetnički paviljon Ivana Meštrovića - tada Muzej NOB-a); kip Herakla na Braču; prijevoz brodom do kamenoloma (Pučišća u pozadini); kamenolom, tucanje i prijevoz kamena, obrada kamena, kamenoklesarska škola u Pučišću (radionica); vinogradarstvo (vinograd, berba, nošenje grožda, prešanje); lov na divlje mazge (Trolokve), privođenje mazgi u tor, odvoz mazgi kroz krš do Milne; maslinarstvo (branje maslina); Milna (luka, ribari i ribarske mreže, čamci idu u ribolov, ribolov „na sviću“). Ključne riječi: Brač, Jadran, more, krš, kamenolom, kamenoklesarstvo, ribolov, vinogradarstvo, životinje (divlje mazge), Split.

Zagreb, godina 1945., vrijeme obnove. Razdragana omladina osniva Studensko kulturno-umjetničko društvo. Nabavili su klavir i ne slute da su sudbina tog instrumenta i usamljene učiteljice klavira Eme, koju nestrpljivo čekaju da im nešto na njemu odsvira, usko povezani. Film prikazuje kratke fragmente iz njenog života u godinama 1914., 1922., 1929., 1941., koje su značajno obilježile povijest ovog dijela svijeta, ali i sudbinu ove tužne žene. Da se sudbina nije tako gorko poigrala s njom (slomljen kuk, ostaje bez voljenog klavira, kompozitor kojeg je voljela i koji joj je bio sklon zavela je druga, a potom je ´41. i poginuo…), koncert pun cvijeća s ovacijama publike u kojem ona, obučena u vjenčanicu, solira na voljenom klaviru, a njen nesuđeni suprug dirigira orkestrom, ne bi postojao samo u njenoj mašti. Sve to ne znaju veseli omladinci koji su je okružili i šutke gledaju slomljenu za «njenim» klavirom.

Opisuju se noćne radne aktivnosti u Zagrebu. Vojnici vježbaju, glazbenici sviraju, čistači peru ulice, vatrogasci gase požare, pekari peku kruh…. Prisutan je glas naratora i dječaka kojemu narator objašnjava što se događa noću. Sadržaj: otac i sin na stubištu sretnu radnika koji ide na posao u noćnu smjenu (snimka); obitelj u dnevnoj sobi; gasi se radio, sin ide u krevet (snimka); zvone zvona sa zagrebačke katedrale (katedrala u daljini); narator spomenutom dječaku počinje opisivati noćne radne aktivnosti Zagreba: vojnici vježbaju protuzračnu obranu (vojnici za reflektorima)- čistači peru ulice šmrkom (snimka) - "tramvajci" (radnici u ZET-u) idu zadnjim tramvajem kućama (snimka eksterijera i interijera tramvaja i vozača) - u spremištu za tramvaje (Remiza) čistačice peru tramvaje (snimka) - u kavani čistače peru pod i prozore prije jutarnjeg otvaranja (snimka), a u noćnom klubu nastupa jazz-orkestar (trubači, saksofonisti, pijanist, klarinetist, cijeli orkestar; konobar radi koktel); radi ostavljene cigarete klarinetistov stan gori (stan u plamenu); policajac? javlja vatrogascima (snimka) - vatrogasci na djelu (oni se spremaju u vatrogasnom domu, voze se vatrogasnim kolima, gase požar, penju se ljestvama do stana, spuštaju ranjenika do kola za hitne pomoći) - stanica hitne pomoći (dovozi se ranjenik, doktori izvode operaciju) - pekarna (pekari odlažu spečeni kruh) - noćni čuvar (on sa noćnom lampom pregledava tvornicu) - noćna smjena u tvornici (strojevi, radnici za strojevima) - hitne i važne vijesti se novinskim redakcijama šalju dalekopisačem (radnik za dalekopisačem), zatim se vijesti u redakciji prepisuju i redaktiraju (radnica za pisaćim strojem, redaktor ispravlja vijest) - tiskara (slaganje slova, slaganje tiskanih novina); novine se prenose na kolodvor, gdje ih preuzima noćna poštanska služba (poštanski službenici u vagonima slažu pisma u pretince); kretanje vlaka (željezničar pregledava ima li oštećenja na vlaku, vlak kreće); u zoru seljanke idu na tržnicu (seljanke hodaju, tržnica Dolac i katedrala); dječak se budi, radio se pali, dječak i otac na stubištu sretnu radnika koji se vraća s noćne smjene (snimka). Ključne riječi: metalurgija, prehrambena industrija, tiskarska industrija, pošta, poštanska služba, zdravstvo, tramvaj, željeznica, glazba, noćna smjena.