Rezultati pretrage

Svake subote poslije podne sklapaju se brakovi u Skupštini općine Črnomerec u Zagrebu. Pratimo proceduru i njene životne detalje. Prisutan je glas naratora i izjave matičara.SADRŽAJ: Sadržaj govornog dijela: matičar izgovara službeni tekst bračne ceremonije; narator nabraja statističke podatke vezane za sklapanje braka, priča o poslu i malom honoraru matičara i nudi šaljive komentare vjenčanja Slikovni dio: matičar Lovro Gašparac i članica Općinske skupštine Hajrija Krajina u svojim stanovima, fotograf Ivica Topić u fotografskoj radnji; Skupština općine Črnomerec (ulaz, hodnik, čekaonica, matični ured, uzvanici dolaze na vjenčanje); procedura vjenčanja (Gašparac i Krajina izgovaraju tekst vjenčanja, Topić fotografira, čestitanje, potpisivanje, stavljanje prstena, detalji tijela i tjelesnih reakcija uzvanika, pauza za odmor) Ključne riječi: vjenčanje, matični ure

Film govori o stvaralaštvu bunjevačkih Hrvatica iz okolice Subotice, koje iz slame izrađuju čudesne ukrase i religiozne predmete, slike....

Vladar carstva vječnog leda i zime, car Mrazomor želi uz pomoć vještica ledenica pretvoriti Čarobnu šumu u svoj vlastiti ledeni muzej. Međutim, mali čarobnjak Štapić uništava strašnog cara i uz pomoć svoje ljubavi, kraljice Sunčice, dobrog zmaja Ferdinanda i ostalih prijatelja, spašava Čudesnu šumu ...

Prikaz znamenitosti Trsta te, ponajviše, njegove trgovinske ponude i jugoslavenskih turista koji dolaze u kupovinu. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: o raznim kulturnim i povijesnim znamenitostima Trsta; o buvljaku na trgu Ponte Rosso; šaljive opaske o Jugoslavenima koji dolaze tamo kupovati; satirički žalci o „šopingu“ Jugoslavena u Trstu kao suradnji socijalizma i kapitalizma itd. Slikovni dio: auti i autobusi kojima dolaze Jugoslaveni; znamenitosti Trsta (panorama grada, umjetničke slike o gradu, rimski amfiteatar, crkva San Giusta, sjedišta banaka, muzeji, vikendica Miramare Maksimilijana Habsburškog; galerija Revoltella: eksterijer, interijer i umjetničke slike; ulice, kale, hoteli, restorani, fasade…); obnavljanje znamenite zgrade (stoji samo fasada, a ostatak zgrade je srušen); trgovanje (trgovanje devizama na ulici, razni štandovi i buvljaci na ulicama, zlatarne); Ponte Rosso (štandovi, kupovina); ispražnjen Ponte Rosso na kojemu se odvija sindikalni i pacifistički prosvjed; Jugoslaveni se odmaraju na ulicama i u parkovima Trsta; otpadci koje Jugoslaveni bacaju uz cestu; granični prijelaz, carina (pregled policajaca) Zvučna podloga: srpske narodne pjesme, „Internacionala“, „Autobus Calypso“, „Hej Slaveni“ itd. Ključne riječi: Italija, trgovina, šoping, prosvjed, granični prijelaz

Opisuju se preteče i počeci kinematografije. Nakon toga se opisuje razvoj kinematografije u Hrvatskoj do Drugog svjetskog rata. Prisutan je glas naratora.Između ostalog, film prikazuje snimke Oktavijana Miletića, Viktora Rybaka i Božene Kraljeve u njihovim poznim godinama. Sadržaj: grafike koje prikazuju prve filmske projekcije; egipatska mumija Nesi Hensu iz Arheološkog muzeja u Zagrebu; film "Šibenska luka" u cijelosti - iluzija pokreta (snimke raznih preteča kinematografa koje stvaraju iluziju pokreta brzom izmjenom sličica) - povijest fotografije: Nicephore Niepce radi prve eksperimente (on na fotografiji, jedna njegova fotografija); Daguerre (fotografija njegovih bližnjih) - Muybridge radi prvi niz fotografija bića u pokretu (on na fotografiji i prikaz njegovih eksperimenta stvaranja iluzije pokreta) - Ettiene Jules Marey izumio "fotografsku pušku" (on na fotografiji i prikaz njegovih eksperimenta) - Ottomar Anschütz izumio "električni brzookretač" (fotografija njegovog izuma i rezultata njegova izuma) - George Demeny stvara nizom fotografija prvi prikaz čovjeka koji govori (prikaz njegovog izuma) - Emil Reynaud izumio i osnovao optičko kazalište Praxinoscope (prikaz njegovih animiranih filmova) - Edison izumio Kinetoscop (prikaz filmske vrpce i raznih ranih snimki) - braća Lumiére i njihova prva projekcija; značenje filma (prvi filmovi braće Lumiére; razne rane snimke: car Franjo Josip, leteći baloni itd.) - čovjek koji se okladio da će poletjeti s Eiffelovog tornja na Pariškoj izložbi 1900. (poznata snimka njegovog smrtonosnog pada)- arhivski snimci Mirogoja i pogreba na Mirogoju, najvjerojatnije iz 1902. ili 1903. (današnji snimci Mirogoja i pogreba) - (zgrada Hrvatske kinoteke; ploča na ulazu u zgradu s natpisom Socijalistička Republika Hrvatska Arhiv Hrvatske Kinoteka Hrvatske, stari projektori u vlasništvu Kinoteke) - prva filmska projekcija u Hrvatskoj (plakat prve projekcije; fotografije: Ilica, HNK i Hrvatski sokol danas; arhivske fotografije: Sveučilište i gradnja Umjetničkog paviljona, otvaranje HNK, Hrvatski sokol - tadašnja zgrada Kola; razne rane snimke i fotografije ljudi; isječak iz jednog filma braće Lumiére - "Otvaranje svjetske izložbe" ???) - Georges Mélies (isječak iz nekog njegovog filma) - Josip Halla (on na fotografiji) - Izidor Kršnjavi i njegovo filmsko prosvjetno djelovanje (on na slici, fotografiji i u plitkom reljefu; sličice koje je on prikazivao uz pomoć "lanterne magice"; isječak iz filma "Otvaranje svjetske izložbe" braće Lumiére, prikazanog u sklopu njegovih projekcija) - putujući kinematografi (razne fotografije Zagreba i ostale) - prvo stalno kino u Zagrebu (plakat s rasporedom predstava; fotografije iz raznih filmova; isječak iz filma "Poliveni poljevač" braće Lumiére); prvi dugometražni film prikazan u Zagrebu "Bijela robinja" s Astom Nielsen (ona na fotografiji) - glazbena pratnja nijemih filmova (pijanist svira, isječci iz ranih vesterna, glumac Tom Mix) - razne kamere - Josip Halla - njegovo filmsko djelovanje (fotografija Halle s kamerom, snimke Zagreba iz filma Zagreb i njegove znamenitosti; isječci iz filma "Crnogorska vojska ulazi u Skadar": crnogorski kralj Nikola; Hallin film "Kavana Corso") - Josip Karaman - njegovo filmsko djelovanje (on na fotografiji; arhivske fotografije Splita; plakat s rasporedom predstava kina "Karaman"; Karamanovi filmovi "Sokolski slet u Splitu" i "Procesija sv. Duje") - hrvatski dugometražni filmovi poduzeća "Croatia film" i "Jugoslavija Film" iz 1910-ih i 20-ih godina (snimke iz Prvog svjetskog rata; isječci iz filma "Zagreb i njegove znamenitosti"; fotografije iz filmova "Brcko u Zagrebu", "Matija Gubec", "Vragoljanka", "Dvije sirote", "Tko?", "Dama u crnoj krinki", "Brišem i sudim", "U lavljem kavezu", "Grička vještica"; plakati i novinske najave filmova "Matija Gubec", "Dama u crnoj krinki", "U lavljem kavezu"; znak poduzeća "Jugoslavija film"; fotografije iz spomenutih filmova i fotografije: Arnošt Grund, Irma Polak, Stjepan Bojničić, snimatelj Breitner, Aca Binički, Nina Vavra, Alfred Grünhunt, August Cilić, Melita Bohinec, Renata Miletić, razni ostali glumci) - ostali hrvatski dugometražni filmovi iz 1920-ih (isječci iz filma "Zagreb i njegove znamenitosti", karikatura: Aleksandar Vereščagin; arhivska fotografija: Zagrebačka streljana; isječci iz filma Viktora Rybaka "Čovjek sa šeširom": Božena Kraljeva i Bela Krleža) - planiranje snimanja filma "Lijepa naša domovina" (fotografije iz filma: mjesta na Jadranskoj obali; razne arhivske fotografije SAD-a; isječci iz filma "Solin i njegove starine"; skupina ljudi) - Stanislaw Noworyta - njegovo filmsko djelovanje (on na fotografiji; isječci iz njegovog filma "Solin i njegove starine": don Frano Bulić)- dominacija američkog filma i slanje hrvatskog kamena za gradnju zgrade "Paramounta"; repertoar u hrvatskim kinima (isječci iz raznih stranih filmova i filma "Ah, bješe samo san"; dokumentarne snimke američkih filmskih zvijezda i premijera; fotografija Abela Ganca i isječak iz njegovog filma "Napoleon") - Tito Strozzi - njegovo filmsko djelovanje (on na fotografijama, znak poduzeća "Strozzi film"; fotografije iz njegovog filma "Dvorovi u samoći"; fotografija kina "Music Hall" u Nikolićevoj 70) - Franjo Ledić - njegovo filmsko djelovanje (isječci iz filma "Zagreb i njegove znamenitosti"; isječci iz Ledićevih filmova "Angelo - Misterij Zmajgrada" i "Ciganin hajduk Brnja Ajvador"; skice nikad izgrađenog poduzeća "Jadran film") - poznati Hrvati u filmskim snimkama; o stvaranju filma "Meštrović: Izrada skulpture Indijanci" (isječci iz filmova "Meštrović: Izrada skulpture Indijanci" i "Sličice iz obiteljskog života: Ivana Brlić Mažuranić")- "Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar" - njena filmska djelatnost; Sergije Tagatz, Viktor Rybak, Joza Ivakić, Aleksandar Gerasimov - njihovo filmsko djelovanje (isječci iz filmova "Zagreb i njegove znamenitosti", "Zagreb 1936.", "Čarobnjaci", "Griješnice", "U raju lijepih žena" Sergija Tagatza, "Jedan dan u turopoljskoj zadrugi", "Čovjek sa šeširom": animirana sekvenca, Rybak sa šeširom; fotografije: Andrija Štampar, zgrada ŠNZ, Sergije Tagatz i obitelj, Joza Ivakić, Aleksandar Gerasimov; današnja snimka Gerasimovljeve kamere)- Oktavijan Miletić - njegovo djetinjstvo i filmsko djelovanje (on na fotografijama; današnja snimka njegove kamere; isječci iz njegovih filmova "Nocturno", "Strah", "Poslovi konzula Dorgena", "Zagreb u svjetlu velegrada", "Faust", "Šešir") - teškoće hrvatskog filma 1930-ih; reklamno poduzeće "Maar" (isječci iz dokumentarne serije "Svijet od 1900 do 1939": arhivski snimci gospodarske krize u SAD-u, nemira itd.; isječci iz snimaka slavonskog sela: procesija ispred crkve, sajam, ringišpil; znak poduzeća "Maar"; fotografije i arhivske snimke Zagreba 1930-ih)- (današnje snimke: Oktavijan Miletić i Viktor Rybak šeću po Zagrebu; Božena Kraljeva sjedi u polumraku). Međunaslovi: Film „ŠIBENSKA LUKA“ iz 1903 g. najstariji je sačuvani filmski materijal na teritoriju Hrvatske i Jugoslavije.- Pretpostavku prema kojoj je snimatelj Stanislaw Noworyta zamijenila je nova po kojoj je autor ovog dokumenta Englez Arnold Muir Wilson. Hoće li budućnost donijeti nove pretpostavke? - ZAGREB Groblje Mirogoj početkom stoljeća - ZAGREB 3. 11. 1892. - KAMERE U DOMAĆIM RUKAMA - JOSIP HALLA 1880. - 1960.- JOSIP KARAMAN 1864. - 1921- VRIJEME KAD TVORIDBA FILMOVA IMADE SVE PREDUVJETE- ANEKDOTALNE NEPRILIKE- NAŠA NEPOZNATA FILMSKA INDUSTRIJA- OKTAVIJAN MILETIĆ- KINEMATOGRAFIJA BEZ FILMOVA.

- Vladar carstva vječnog leda i zime, car Mrazomor, želi uz pomoć vještica ledenica, pretvoriti čarobnu šumu u svoj vlastiti ledeni muzej. Međutim, mali čarobnjak Štapić, uništava strašnog cara i uz pomoć kraljice Sunčice, dobrog zmaja Ferdinanda i ostalih prijatelja, spašava čudesnu šumu...

Opisuje se Autoput bratstva i jedinstva između Zagreba i Beograda, koji je zbog svoje zapuštenosti jedna od najsmrtonosnijih autocesta u Evropi. Prisutne su izjave sugovornika. Sadržaj govornog dijela: viši inspektor za saobraćajnu preventivu Mirko Rapo govori o dotrajalosti i opasnostima Autoputa bratstva i jedinstva, njegovim crnim točkama i smrtnim slučajevima; šef poslovnice rent-a-car tvrtke Inex u Zagrebu Mita Lopac govori o uspomenama sa gradnje autoputa i njegovom današnjem stanju Slikovni dio: Rapo i Lopac na svojim radnim mjestima daju izjave; autocesta (vrlo dotrajao kolnik, reklame, okolica, auti, autobusi-interijer i eksterijer, kamioni, kočije, spomenici gradnji, dojavni telefon, noć na autocesti); pokvarena vozila na zaustavnoj traci; uništena vozila kraj autoputa i na smetlištu, uviđaji nakon prometne nesreće, mrtva tijela (arhivske snimke i fotografije); gradnja autoputa i svečano otvaranje-slet (arhivske snimke) Ključne riječi: promet, cesta, prometne nesreće, Autocesta bratstva i jedinstva

Film opisuje tipičnu stvaralačku djelatnost subotičkog kraja, izradu predmeta i slika od slame. "Slamarke" su žene koje, prema riječima jedne od njih, izrađuju "lipe slike i drugo koješta" od slame. Narator filma je jedna od "slamarki", Marga Stipić iz Tavankuta. Narator filma je jedna od "slamarki", Marga Stipić iz Tavankuta. Na početku filma ona sa svojim kolegicama iz snopova žita bira kvalitetnu slamu od koje će izrađivati predmete i slike. Pri tom predstavlja svoje kolegice: Ruža Dulić iz Tavankuta, Mara Ivandekić i Kata Rogić iz Đurđina, Anica Balažević, Teza Bilo iz Bikova te Ruška Poljaković. One su članice sekcije za likovnu umjetnost Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva "Matija Gubec". Sve su neudate, što je slučajnost.Nakon toga promatramo proces izrade predmeta od slame, a gđa Stipić opisuje finese tog posla. Za izradu slame potrebne su meke ruke i prsti, pa se zato tim poslom ne bave muškarci, koji rade teže poljoprivredne poslove. Nakon toga se prikazuju same rukotvorine. U biskupskom dvoru u Subotici čuvaju se sakralni predmeti od slame (kaleži, mostrance, križevi, kršćanski simboli poput grožđa i ovce). Izrađuju se i svjetovni motivi (figurice seoskih svirača i plesača, pejzažne slike poljoprivrednih dobara). Gđa Stipić je i pjesnikinja. Za vrijeme filma recitira jednu od svojih pjesama, čija je tema nedostatak sreće. Nakon toga vidimo zbor seljanki u narodnim nošnjama, koje pjevaju jednu narodnu pjesmu. Na kraju promatramo proces spaljivanja sjena.Film je popraćen bunjevačkim narodnim pjesmama (jedna od njih je "Nek se znade da Bunjevac živi") te glazbom Vatroslava Lisinskog.

Opisuje se složni život u vojvođanskom selu Crvenka, u kojem žive pripadnici 22 nacije. Prisutni su glas naratora i izjave seljana. Sadržaj govornog dijela: matičarka i radnik ukratko pričaju o selu i njegovoj multikulturalnosti; seljani izriču svoje ime i narodnost; neki pričaju o tome kako su došli u Crvenku. Slikovni dio: selo Crvenka (kuće, ulice, polja, kukuruz, sijeno, krave, kanal Dunav-Tisa); izjave daju pripadnici i pripadnice raznih nacija (Hrvat, Srbin, Židov, Albanac, Mađar, Slovenac, Rumunj, Slovak, Talijan, Nijemac, Makedonac, Crnogorac, Poljak, Grk, Rus mongolskog podrijetla, Egipćani itd.) u raznim ambijentima (na motoru, dok prodaje srećke lutrije, dok peca na kanalu Dunav-Tisa, dok svira harfu u birtiji, u svojoj sobi, dok svira i pjeva narodnu epsku pjesmu na guslama, djeca ispred škole itd.); tvornica šećera Crvenka (natpis, vanjska i unutarnja postrojenja, šećerna repa, prerada repe u šećer); rukomet (utakmica kratko), tržnica (kratko); plesnjak (interijer), tuča između dvoje mladića ispred plesne hale. Ključne riječi: selo, Crvenka, Vojvodina, Srbija, prehrambena industrija, motor, guslar, multikulturalnost

-opis preteča i početaka kinematografije. -opis razvoja kinematografije u Hrvatskoj do Drugog svjetskog rata....