Rezultati pretrage

Veći dio gradiva odnosi se na kasnije razdoblje djelovanja stvaratelja koje je i najkraće, odnosno nakon Drugog svjetskog rata. Iz najranijeg razdoblja, čak i iz razdoblja koje prethodi djelovanju stvaratelja, kao naslijeđeni, sačuvani su testamenti, zaduženja i fundacijske isprave koji svjedoče o socijalnim potrebama 19. stoljeća u Rijeci i sredstvima njihova zadovoljenja. Iz razdoblja talijanske uprave, između dva svjetska rata, sačuvana je statusna dokumentacija i nešto financijskih spisa (računi, akcije, obveznice). Gradivo ima značenje za istraživanja lokalne povijesti. Iako nepotpuno, ono pruža uvid u povijest organizacije socijalnih službi i ustanova u Rijeci. Posebno je značajno jer je stvaratelj bio središnja ustanova te vrste, a i gradivo istorodnih ustanova nije u dovoljnoj mjeri sačuvano. Povijest socijalnih ustanova kretala se od pukog fizičkog zbrinjavanja potrebitih do modernih shvaćanja o humanoj i višestrukoj te dobi štićenika primjerenoj skrbi. Dio tog procesa prati se u gradivu ovog fonda. Podaci iz pasivne kartoteke starih štićenika (1922-1955) ocrtavaju društvenu pozadinu njihova smještaja u ubožnicu kao i njihovu daljnju sudbinu. Izvješća o radu i o djeci iz 1953. i 1954. godine zanimljiva su s pedagoškog stajališta. Također, mogu se pratiti i ideološki utjecaji na odgoj u vrijeme velikih društvenih i političkih promjena.

Fond danas sadrži 9 knjiga, 57 kutija i 6 svežnjeva i spisa gradiva Ninske biskupije. Kako fond nije arhivistički obrađen, nije ni izrađen novi arhivistički inventar ili popis gradiva. Djelomično su sačuvani urudžbeni zapisnici i Knjiga ređenja. Osim općih spisa, gradivo sadrži seriju sudskih spisa, zatim ženidbenih spisa, spisa o redovnicima, vizitacije, spise o nadarbinama i biskupskoj menzi, spise Ninskog kaptola. Niže donosimo popis prema nazivlju gradiva napisanog na kutijama i svežnjevima spisa. Taj je popis gruba evidencija i neophodno je nakon sređivanja izraditi sumarni i po potebi dijelom analitički inventar. POPIS GRADIVA/SERIJA: 1. Spisi Kurije/Ordinarijata Ninske biskupije; 1664.–1830., 4 knj., 27 kut; 2,60 d/m 2. Ženidbeni spisi, 1678.–1830.; 14 kut; 1,10 d/m 3. Sudski spisi, 15.–19. st., 7 kut; 0,80 d/m 4. Vizitacije, 1634./1830.–1831.; 3 kut; 0,30 d/m 5. Kaptol Ninske biskupije, 1595./1813.; 3 kut; 0,30 d/m 6. Matične knjige, 17./19. st.; 5 knj., 2 svež.; 0,30 d/m 7. Ekonomski spisi, 17./19.; 3 kut.; 0,30 d/m 8. Rukopisi, 17./18.st.; 1 svež.; 0,10 d/m 9. Tiskovine, 17./19.stoljeće; 1 svež.; 0,20 d/m 10. Razno, 17./19.st.; 2 svež; 0,30 d/m

Zbirka sadrži tiskano gradivo kao što su, plakati, letci, brošure, knjižice, osmrtnice i dr. Najstarije gradivo je iz 18. stoljeća. To su Stampe tiskano gradivo povijesnih dokumenata, poglavito za potrebe sudskih sporova i obranu prava pojedinih imovinskih i drugih crkvenih ustanova, zatim gradivo vjerskog karaktera, kao što su katekizmi, udžbenici, liturgijski direktoriji, oficiji, shematizmi i dr. Gradivo je podijeljeno na tri serije. SERIJE 1. Zbirka tiskovina/stampata (knjižice, brošure, katekizmi, udžbenici i dr.) 18.–20. st. 2. Zbirka tiskanica (plakati), 1771.— 2003., 521 kom. 3. Zbirka osmrtnica, 19. i 20. st., 2 svež.

Veći dio gradiva čine gotovo cjeloviti opći spisi bogati izvornim podacima o djelovanju škole u različitim povijesnim razdobljima odnosno državnim, političkim i školskim sustavima (izvješća o početku i završetku školske godine, o učiteljima, tiskanice, statistički podaci, školarine, podaci o izložbama radova, okružnice, korespondencija s višim vlastima, oglasi, objave u tiskanom obliku, suradnja s drugim sličnim školama 1921-1929, puno izvornih iskaza o stanju u školi dakle iz same škole, statistike, financiranje, zapisnici sjednica nastavničkog zbora 1929-1932 uglavnom okružnice, uputstva, zahtjevi viših vlasti bez odgovora iz ured, obilježavanje političkih i povijesnih događaja u školi, dodatne društvene aktivnosti u školi, nazočnost organizacija poput Crvenog križa i drugih, stručne ekskurzije. Kroz njih se prati programski i organizacijski kontinuitet gotovo od početka do kraja djelovanja. Praznina u dokumentaciji nastaje u razdoblju II. svjetskog rata, pogotovo u vrijeme talijanske okupacije. Statusna dokumentacija sačuvana je samo iz razdoblja osnivanja, dok kasniji statuti i nastavni programi nisu, ne u normativnom obliku. Kronika škole sačuvana je za razdoblje do 1913. odnosno podržavljenja škole, ali njen nedostatak može se kompenzirati zapisnicima sjednica nastavničkog zbora (vijeća), godišnjim izvješćima i naravno općim spisima. Posebno su vrijedni spisi školskog odbora iz razdoblja 1885-1914 (dopisivanje s nadležnim tijelima o školskim stvarima, pitanje privremenog statusa škole, financiranje, proračuni, završni računi, program, satnica, učitelji, natječaji, broj polaznika, razvoj ustanove, zapisnici sjednica, iskazi školarina po učenicima, reorganizacija i podržavljenje škole, molbe zaposlenika za povećanje plaće, dogradnja škole, Laginjino sudjelovanje kao najutjecajnijeg člana odbora i svojevrsnog stratega, njegova pisma, mišljenja) jer se radi o najranijem razdoblju djelovanja škole, vremenu njenog osnivanja i dokazivanja smisla opstanka. Nažalost, dokumentacija o učenicima je fragmentarna, sačuvano je tek nekoliko upisnika iz tridesetih godina, dio upisne dokumentacije i svjedodžbe iz različitih povijesnih razdoblja. Fragmentarna je i računovodstvena i personalna dokumentacija, no opći spisi u velikoj mjeri sadrže podatke o učenicima, učiteljima i financijskom aspektu djelovanja škole. Posebno je bogata, vrijedna i ilustrativna zbirka učeničkih radova, crteža, koja obuhvaća razdoblje od početka stoljeća do ukidanja škole (prostoručno crtanje, geometrijsko i projektno crtanje, crteži strojarskog i bravarskog obrta, zidarskog, klesarskog, limarskog, model-stolarskog, postolarskog, krojačkog i dekorativno-slikarskog obrta).

Uz službene biografske činjenice dokumentirane osobnim ispravama, svojim sadržajem i količinom fond najviše otkriva o Špoljaru učitelju-namješteniku i Špoljaru svestranom glazbeniku i glazbenom pedagogu, nešto manje književniku. Većina serija je fragmentarna. Najbogatija je i najvrjednija serija glazbenog stvaralaštva, posebno podserija rukopisnih muzikalija, koja sadrži i dio njegovih neobjavljenih djela. U književnim rukopisima sačuvana su također neka neobjavljena i novija djela. U potpunosti izostaje gradivo vezano za njegov pedagoški i urednički rad, pedagošku i glazbenu teoriju, općenito za njegovo možda najdinamičnije razdoblje, između dva svjetska rata. Sačuvani su notni zapisi u višestrukim verzijama. Obilje zapisa narodnih napjeva govori o dubokom poštovatelju narodne tradicije i povjerenju u pučku predaju. Melografski notni blokovi i nabacane bilješke u njima o izvornim pjevačima ostavljaju poseban dojam autentičnosti. Gradivo, pogotovo iz područja stvaralaštva, uglavnom nije datirano, pa su rijetke bilješke o vremenu i mjestu nastanka nekog djela ili zapisa tim vrjednije. Fond sadrži dosta starijih publikacija, a za povijest scenske umjetnosti vrijedna je, iako mala, zbirka vjerojatno već raritetnih kazališnih plakata za predstave po Špoljarovim djelima kao i fotografije njihova uprizorenja. Izrazito fragmentarna serija fotografija nakon prvog preuzimanja gradiva 2012. godine išla je u prilog tadašnje ocjene sadržajne vrijednosti ukupnog fonda da on nedovoljno govori o privatnoj osobi Zlatka Špoljara, o njegovom intimnom svijetu. Fotografski zapisi preuzeti 2014. godine nisu samo bogato količinski i sadržajno upotpunili seriju fotografija, već u potpunosti mijenjaju sadržajni i doživljajni profil fonda u cjelini. Najvrjedniji, najizvorniji i najopsežniji dio serije čine negativi na staklu i plan-filmu iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća, uz rijetke izuzetke snimljeni Špoljarovim fotografskim aparatom i u autorstvu samog Špoljara, koji bogato vizualiziraju atmosferu života građanskog intelektualca i njegove obitelji između dva svjetska rata, njegove interese i autorski pristup svijetu oko njega. Na mnogim fotografijama iz tog razdoblja je prisutan i sam Špoljar u potpuno drukčijem raspoloženju, opuštenom i osobnom, u odnosu na službene fotografije iz različitih životnih razdoblja. Osim obitelji i prijateljskog kruga, Špoljar je kamerom bilježio prirodu, krajeve, ljude, njihove običaje, način života. Posebno su zanimljivi prizori iz Podkalničkog kraja i Hrvatskog primorja, a kao kuriozitet mogu se izdvojiti dva negativa nogometnog kluba Prvi HŠK Građanski Zagreb na novom stadionu. Negativi su, osim u izvornom obliku, u arhiv preuzeti i u digitalnim preslikama. Sačuvani negativi na staklu i plan-filmu značajan su izvor i sa stajališta povijesti fotografskih tehnika. Na izvornim pozitivima sačuvani su zapisi uprizorenja Špoljarovih djela u školama diljem Hrvatske i pulskom kazalištu 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, a također iz tog razdoblja su fotografije Špoljara kao dirigenta sa zborom u Lovranu i nešto ranije snimljeni prizori Špoljara s učenicima raznih škola u kojima je radio poslije Drugog svjetskog rata. Dok se izvorne obiteljske snimke nastale između dva rata uglavnom u Zagrebu, pod Kalnikom i na ljetovanjima u Hrvatskom primorju odnose na razdoblje života dok je Špoljar bio u prvom braku, s učiteljicom Ružicom rođ. Trbuhović s kojom je imao dvije kćeri, Branku i Rajku, na digitalnim preslikama fotografija koje su ostale pohranjene u "obiteljskom albumu" nasljednika Zlatka Špoljara, sačuvani su uglavnom obiteljski prizori nakon Drugog svjetskog rata, iz drugog Špoljarovog braka, s nastavnicom Nedom rođ. Ribarić s kojom je imao još dvije kćeri, Jasnu i Vesnu. Osim osoba Nede i Zlatka Špoljara kao i obiteljskih scena u Kastvu, Opatiji, Voloskom i, opet, Kalniku na preslikama su sačuvani prizori iz radnog, profesionalnog i društvenog okruženja Špoljarovih, pogotovo Nede, vezani uz rad u školama od 1945. do sredine 70-ih godina 20. stoljeća u Kastvu, Puli, Lovranu, Voloskom i Rijeci, pa je serija zanimljiv izvor za povijest školstva. Ako se izuzmu rijetki izvorni zapisi na poleđini sačuvanih pozitiva, bogatstvo fotografija u seriji nije popraćeno izvornim sadržajnim bilješkama. Većina fotografija je atribuirana na digitalnim preslikama naknadno na temelju obiteljskih sjećanja od strane darovateljice, Špoljarove kćerke Jasne Levak, ako uopće jest, i to tek djelomično i rijetke precizno, uz priličan vremenski odmak od zabilježenih događaja. Kao dio serije pohranjen je i dio fotografske opreme, odnosno izvorne ambalažne kutije za fotografski papir s pojedinim izvornim zapisima samog Špoljara o tehničkim detaljima kao i članova obitelji, a koje uz sam autorski materijal na negativima također svjedoče o Špoljaru kao vrsnom amateru, poznavatelju i zaljubljeniku u fotografski medij, ali i o samom povijesnom razvoju fotografske opreme i industrije.

1. Iz obiteljskog arhiva Nevenke Malić-Ramous: a) Zbirka poslovica (narodnih) i citata (latinskih, književnih i drugih) u rukopisu (tri bilježnice, od toga dvije fragmentarne, nekoliko fragmenata; jezici hrvatski, srpski, latinski, talijanski, engleski, francuski, španjolski) koje je prikupio Mate Šoić – Mirilović (1838.-1922.), sudski činovnik na Općinskom sudu u Imotskom, djed Nevenke Malić – Ramous; b) Rodoslovlje obitelji Šoić-Mirilović iz V. Duišin: Plemstvo i povijest. Knezovi conti Šoić– Mirilović od bosanskih knezova Mirilovića (separat), iz Glasnika heraldike, god. II, br. 5-8, Zagreb 1938. (na rodoslovlju dodane bilješke pisane rukom te jedna bibliografska bilješka); c) Rukopisna bilješka o Mati Šoiću–Miriloviću i Nevenki Malić, 26.4.1985. 2. Ivo Žmak, Stevan Galogaža i Kritika: a) Nekrolog Ivi Žmaku, asistentu na pariškom Observatorijumu, idejnom osnivaču zagrebačkog književnog časopisa Kritika preminulom 3.12.1920. godine, s potpisom Stevana Galogaže, direktora Kritike, u novinama Riječ (fragment), br. 264, str. 7, 1921.; b) Posjetnica Ive Žmaka na francuskom Jean Jemacques, Stagiaire a l´Observatoire de Paris; c) Kritika : Književno umjetnička revija, god. II, br. 1, siječanj 1921.godine – u sadržaju između ostalog pjesma T. Ujevića Zidovi tišine u kojoj se spominje gospodin Žmak (potpis Nevenke Malićeve na naslovnici). 3.Priznanica udovice Carina kojom potvrđuje primitak iznosa od 200 kruna od Klonimira (Clemente) Malića, oca Nevenke i Milivoja Malića, na ime potpore obitelji, 1.4.1915.

Iako fragmentarno, gradivo može pružiti uvid u organizacijsko ustrojstvo, način rada, akcije, planove i financijske aktivnosti stvaratelja, bar u vrijeme njegove najintenzivnije aktivnosti, a to je prvih nekoliko godina djelovanja. Sačuvana su neka opća pravila ugarskog Crvenog križa, izvješća o radu stvaratelja od 1881. do 1888. godine. Uglavnom tiskana, izvješća sadrže imena čelnika i dužnosnika Odbora, podatke o kadrovskim promjenama u vodstvu, popise članova prema tipu članstva, opis dobrotvornih priloga u korist žrtava raznih nesreća i financijsko izvješće. Posebna tema u izvješćima su nastojanja oko pripreme i plana bolnice odnosno lječilišta za oporavak ranjenika u slučaju rata. Zanimljiv je, iako nerealiziran kako je pokazao kasniji razvoj događaja, detaljni plan ratne bolnice iz 1898. u materijalu pripremljenom za kongres ili skupštinu Odbora koji se najvjerojatnije nije uopće održao. Knjiga blagajne kroz cijelo razdoblje prije konačnog pasiviziranja podružnice, odnosno od 1882. do 1900. godine, najbolje govori o smanjenju intenziteta aktivnosti. Od dokumentacije o članstvu sačuvane su upisne liste članova po šestogodišnjim upisnim razdobljima s izvornim upisom tj. potpisom članova kao i onih zaduženih za vođenje lista, redom riječkih uglednika te djelomično ispunjene i korištene knjige uplatnica za članarine odnosno račun-blokovi. O problemima u radu u razdobljima vođenja podružnice od strane pojedinih guvernera kao i otežanim uvjetima rada svjedoči izvješće njenog blagajnika A. F. Luppisa iz 1895.

Urudžbeni zapisnici i kazala: 1. Urudžbeni zapisnik (Protokol) Metropolitanskog Kaptola 1836.–1853., 1 knj. 2. Urudžbeni zapisnik Metropolitanskog Kaptola 1853.–1874., 1 knj. 3. Urudžbeni zapisnik Metropolitanskog Kaptola ,1889.–1943., 2 knj ( kut. 37.) 4. Kazalo urudžbenoga zapisnika, 1836.–1852., 1 knj. (kut. 36/180). Predmetne knjige: Napomena: U zagradama je kutija u kojoj se nalaze predmetne knjige. 1. Knjiga povlastica Kaptola stolne crkve Sv. Stošije (Liber PrivilegiorumVenerabilis Capituli ecclesiae cathedralis S. Anastasiae, martyris),1399.–1818., 521. str. 2. Poslovne knjige (Puntazioni), 1852.–1905. 1922.–1935., 6 knj. (kut. 34–35). 3. Zakladne mise Stolnog kaptola (Obblighi fondazionali del Capitolo di Zara), 1885.–1941., 1 knj. (kut. 35). 4. Zakladne mise Stolnog Kaptola , 14–20. st. (Prijepis kanonik Jakov Čuka) 1917.,1 knj. 5. Zavjetne mise i legati, 1 knj (kut. 3/21) 6. Popis kolona Kaptola u župama Zadar i Arbanasi, 1 knj. (kut. 36) 7. Knjige misa Kaptola, 1872.–1875.1895.–1896. 1929.–1943., 2 knj. (kut. 35 i 37) 8. Knjiga hipoteka Zadarskog kaptola, od 1807. i dalje, 1 knj. (kut. 36) 9. Popis vrijednosnih papira Zadarskoga kaptola, 1 knj. kut. 36. 10. Računska knjiga: krediti, najmovi–liveli, koloni , 1 knj. (Libro conti) (kut. 36) 11. Blagajnički dnevnik Kaptola (Giornale di cassa), 1885–1909, 1 knj. (kut. 36). Spisi: 1. Fragmenti spisa Kaptola, 1615.–1789, br. 23–77. (kut. 20/103–104) 2. Opći spisi Kaptola, [1739.–1839.]1840.–1940, 9 svež. (svež. 25–33. 3. Kaptolske sjednice (Sedute capitolari) 1888–1907, 1 kut. 4. Izvanredni predmeti Zadarskoga kaptola, 1769–1880, 2 svež. (kut.15/64). 5. Dobra i nadarbine Zadarskog kaptola (Bonorum beneficiorumque Venerabilis Capituli Jadrensis documenta), 1427.–1851., svež. 5 (kut. 6/32). 6. Razni spisi i rukopisi (original i prijepisi), 18 kut. 7. Razni spisi, 3 kut. i 9 svež. (7 svež. nije upisano u analitički inventar) Zbirke: 1. Tiskovine: svež./kut: 20 (104/26— 27), 21 (105), 22 (106), 23 (126–134) ,24 (135–136) 2. Fotografije i grafike papa i crkvenih velikodostojnika, 40 kom. (Sada u Zbirci fotografija) 3. Grbovi crkvenih dostojanstvenika, 19 kom. (kut. 38) 4. Slike uglednih osoba s područja politike, znanosi i kulture, 40 kom. (Sada u zbirci fotografija) 5. Slike gradova, 11 kom. (kut. 38), 1 kut. (Sada u zbirci fotografija) 6. Statut Raba, XIV. st.; Statut Raba, prijepis iz 19. st.; Dva statuta Bratovštine Sv. Barbare u Rabu. 7. Pergamene, 986–1862, 90 kom. Regesti. (Sada u Zbirci isprava)

Kao relativno cjelovita s obzirom na razdoblje djelovanja sačuvana je opća dokumentacija, dok su zapisnici sjednica sačuvani rijetko i više u konceptima. S obzirom na mali broj predmeta u općim spisima po jednoj godini moglo bi se zaključiti da djelatnost stvaratelja nije bila previše intenzivna i razgranata, ali ta dokumentacija ipak može pružiti uvid u djelovanje specifičnih javnih tijela karakterističnih za jedno razdoblje unutar socijalističke uprave, kao što su bile samoupravne interesne zajednice. Od računovodstvene dokumentacije sačuvani su samo završni računi i to ne za cijelo razdoblje.

Gradivo većine stvaratelja u ovom fondu čini više – manje fragmentarno sačuvana financijska dokumentacija (isplatne liste) i eventualno fragmentarni zapisnici sjednica i personalni spisi. Po količini, cjelovitosti i raznovrsnosti izuzetak čine podfondovi «Plodina» i «Trgoagencija» koji čine glavninu fonda a sadrže statusnu dokumentaciju, zapisnike sjednica, okružnice, personalne spise, financijske, spise o nekretninama, poslovnu korespondenciju u manjoj mjeri kao i spise iz komercijalnog poslovanja, razna izvješća i publikacije te izdvojene predmetne spise.