Rezultati pretrage

Spisi označeni rimsko-arapskim oznakama odnose se na projektiranje i građenje, a sadrže dozvole za nadogradnju i održavanje državnih puteva i mostova u Banovini, dokumente o nadzoru nad projektiranjem, personalije svih službenika Odjela (postavljenja, premještaji, dopusti, polaganje ispita, pritužbe, bolovanja, umirovljenja i sl.), podatke o banovinskim putarima, nadničarima, nadcestarima i nadzornicima puteva, generalne projekte za gradnju i popravak nadvožnjaka na željezničkim prugama, elaborate i nacrte za gradnju ili sanaciju betonskih mostova, nacrte i molbe za gradnju i rekonstrukcije općinskih puteva, dokumente o naplati taksa na kupovinu i prodaju, troškovnike za gradnju i popravke stambenih zgrada i stanova, troškovnike i nacrte za gradnju i popravke škola, crkava, bolnica, pošta, uporabne dozvole i nacrte za gradnju narodnih domova, zavoda, laboratorija, pilana, dokumente vezane uz regulaciju rijeke Drave i Mure, kao i regulaciju potoka, dokumente o gradnji mostova preko rijeke Save i sanaciji šteta od poplava, o eksproprijaciji zemljišta za rekonstrukciju puteva i odobrenja kotarskih planova u vezi s tim, spise o anketi brojenja saobraćaja na općinskim i kotarskim putevima. Posebnu seriju čine personalni spisi koji sadržavaju službeničke listove, sređene abecednim redom (A-P). Sačuvane su i knjige proračuna, referentske i poštanske knjige, te urudžbeni zapisnici za spise po rimsko-arapskim oznakama.

Serija sadrži iznimno opsežnu službenu (jer privatnih pisama uopće nema) korespondenciju M. Gavazzija s brojnim domaćim i inozemnim etnolozima, kulturnim antropolozima i stručnjacima iz drugih područja, kao i dopisivanje s domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama i izdavačkim kućama. Dopisivanje s nekolicinom korespondenata trajalo je iznimno dugo. Najduži je vremenski opseg imalo dopisivanje sa slovenskim etnologom Vilkom Novakom (56 godina, od 1935. do 1991), a puno ne zaostaje niti dopisivanje s kulturnim povjesničarom Vladimirom Tkalčićem (49 godina, od 1921. do 1970). Korespondencija s V. Novakom je i najbrojnija (478 pisama), a od ostalih treba spomenuti dopisivanje s etnolozima Milenkom S. Filipovićem (383 pisma), Nikom Kuretom (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom (239 pisama) i Borisom Orelom (194 pisma). Pored primljenih dopisa, Gavazzi je sačuvao i koncepte vlastitih odgovora na ista, pa se može reći da se radi o gotovo potpunoj korespondenciji stvaratelja fonda. Korespondencija broji oko 11900 pisama i koncepata Gavazzijevih odgovora te veći broj različitih priloga koji su dio korespondencije. Sačuvani su dopisi ukupno 1369 korespondenata.

Fond se sastoji od slijedećih serija: 1. Radnički pokret 1908-1924; 2. Obavještajna služba (OZNA) 1944-1945; 3. Vojska - ratne komande (Hrvatsko primorje) 1942-1945; 4. Okružni NOO Rijeka i druga upravna tijela 1944-1947; 5. Prop-odjel Oblasnog JNOF-a za Istru - Rijeka 1946; 6. Razna tijela 1944-1946, 1949,1950; 7. Vojska (Istra) 1944. - preuzimanje 1974; 8. Razni spisi iz razdoblja NOB - preuzimanje 1976; 9. Spisi Uprave Gradskog muzeja Sušak 1813-1941; 10. Zbirka arhivalija - preuzimanje 2007. Pretežni dio Zbirke (osim pod 9.) čine izvorni dokumenti, prijepisi, rukopisi, tiskovine vezani za povijest radničkog pokreta, NOP-a i Komunističke partije u Rijeci, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Istri. U velikoj mjeri radi se o dijelovima postojećih arhivskih fondova upravnih tijela, društveno-političkih organizacija, vojnih tijela i postrojbi NOP-a na oblasnoj, okružnoj, kotarskoj, gradskoj, općinskoj, mjesnoj i seoskoj razini za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i upravnih tijela, društvenih i društveno-političkih organizacija nakon rata. Posebno je značajno gradivo vezano za Istru u razdoblju između 1945. i 1947.godine, gradivo Oblasnog NO-a za Istru i pogotovo Oblasnog komiteta KPJulijske krajine za Istru. Osim toga, Zbirka sadrži i fragmente pojedinih riječkih i istarskih upravnih i sudskih fondova iz razdoblja talijanske uprave, osobne spise pojedinih pripadnika NOP-a, hemeroteku vezanu uz štrajkove lučkih radnika i pomoraca u Kraljevini Jugoslaviji, te brojne arhivske jedinice kojima nije moguće odrediti provenijenciju. Zanimljivo je da se je u Zbirci steklo nekoliko predmeta Političkog odjela Ministarstva vanjskih poslova NFH s izvješćima iz Zadra i Pokupja iz 1943.godine te jedne vojne postrojbe NDH koja je djelovala na Sušaku od jeseni 1944. do proljeća 1945. godine, Prosvjetničke bojne, Voda I. djelatne sati Sušak u sastavu kojeg je djelovala i Mjestna razglasna postaja Sušak.

Arhivski fond se sastoji od fragmenata nastalih u 19. i 20. stoljeću; najveći dio se odnosi na prepiske i dokumentaciju dr. Nike Ljubića, manji dio na dokumentaciju don Šime Ljubića i Hinka Ljubića.

Osobni fond Ante Tresić-Pavičić sadrži uglavnom korespondenciju (poslovnu i privatnu) i službene spise, uz nešto osobnih, pa su stoga formirane i slijedeće cjeline: I. Osobni dokumenti; II. Pasivna korespondencija (pisma 862 autora od kojih je 75 nečitkog potpisa, primljena od raznih osoba među kojima su pisma poznatih osoba iz književnog i političkog života); III. Aktivna korespondencija (sadrži 809 pisama upućena raznim osobama); IV. Službeni spisi (nastali njegovim političkim djelovanjem) i V. Razno (razne pozivnice, čestitke, posjetnice itd.).

Spisi ove serije sadrže različite podatke o svim oblicima iseljeničkog života. Spisi prate politički rad iseljenika u svijetu, njihovu kulturnu i prosvjetnu djelatnost, osnivanje klubova, domova i potpornih društava te održavanje veza s matičnom zemljom, privatno ili preko iseljeničkih udruga. Dokumentaciju uglavnom čine isječci iz jugoslavenskog tiska koji je pratio iseljeničku problematiku i iseljeničkog tiska u inozemstvu. Serija sadrži i dopise iseljeničkih udruženja, pisma, proglase i slikovne materijale (fotografije članova pojedinih društava, amblemi i razglednice). posebnu cjelinu čini korespondencija Saveza organizacija iseljenika i Hrvatskog iseljeničkog saveza s iseljeničkim organizacijama u inozemstvu, a manji dio gradiva odnosi se na Hrvate, Srbe i Slovence kao nacionalne manjine u drugim zemljama te njihove veze s matičnom zemljom.

Gradivo fonda sadržajno je vrlo raznoliko. Uključuje veće djelove arhiva nekih uglednih trogirskih obitelji i nekih uglednih pojedinaca, pripadnika svjetovnih i crkvenih zvanja, koji su u svoje doba odigrali važnu društvenu i političku ulogu. Među njima ima i nekih prevoditelja i pisaca (npr. Ivan Lubin). U tom gradivu nalaze se prijepisi raznih povijesnih rasprava i književnih djela, uglavnom talijanskih, zatim stariji rukopisni priručnici iz raznih školskih predmeta i mnogi zanimljivi parnički spisi, tzv. stampe, razne mape, nacrti, privatna dopisivanja (npr. dvojice braće biskupa Luja i Ivana Scacoza) i mnogi pojedinačni dokumenti.

Arhivsko gradivo fonda čini pet arhivskih kutija spisa, za vremensko razdoblje od 1725. do 1881. Četiri kutije sadrže spise, jedna kutija sadrži tiskovine. Veliki dio gradiva se odnosi na osobnu prepisku, službenu korespondenciju, razne evidencije (stoka, prodaja poljoprivrednih proizvoda, popravka starog vodovoda i slično), tužbe, žalbe i slične sudske spise. U tiskovinama ima starih kalendara sa rukom pisanim zabilješkama vremenskih prognoza i atmosferskih prilika. Jedan dio gradiva su prijepisi literarnih djela. Vrijedan je prijepis dokumenta iz 1717. godine (Alvise Mocenigo terzo).

Fond sadrži različito gradivo, od raznih izvještaja, programa, godišnjih planova rada, zapisnika sjednica upravnih tijela ustanove (savjet škole, zbor radnika, upravni odbor), dokumentacije o nekretninama, statusu ustanove (registracije), dokumentacije o kadrovskoj problematici (planovi, odluke, ugovori), pravilnici i statut ustanove, izvještaji o radu, statistička izvješća, spomenica škole, evidencije (djelovodnici), pedagoške dokumentacije (imenici, glavni imenici), ispitnih izvješća, te matične knjige učenika.

Fond sadrži novčane dokumente i dopisivanje.

Fond sadrži novčane dokumenta i dopisivanje - računi, saldo, bilanca, prihodi, rashodi, potvrde, zapisnici, popisi robe, dnevnik gospodarske zadruge (knjiga).

Pisma naslovljena na Josipa Mailatha de Szekely, kraljevskom gubernatoru grada i luke Rijeka.

Fond sadrži temeljne evidencije i popratnu dokumentaciju katastarskog ureda za katastarske općine Bale, Kanfanar, Mrgani, Rovinj, Rovinjsko Selo, Šošići, Žminj i Krajcarbreg. Radi se o upisnicima čestica, upisnicima posjednika, kazalima (glavnom kazalu), knjigama sažetaka posjedovnih listova, knjigama obračuna troškova, prijavnim listovima, posjedovnim listovima, pregledima promjena te raznim popisima i pregledima (popisi građevina, popisi kućnih brojeva i zgrada), te nacrtima i izračunima (izračuni površina, izračuni koordinata).

Fond sadrži mahom urbanističke planove grada Siska, projektnu dokumentaciju javnih objekata čiji je investitor bila Općina Sisak (javni objekti, objekti poduzeća i obrta, stambeni objekti - zgrade, garaže, objekti komunalne infrastrukture, prometnice na području grada Siska i van njega, pješačke staze, obiteljske kuće i kuće za odmor), ulaznu i izlaznu poštu s urudžbenim zapisnicima te završne račune Zavoda.

Iako fragmentarno, gradivo može pružiti uvid u organizacijsko ustrojstvo, način rada, akcije, planove i financijske aktivnosti stvaratelja, bar u vrijeme njegove najintenzivnije aktivnosti, a to je prvih nekoliko godina djelovanja. Sačuvana su neka opća pravila ugarskog Crvenog križa, izvješća o radu stvaratelja od 1881. do 1888. godine. Uglavnom tiskana, izvješća sadrže imena čelnika i dužnosnika Odbora, podatke o kadrovskim promjenama u vodstvu, popise članova prema tipu članstva, opis dobrotvornih priloga u korist žrtava raznih nesreća i financijsko izvješće. Posebna tema u izvješćima su nastojanja oko pripreme i plana bolnice odnosno lječilišta za oporavak ranjenika u slučaju rata. Zanimljiv je, iako nerealiziran kako je pokazao kasniji razvoj događaja, detaljni plan ratne bolnice iz 1898. u materijalu pripremljenom za kongres ili skupštinu Odbora koji se najvjerojatnije nije uopće održao. Knjiga blagajne kroz cijelo razdoblje prije konačnog pasiviziranja podružnice, odnosno od 1882. do 1900. godine, najbolje govori o smanjenju intenziteta aktivnosti. Od dokumentacije o članstvu sačuvane su upisne liste članova po šestogodišnjim upisnim razdobljima s izvornim upisom tj. potpisom članova kao i onih zaduženih za vođenje lista, redom riječkih uglednika te djelomično ispunjene i korištene knjige uplatnica za članarine odnosno račun-blokovi. O problemima u radu u razdobljima vođenja podružnice od strane pojedinih guvernera kao i otežanim uvjetima rada svjedoči izvješće njenog blagajnika A. F. Luppisa iz 1895.